Nase Novine, December 19, 1985

              [гв-чЛ- ? rvwteg! " - % '..
$& 4i
I5 &:
fn.
I
sv
"JUGOSLOVENSKI NAPREDNI POKRET
U SAD I KANADI 1935-194- 5"
(Nastavak sa strane 7)
Autor navodi i licnosti koje su se u torn
planu najvise istakle.
Milo§ Grubic: "Kratak opis istorije
ameriSkog pokreta doseljenika iz Jugo-slavi- je
u Kanadi" . Autor je bio sekretar
Srpskog naprednog pokreta u Kanadi.
Kao Sto se vidi iz naslova to je kratki
obzor pokreta na§ih iseljenika u Kana-di.
Autor objavljuje dosta zanimljivih
podataka o radnickim nasim organiza-cijam- a
u Kanadi od 1924. godine. Kao
"ognjiste progresivnog iseljenickog
pokreta" navodi Windsor i Vancouver.
U posljednjemje djelovala grupa na-ce- lu
s Tomom Cacicem, koji je izdavao
od 1931. godine list "Borbu". Mo-zem- o
ovdje spomenuiti, o cemu autor
ne govori, da su T. Cacic i PetarZapkar
o kojima on inace pise, nakon hapsenja
i odluke o deportaciji oti§li u SSSR.
Autor clanka je bio 1935. godine na
celu delegacije jugoslavenskom kon-zul- u
u Montreal "da protestiraju protiv
maltretiranja politickih kaznjenika" u
Jugoslaviji. A nesto kasnije posla je u
Jugosalviju Medunarodna istrazna ko-mis- ija
da ispita polozaj politickih kaz-njenika.
U komisiji su bili Marijan Kru- -
i
zic i Sime Horzic. Ali su komisiju na
granici docekali zandari i odveli u Za-greb
u zatvor, a poslije deset dana de-portir- ali
ih u Kanadu. Dalje za-nimlji- ve
podatke o reorganizaciji pro-svjetn- ih
klubova po nacionalnom pri-znak- u.
O tome se vodila dosta opsirna
diskusija i na stranicama lista "Bor-be- ".
Nakon reorganizacije "Borba" je
dobila ime "Slobodna misao", srpski
napredni pokret izdaje "Pravdu", a
Slovenci su do ostali
u Hrvatskog prosvjetnog sa-ve- za
ciji je tajnik Andrija Josipovic .
Na 6elu Slovenske progresivne zveze
bio je Juraj Matesic. Autor se osvrce i
na rad jugoslavenskih naprednih orani-zacij- a
u vezi dogadaja u Spanjolskoj.
Kaze da je iz Kanade u. gradanskom
ratu u Spanjolskoj lOOOdo-brovoljac- a,
a medu njima i 72 Jugosla-ven- a.
U borbi protiv fasizma poginulo
je 14 jugoslavenskih dobrovoljaca: Pe-t- ar
Zapkar, Stjepan Dasovic, Matija
Babic, Mato Jakovcic, Matija Modec,
Serdar, Nikola Vla§ic, Srecko
Brezovic i Be6ic. Godine 1940.
kanadske su vlasti zabranile progre-sivne
radnicke organizacije i stampu,
a medu njima i jugoslavenske, a istak-nut- e
clanove pokreta su internirali
u logore. U to vrijeme Hrvatski pro-svjet- ni
savez je imao 2000 61anova,
Srpski napredni pokret i Slovenska
zveza preko 1000 clanova
(166)- -
Krajem 1940. godine obnovljene su
napredne organizacije i stampa. U toku
1941 godine organizacije se ukljucuju
u akciju pomoci koju autor
ocjenjuje, kao "krupnu akciju za oslo-boden- je
Stare domovine". (167) Sli-je- de
podaci o akciji za ustaskog
pokolja. Na javnim skupsUnama Za-jedno
istupaju napredni Hrvati i Srbi,
a autor ih navodi "kao primjer kakvi
trebaju biti izmedu srpskog i
hrvatskog naroda uopste". (168).
Dosta detaljno autor opisuje konven-cij- u
1942. godine u Torontu na kojoj
su osnovani kanadskih Hrvata,
kanadskih Srba i Zveza kanad-skih
Slovencev. Iste godine je pokrenut
list Slovenske pod naslovom
"Edinost" pod Jurija
Matesica. Kad se iste godine saznalo
za izdajnicku ulogu Draze Mihailovica,
nastaje akcija protiv njega, ali uz velike
prepreke. Kasnije je donesena odluka
o financijskoj pomoci narodima Jugo-slavij- e.
