000275 |
Previous | 16 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
м в .ЈШ. _ ™ _ ' __. -- —
КАКО ЈЕ USTASKI terorist pavle perovic stigao u kanadu?
Nedavno je u Montrealu
uhapSen Pavle Perovirj, op-tuz- en
kao saurjesnik u aten-tat- u
na jugoslavenskog kon-zu- la
u Stuttgartu (Zap Nje-табк- а)
Vladimira Topi6a.
Perovid je bio uhapSen u
Zap. Njema6koj zajedno sa
Markom Krpanom, ali je
uspio pobjeci iz zatvora i
do6i u Kanadu. Obojica,
Perovid i Krpan, pripadaju
najekstremnijoj teroristifikoj
organizaciji "Hrvatski narod-n- i
otpor", koja je aktivna i u
Kanadi.
ZagrebaCki "Vjesnik" obja-vi- o
je o tome opSiran dlanak,
iz kojega za naSe citaoce
prenosimo slijedede:
Perovid je roden 1952.
godine u Zadru, a stanovao
je u Arbanasima. Prvi kon-ta- kt
s profesionalnim uboji-cam- a
iz faSistifikog HRB-- a
ostvario je 1971. godine
preko terorista Marjana Ro-gic- a. Godine 1974. pobjegao
je u inozemstvo i obreo se u
SR Njemackoj, najprije u
Muensteru pa zatim u Kelnu
kod Stjepana Biiandzica. U
vrlo kratko vrijeme uslijedilo
je njegovo teroristiCko krSte-nj- e
u Disseldorfu, gdje je s
Markom Krpanom namjera-va- o
ubiti vicekonzula Vladi-mira
Topica. Poslije hapSe-nj- a
u Disseldorfu, neko je
vrijeme bio u tamoSnjem
zatvoru, a zatim prebacen u
Keln, gdje je, iz sobe istraz-no- g
suca, 'pobjegao u vrlo
cudnim okolnostima. Isko-6i- o
je, piSu njemacke novi-n- e,
kroz prozor i prije nego
Sto se itko snasao, nestao je
u gradskoj vrevi. Bio je to
tako jednostavni bijeg da
neodoljivo navodi na pomi-sa- o
da je Perovidu naprosto
bilo omoguceno da umakne.
Jedan sluzbenik kelnskog
zatvora u povodu toga izjavio
je novinarima: "Perovi6 je
morao imati pomocnika u
samom zatvoru, inace ne bi
mogao izici iz zatvorske
zgrade".
Bilo kako bilo, Perovic se
1 1 . marta ove godine obreo u
Kanadi, gdje je, poslije 16
dana skrivanja, uhapSen na
osnovi potjernice njemacke
policije. U Sjevemu Ameriku
doputovao je preko Pariza,
gdje se neko vrijeme krio kod
ustaSkog teroriste Рабка Di-zda- ra,
zvanog Pajo (31), iz
sela Oklaja, kraj DmiSa, koji
je emigrirao iz zemlje 1970. i
nastanio se u glavnom gradu
Francuske, prikljufiivSi se
ekstremnoj emigraciji i pos-tav- Si
6lan "Hrvatskog oslo-bodilafik- og
pokreta" (HOP),
koji je u sprezi sa HRB-o- m.
PaSko Dizdar je Perovicu dao
svoju putnu ispravu kojom je
legalno iziSao iz Francuske i
otputovao u Montreal.
Veza u Montrealu bio je
PaSkov brat Stjepan Dizdar
(34), takoder 6l£n HOP-- a.
Stjepan Dizdar emigrirao je
iz Jugoslavije 1967. i uino-zemstv- u
se ukljufiio u rad
ekstremnog dijela tzv, poli-tick- e
emigracije. Postao je
Clan organizacije HOP —
ogranka "Hrvatski narodni
otpor" (Luburi6evci) — 6lan
rukovodstva ove organizacije
"Dzaferbeg Kulenovic" u Mo-ntrealu.
Organizator je tzv.
radnog skupa "Saveza oslo-boden- ja
Hrvatske", ciji je
funkcionar i u ime kojeg je u
funkciji "duznosnika" pot-pisn- ik
neprijateljskog letka
"proglas hrvatskom narodu"
u kojem se, medu ostalim,
"osuduju na smrt" rukovo-dec- e
drzavne i politi6ke lic-no- sti
u Jugoslaviji. Dizdar je
i dopisnik "Hrvatske grude",
glasila ekstremne emigracije
u Kanadi, tzv. "Hrvatskih
oslobodilafckih boraca za do-movi- nu
i emigraciju". Kana-dsk- a
policija uhapsila je i
Perovica i Dizdara. Prvoga
zbog krivotvorenja putne is-pra- ve,
ilegalnog ulaska u
.Kanadu i falsificiranja vize
na dozvoli za rad, a drugoga
zbog prikrivanja i pomaganja
odbjegle osobe.
Tako je, 6ini se, stavljena
tocka na bijeg Pavla Perovica
iz kelnskog zatvora. Ali
vjerojatno ne na njegovu
zlocina6ku djelatnost u SR
NjemaSkoj. Naime, prema
pisanju kanadskog lista "Le
Devoir" treba "ofiekivati brzi
zavrsetak sudskog postupka
u Kanadi i ekstradiciju Pero-vica
SR Njemackoj".
No je li to i konacni trijumf
pravde, znat ce se tek kad se
ustaSki terorist Pavle Perovic
ponovo nade u kelnskom
zatvoru, odakle bi, po odluci
njemaCkih sudskih organa,
zajedno s atentatorom na
U istofinoj Lici, osamdeset kilo-meta- ra
od jadranske obale i svega
oko 2 sata voinje automobilom od
Zagreba, nalazi se jedan od najlje-pSi- h
nacionalnih parkova ne samo
Jugoslavije wet i Evrope koji se
ubraja i medu priznate Ijepote
svijeta — Nacionalni park Plltvicka
jezera. Uz druge nacionalne parko-v- e
u SR Hrvatskoj — otokom
Mljelom, Paklenicom, Risnjakom
— Plitvidka jezera svojom jedinst-veno56- u
6ine skup razlifiitih no
Izuzetnih podrufija prirodne Ijepo-te.
Obiljezja Nacionalnog parka Pli-tvifi- ka
jezera su, uz slikovitost pej-sa- ia
Sesnaest ve6ih i manjlh jezera
gorskog kraja — kristalno jasne
modrozelene boje na povrSIni od
oko 192 hektara. Ova jezera —
Gornja i Donja — vodu dobivaju od
brojnlh rjeCIca I potoka a meduso-bn- o
su povezana kaskadama I
slapovima koji se negdje obrusava-j- u
i sa visina od vise desetaka
metara. Nauka je ustanovila da je
jedan od vaznih preduvjeta za
opstanak PlltviCkih jezera, uz кгбки
podlogu, бите i vode — mahovi-n- a
koja iz vode preuzima natrljev
karbonat i ponovno ga Izlufiuje te
time tvori sedru — mllijarde orga-nlza- ma
koji stvaraju pregrade da bi
preko njih tekla voda u obliku
slapova. Sedrene pregrade su
zapravo osjetljlvi 2ivl organlzmi
uvjetovanl neprekidnim blodlnaml-ckl- m
procesom.
Uz jezera .prostiru se saiuvane
planinske prasumo, livade, bujna
vegetacija a Ijepotu ovog parka
dopunjavaju brojne spllje. Bogat-stv- o
boja vode i бита svojom se
vicekonzula Vladimira Topi-d- a
Markom Krpanom trebao
biti izrucen Jugoslaviji. Os-ta- je
samo da se vidi hoce li
пјетабке vlasti biti dosljed-n- e
u provodenju te odluke.
Treba re6i da je u inozem-stv- u
ovih dana pocela kam-pan- ja
za toboznju pravnu
zastitu ustaSkih terorista,
aktera napada na vicekonzu-la
Vladimira Topica. Ustas-ko- j
emigraciji ponovo se,
naime, pridaje nekakav poli-tic- ki
znafiaj, koji ona nema,
niti ga je ikad imala: njezina
politika bila je uvijek politika
noza, dinamita, ucjena i te-ror- a,
a djelatnost najnepo-srednij- e
vezana za aktivnost
nekih obavjeStajnih sluzbi,
kojima je nesvrstana i samo-upravn- a
socijalisti6ka Jugo-slavia
veliki kamen spotica-nj- a
u njihovim mracnim mili-tantni- m
i politifikim planovi-m- a.