Na konferenciji u Torontu iza-bra- n
je odbor od 43 clana i Izvrsni od--
Cetnicke vode Jezdimir Dangic Ilija Trifunovic-Bircani- n saradnici
fasisticko-nacistick- ih okupatora. Snimljeno 1941. godine
citamo
svoje konvencije
sastavu
bio
sudjelovalo
Milan
Karlo
tog
oko
pro-gresiv- na
SSSR-- u
osudu
odnosi
Savez
Savez
Zveze
rukovodstvom
bor od 7 clanova. Za predsjednika je
izabran Stjepan Miotic, a u odbor su
usli Edo Jardas, sekretar Saveza kanad-skih
Hrvata i Vojin Grbic, sekretar Sa-veza
kanadskih Srba. Dvije organiza-cije
specijalno su se bavile skupljanjem
pomoci: Vijece naprednih organizacija
i Drustvo kanadskih prijatelja Jugosla-vij- e.
Vijece je bilo prisiljeno da su-rad- uje
s DruStvom kanadskih prijatelja
Jugoslavije ciji je pokrovitelj bila kra-lji- ca
Marija. Vijece je uspjelo da do
1948. godine skupi i posalje u Jugosla-vij- u
preko 2 milijuna dolara. Vijece je
osim toga vodilo niz politickih akcija
u korist Nove Jugoslavije.
Iz izlozenog se moze vidjeti da se
radovi u zborniku dopunjuju, da unose
mnogo memoarskih elemenata, ali i po-kus- aja
povijesnog objasnjenja dogada-ja.
Autori se, kao sto je to obicaj kod
memoarske literature, ne sluze postoje-co- m
literaturom (ili je prosto ne navo-de- ).
Pozitivno je to sto uz korisna i
cesto bogata sjecanja autori pokusavaju
dati kriticki osvrt na dogadaje ciji su
bili svjedoci i sudionici. Steta sto u
pojedinim slucajevima nisu bili kon-kretn- iji
od cega bi na§a historiografija
samo profitirala. Knjiga predstavlja
vrlo koristan i bogat prilog izucavanju
naprednog radnickog pokreta nasih ise-ljenika
u SAD i Kanadi i treba ce ju
uzeti svakako u obzir kod pisanja povi-jes- ti
revolucionarnog radnickog i ko-munistic-kog
pokreta u nasoj zemlji.
IRAN — Kakvi su motivi naveli teheranski "Keyhan" da, objavlji- -
vanjem najgrubljih falsi fikata o "polozaj u hrvatskih muslimana",
otvori besprimjernu tribinu napada na Jugoslaviju
STO CE "KEYHANU" USTASE?!
erija od Sest nastavaka
pod naslovom To je Ju-goslavia,
koju od svib--
nja ove godine povremeno
objavljuje teheranski dnevnik
Keyhan, nedavno je kulmini-ral- a
tekstom Hrvatski musli-ma- nl
јоб osjeiaju posljedice ra- ta.
Vec je dosadasnjih pet nasta-vaka
jasno pokazalo s kakvih
se pozicija i s kakvim namjera-m- a
iranskoj javnosti zeli poka-za-ti
sto je to Jugoslavia da-na- s - ukratko, ateisticki i bo-gohu- lni kazamat za musliman-sk- i
zivalj. Teheranski se Key-han
time jasno prokazao kao
mjesto izrazito grubih, bespri-mjerni- h
i, zapravo, tragicno
grotesknih napada na Jugosla-viju
i rijeno ugnjetavanje mu-slimana.
Brat h Kanade
Uostalom, nije to prvi put Te-herans- ka
stampa i teheranska
svecenicka oligarhija u vise je
navrata pokazivala neprimje-ren- u
tendencioznost u analizi-ranj- u
zbivanja sirom svijeta,
osobito kada je rijec o zemlja-m- a
s muslimanskim dijelovima
stanovnistva Sto vise, spoj re-volucionarnog
neznanja i ra-dikalisti- dkih
teza o §irenju re-voluc- ije
znao je prijeci granice
uobicajenih normi medudrzav-no- g
postovanja - sto se Jugo-slavije
tice, barem u slucajevi-ma
kada je Teheran kao sluzbe-n-e
goste na proslavama obljet-nic- a
svoje islamske revolucije
pozivao ustasku i drugu nepri-jateljsk- u
jugoslavensku emigra-cij-u.