Zastita tih okorjelih krimi-nalac- a,
koji pod maskom
politike vitlaju nozevima,
prijete revolverima, ucjenju-j- u
eksplozijama i masu tero-ristifiki- m
proglasima, u naj-man- ju
ruku je zaStita dobro
poznatih faSisti6kih i antilju-dski- h
platformi koje je ovaj
svijet platio najskupljom ci-jen- om
— milijunima neduz-ni- h
zrtava.
ZvuCilo bi stoga uistinu
paradoksalno da таб pravde
otupi na slufiaju gdje bi, po
ljudskoj savjesti, morao ima-ti
najbritkiju ostricu".
PliWicka jezera
Ijepotom nadmede u svim godlS-nji- m
dobima jer svako od njih daje
novu privlaCnost Plitvifikim jezeri-m- a.
Ljepote Plitvickih jezera privlafie
mnogobrojne ne samo domace ve6
i inozemne posjetioce te ovaj kraj
spada medu najposjecenija mjesta
u zemlji. Uz prirodne Ijepote posje-tiocim- a
se pruza mogu6nost odmo-r- a
u hotelima te raznovrsne rekrea-cij- e,
medu kojima je posebno
atraktivan ribolov na pastrve. Kao I
јоб jedna izuzetnost ovog parka
slove vjencanja mladenaca iz razli-citi- h
dijelova svijeta koja se
obavljaju pod najveiiim vodopa-dom- .
Inace, uprava Nacionalnog parka
Plitvice poduzima stalne mjere za
daljnje ofiuvanje prirodnih Ijepota
ovog parka. Tako je ргоб1е jeseni
sagradena cesta-zaobilazni- ca ko-jom
se promet uklanja sa podruCja
parka, a od 1 . svibnja bit ce uveden
nov nacln razgledanja jezera —
takozvani panoramski vlak, kao dio
mjera za габШи I ofiuvanje covjeko-v- e
okollne.
i _ ',-- . ' o . f it'1? I
r акП
vlTs
'-:-j.
Њ
(
April 27, 1977
Tea No. 107 — Ovai fiaj ротаге
reguhrati mokradu. smarijuje intaciju
Lipov CVijet №. 114 — Ubla2ue prehladu, kaSalj,
sijatiku. reumaliike i bubreine bolove
Camomile Flower Tea No. 113 — Caj od kamomi- -
linog cvijeiia ublaJuje bolove u Jelucu, zubobolju
Chest-easin- g Tea No. 111 — UbiaJava ka§ai,
olakSava disanje
Soothing Tea NO. 112 - Ova) ca kniepi i umiruje
iivce
Kutija svakog od ovih cajeva stoji $2.00.
Narudzbe iz U.S.A. $2.25 kutija.
Kod porudivanja navedite ime ill broj Caja koji trebate
Imamo i druge vrste caieva
PiSile po ciienik
Narudibe i novae Saljite na
212 Spadina Road, Toronto, Ontario M5R 2V1
Tel. 921-858- 7
IZ
i
PLUM
И
GUSOVITO
UEKOVITD BILJE
-- CAJ izbugarske
Urine-regulati- ng
BALKAN IMRDRTS
JUGOSLAVIJE...
vino SUIVOVICA
BRANDY
RIESLING ZUPA
TRAMINAC
ШкчШ _- .PKiR.ii .D—1ГЧK1.Л-,IТ_--J.кP.A—пCOлнILVMАIМNCГOЛ Ш_шmШШ
iMUOrvMMNI
', ,, 4Ш
Ш Ш
'srwyTrmmmwmif777s& Kod LCB u Ontariu, Alberti,
Britanskoi Columbiji i SaskatchBwanu
Za informacije obratite se
GYAKI AGENCIES
1579 Bloor St. W. — Toronto, Ont. Phone (416) 531-994- 6 (7)
254 Marlee Ave. Toronto, Ontario
Telef on 789-717- 9
Na veCer poslije 7 sati, ili nedjeljom
mo2ete nas nazvati na kutini telefon
282-511- 3.
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, June 15, 1977 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1977-04-27 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000017 |
Description
| Title | 000275 |
| OCR text | м в .ЈШ. _ ™ _ ' __. -- — КАКО ЈЕ USTASKI terorist pavle perovic stigao u kanadu? Nedavno je u Montrealu uhapSen Pavle Perovirj, op-tuz- en kao saurjesnik u aten-tat- u na jugoslavenskog kon-zu- la u Stuttgartu (Zap Nje-табк- а) Vladimira Topi6a. Perovid je bio uhapSen u Zap. Njema6koj zajedno sa Markom Krpanom, ali je uspio pobjeci iz zatvora i do6i u Kanadu. Obojica, Perovid i Krpan, pripadaju najekstremnijoj teroristifikoj organizaciji "Hrvatski narod-n- i otpor", koja je aktivna i u Kanadi. ZagrebaCki "Vjesnik" obja-vi- o je o tome opSiran dlanak, iz kojega za naSe citaoce prenosimo slijedede: Perovid je roden 1952. godine u Zadru, a stanovao je u Arbanasima. Prvi kon-ta- kt s profesionalnim uboji-cam- a iz faSistifikog HRB-- a ostvario je 1971. godine preko terorista Marjana Ro-gic- a. Godine 1974. pobjegao je u inozemstvo i obreo se u SR Njemackoj, najprije u Muensteru pa zatim u Kelnu kod Stjepana Biiandzica. U vrlo kratko vrijeme uslijedilo je njegovo teroristiCko krSte-nj- e u Disseldorfu, gdje je s Markom Krpanom namjera-va- o ubiti vicekonzula Vladi-mira Topica. Poslije hapSe-nj- a u Disseldorfu, neko je vrijeme bio u tamoSnjem zatvoru, a zatim prebacen u Keln, gdje je, iz sobe istraz-no- g suca, 'pobjegao u vrlo cudnim okolnostima. Isko-6i- o je, piSu njemacke novi-n- e, kroz prozor i prije nego Sto se itko snasao, nestao je u gradskoj vrevi. Bio je to tako jednostavni bijeg da neodoljivo navodi na pomi-sa- o da je Perovidu naprosto bilo omoguceno da umakne. Jedan sluzbenik kelnskog zatvora u povodu toga izjavio je novinarima: "Perovi6 je morao imati pomocnika u samom zatvoru, inace ne bi mogao izici iz zatvorske zgrade". Bilo kako bilo, Perovic se 1 1 . marta ove godine obreo u Kanadi, gdje je, poslije 16 dana skrivanja, uhapSen na osnovi potjernice njemacke policije. U Sjevemu Ameriku doputovao je preko Pariza, gdje se neko vrijeme krio kod ustaSkog teroriste Рабка Di-zda- ra, zvanog Pajo (31), iz sela Oklaja, kraj DmiSa, koji je emigrirao iz zemlje 1970. i nastanio se u glavnom gradu Francuske, prikljufiivSi se ekstremnoj emigraciji i pos-tav- Si 6lan "Hrvatskog oslo-bodilafik- og pokreta" (HOP), koji je u sprezi sa HRB-o- m. PaSko Dizdar je Perovicu dao svoju putnu ispravu kojom je legalno iziSao iz Francuske i otputovao u Montreal. Veza u Montrealu bio je PaSkov brat Stjepan Dizdar (34), takoder 6l£n HOP-- a. Stjepan Dizdar emigrirao je iz Jugoslavije 1967. i uino-zemstv- u se ukljufiio u rad ekstremnog dijela tzv, poli-tick- e emigracije. Postao je Clan organizacije HOP — ogranka "Hrvatski narodni otpor" (Luburi6evci) — 6lan rukovodstva ove organizacije "Dzaferbeg Kulenovic" u Mo-ntrealu. Organizator je tzv. radnog skupa "Saveza oslo-boden- ja Hrvatske", ciji je funkcionar i u ime kojeg je u funkciji "duznosnika" pot-pisn- ik neprijateljskog letka "proglas hrvatskom narodu" u kojem se, medu ostalim, "osuduju na smrt" rukovo-dec- e drzavne i politi6ke lic-no- sti u Jugoslaviji. Dizdar je i dopisnik "Hrvatske grude", glasila ekstremne emigracije u Kanadi, tzv. "Hrvatskih oslobodilafckih boraca za do-movi- nu