Nista nova i niSta zacudu-juceg- a
rekli bismo - sjeme te
permanentne muslimanske
revolucije, koja moze svijet
osloboditi zala kapitalizma i so-cijaliz- ma,
posijano je jos u taj-nos- ti
svecenickog pokreta po-cetko- m
sedamdesetih. Nije li
ono sam Homeini 1971. godine
uzvikivao da treba osloboditi
sve muslimane svijeta, od In-donez- ije
do Bosne?
Neprijateljskoj emigraciji je-d- va da je trebao otvoreniji po-zi- v.
Na terenu jedne suverene
drzave, cije je pravo na autohto-no- st
unutrasnjeg modela upra-v- o
Jugoslavia" znala braniti --
povremeno cak usprkos Steta-m- a
koje su torn istom pravu na-nos-ili
sami teheranski vode -
ta je emigracija dobila otvore-n- u pozornicu.
Po 6emu je, dakle, spomenuti
napis svojevrsna kulminacija
mracnjastva? Spomenimo prvo
samog autora. Zove se Kemal
Reis, a teheranski dnevnik o
njemu pi§e da je bivsi pripad-ni- k SS Handzar-divizij- e, u
dva navrata hapsen u Jugosla-viji,
da bi konacno uspio pobje-c- i
u inzozemstvo nakon 11 godi-n- a zatvorske kazne. Clan je
Hrvatskog revolucionarnog
pokreta, predsjednik Hrvat-skog
islamskog centra koji
djeluje u Kanadi i procelnik tzv.
Ureda za islamske veze HrvaU
skog narodnog vijeca. Тебко
da cak i teheranska borba za
oslobodenje potlacenih musli-mana
svijeta moze opravdati
ili zanemariti ovakvu biografi-ju-.
Pa ipak, upravo je Reis bio
onaj spomenuti gost.na prosla-v-i
obljetriice islamske revoluci-je
1982. godine.
U svom tekstu o hrvatsklm
muslimanlma koji jos osjecaju
posljedice rata, kao i u po-pratn- om
pismu dragom bratu
uredniku. Reis ne ostavlja ni-kak-vih
dvojbi oko vlastitih po-zicija
i namjera gam dragi
brat urednik tesko bi se pak
mogao opravdavati neznanjem
- ne treba, naime, suvi&e politi-ck- e
zrelosti, niti poznavanja ju-goslavenske
novije povijesti da
se zadrzi minimum urednicke
trezvenosti koja, posredno, ne
bi stetila odnosima dviju drza-v- a.
Kratki kurs jugo- -
Reisova verzija novije jugo-povije-sti
za nedoucene iranske
citatelje prostacki je jednostav-na- :
dok svijet proslavlja 40.
obljetnicu zavrsetka rata, vi§e
od dva milijuna" hrvatskih mu-slimana
(od kojih vecina zivi u
Bosni) nalazi malo razloga za
radovanje. Zasto? Zato sto su,
po Reisovom prostackom vade
mecumu novije povijesti medu-nacionaln- ih
odnosa u Jugosla-viji,
muslimani dosll pod udar
dviju grupa koje su htjele po-no- vo
(nakon rata, valjda, op. p.)
uspostaviti Jugoslaviju. Jedna
su od njih bili srpski cetnicl
koji su slijedlll linlju jugosla- -
UHVA CENSPIJUNSVAR UP
NEW DELHI — Poslije gotovo jed-nomjesec- ne
potjere, indijskapolicijaje
uhapsila biznismena iz New Delhija
Ramu Svarupa optuzenog za spijunazu.
Svarup je optuzen da je godinama
prodavao vitalne drzavne i obrambene
tajne Izraelu, SR Njemackoj, Tajvanu
i drugim neimenovanim zemljama.
Prema-dosadasnji- m izvjestajima se
moze zakljuciti da je Svarupov spijun-sk- i
rad povezan i s advokatom P.N.
Lekhijem koji brani Satavanta Singha,
prezivjelog od dvojice atentatora koji
su 3 1
. oktobra prosle godine ubili In-di- ru
Gandhi.
U prvom saslusanju nakon hapsenja
Svarup je nagovijestio da ce otkriti
svoje veze u ministarstvima, ukljucu-juc- i
i ministarstvo vanjskih poslova, od
kojih je dobivao povjerljive podatke i
dokumente. (Tanjug)
USKORO MANJINSKA
VLADA
MADRID — Portugal je dobio ma-njinsk- u, socijaldemokratsku vladu.
Predsjednik republike Ramaljo Ea-ne- s je i sluzbeno mandat za sastav
vlade povjerio Cavacu Silvi, vodi So-cijaldemokra- tske stranke kao po-bjedni- ku na opcim izborima 6. okto-bra.
Prema portugalskom ustavu,
mandator ima na raspolaganju 10 da-na
da prezentira program vlade koji
parlament treba da usvoji. Nakon
prve sjednica novog portugalskog
parlamenta koja je odrzana 4. novem-br- a
Cavaco Silva i sluzbeno postao
portugalski premijer.
venskog srpskog kralja, a
druga opasnost dolazila je od
partlzana koje je predvodlo Ti-to.
Njlhov cilj je bilo uspostav-ljanj- e komunistlike driave, ta-k- o da su bili protiv svake reli-glj- e. Reisov kratki kurs ne-dvosmis- len
je u krajnjem za-kljuc- ku: Partlzanl su se poja-vi- li
kao pobjednici, a mnogi
cetnicl Jednostavno su im se
pridruiili. Dakle, Hrvati su iz-gub- ili,
a hrvatski muslimani po-seb- no - Bosni je oduzet San-dza- k, nova vlast se svom slli-no- m okrenula protiv muslim-ana,
minaretl su rusenl,
mnogi muslimani su pogublje-n- i,
vlast je oduzimala svu
imovinu. . . Reisovi su dokazi
dovoljno traljavi da ih ne treba
nabrajati i doista mogu - ako
uopce mogu - djelovati jedino
na fanatbirani dio iranskih 6i-tatel- ja, zavedenih islamizaci-jo- m
svijeta, kao formulom ot-klanja-nja
njihova pogleda i nji-ho- va
nezadovoljstva s unutra-snj- e
iranske situacije na sta-nj- e
u svijetu.
Dakako, svaka je protu-argumentac- ija besmislena Do-kaziv-ati,
dio po dio, grotesknost
Reisovih navoda znacilo bi, za-pravo,
sudjelovati u smisljenoj
tragediji koju Keyhan po- -
dastire svojim citateljima Ali,
bit ce dovoljno podsjetiti na
zurbu i gorcinu s kojom Tehe-ran
ustrajno reagira na svako,
pa i najblagonaklonije pisanje
o iranskoj unutrasnjoj situaciji,
cak i kada se, po normama no-vinarsk- og profesionalizma, kao
dokaz ne spominju iranski
emigranti sirom svijeta, najraz-licitije- g
kova Bit ce takoder do-voljno
postaviti Keyhanu pi-tan- je
o stvarnim motivima
objavljivanja spomenute serije
u kojoj - na stranu sve teze o
oslobodenju i ujedinjenju mu-slimana
svijeta - otvara bes-primjernu
antijugoslavensku
kampanju, kakva gotovo nigdje
do sada nije zabiljezena Osobi-to
ne u glasilima neke nesvrsta-n-e
zemlje. Nemaju li Teheran i
Keyhan dovoljno razloga za
analizu vlastite situacije i do-voljno
vlastitih briga s mudza-hidlnim- a,
fedajlnima, pejkari-ma- ,
pesmergama, popovima i
tolikim drugima u zemlji i u
emigraciji?
Hido BlSCEVlC
SUDAN
ZA FALASE KRIV BIVSI
POTPREDSJEDNIK?
KAIRO — Nekoliko svjedoka na su-den- ju Omaru El Tajebu tesko optu-zuj- u
bivseg sudanskog potpredsjed-nik- a
za organiziranje transporta oko
10.000 falasa, etiopskih Zidova u Iz-ra- el. Jedan od cetvorice oficira koji
se s El Tajebom nalazi na optuzenic-ko- j
klupi, rekao jedajebivsi potpred-sjedni- k
organizirao transport falasa
u suradnji s americkom agencijom
CIA i da je za to primio novae.
Drugi covjek bivseg Nimeirijevog
rezima, El Tajeb zasad kategoricki
odbija ove optuzbe.
HONDURAS
CORDOBA ZELI IZBJECI
IZBORE
CIUDAD MEXICO — Situacija u
Hondurasu, nesto manje od mjesec
dana do predsjednickih izbora, ne-stabilna- je,
a po nekim ocjenama cak
i eksplozivna. To posebno proizlazi
nakon pokusaja predsjednika Ro-berta
Suaza Cordobe da tzv. "ustav-ni- m
pucem" produzi svoj mandat za
jos dvije godine. Rijec je o nedavnom
prijedlogu grupe poslanika vladine
Liberalne stranke, bliskim politic-ki- m saveznicima predsjednika Cor-dobe,
o izmjeni ustava i stvaranju us-tavotvo- rne skupstine koja bi u iduce
dvije godine unijela korijenite iz-mje- ne
u osnovnom zakonu Hondura-sa- .
(Tanjug)