i emigraciju". Kana-dsk- a policija uhapsila je i Perovica i Dizdara. Prvoga zbog krivotvorenja putne is-pra- ve, ilegalnog ulaska u .Kanadu i falsificiranja vize na dozvoli za rad, a drugoga zbog prikrivanja i pomaganja odbjegle osobe. Tako je, 6ini se, stavljena tocka na bijeg Pavla Perovica iz kelnskog zatvora. Ali vjerojatno ne na njegovu zlocina6ku djelatnost u SR NjemaSkoj. Naime, prema pisanju kanadskog lista "Le Devoir" treba "ofiekivati brzi zavrsetak sudskog postupka u Kanadi i ekstradiciju Pero-vica SR Njemackoj". No je li to i konacni trijumf pravde, znat ce se tek kad se ustaSki terorist Pavle Perovic ponovo nade u kelnskom zatvoru, odakle bi, po odluci njemaCkih sudskih organa, zajedno s atentatorom na U istofinoj Lici, osamdeset kilo-meta- ra od jadranske obale i svega oko 2 sata voinje automobilom od Zagreba, nalazi se jedan od najlje-pSi- h nacionalnih parkova ne samo Jugoslavije wet i Evrope koji se ubraja i medu priznate Ijepote svijeta — Nacionalni park Plltvicka jezera. Uz druge nacionalne parko-v- e u SR Hrvatskoj — otokom Mljelom, Paklenicom, Risnjakom — Plitvidka jezera svojom jedinst-veno56- u 6ine skup razlifiitih no Izuzetnih podrufija prirodne Ijepo-te. Obiljezja Nacionalnog parka Pli-tvifi- ka jezera su, uz slikovitost pej-sa- ia Sesnaest ve6ih i manjlh jezera gorskog kraja — kristalno jasne modrozelene boje na povrSIni od oko 192 hektara. Ova jezera — Gornja i Donja — vodu dobivaju od brojnlh rjeCIca I potoka a meduso-bn- o su povezana kaskadama I slapovima koji se negdje obrusava-j- u i sa visina od vise desetaka metara. Nauka je ustanovila da je jedan od vaznih preduvjeta za opstanak PlltviCkih jezera, uz кгбки podlogu, бите i vode — mahovi-n- a koja iz vode preuzima natrljev karbonat i ponovno ga Izlufiuje te time tvori sedru — mllijarde orga-nlza- ma koji stvaraju pregrade da bi preko njih tekla voda u obliku slapova. Sedrene pregrade su zapravo osjetljlvi 2ivl organlzmi uvjetovanl neprekidnim blodlnaml-ckl- m procesom. Uz jezera .prostiru se saiuvane planinske prasumo, livade, bujna vegetacija a Ijepotu ovog parka dopunjavaju brojne spllje. Bogat-stv- o boja vode i бита svojom se vicekonzula Vladimira Topi-d- a Markom Krpanom trebao biti izrucen Jugoslaviji. Os-ta- je samo da se vidi hoce li пјетабке vlasti biti dosljed-n- e u provodenju te odluke. Treba re6i da je u inozem-stv- u ovih dana pocela kam-pan- ja za toboznju pravnu zastitu ustaSkih terorista, aktera napada na vicekonzu-la Vladimira Topica. Ustas-ko- j emigraciji ponovo se, naime, pridaje nekakav poli-tic- ki znafiaj, koji ona nema, niti ga je ikad imala: njezina politika bila je uvijek politika noza, dinamita, ucjena i te-ror- a, a djelatnost najnepo-srednij- e vezana za aktivnost nekih obavjeStajnih sluzbi, kojima je nesvrstana i samo-upravn- a socijalisti6ka Jugo-slavia veliki kamen spotica-nj- a u njihovim mracnim mili-tantni- m i politifikim planovi-m- a. Zastita tih okorjelih krimi-nalac- a, koji pod maskom politike vitlaju nozevima, prijete revolverima, ucjenju-j- u eksplozijama i masu tero-ristifiki- m proglasima, u naj-man- ju ruku je zaStita dobro poznatih faSisti6kih i antilju-dski- h platformi koje je ovaj svijet platio najskupljom ci-jen- om — milijunima neduz-ni- h zrtava. ZvuCilo bi stoga uistinu paradoksalno da таб pravde otupi na slufiaju gdje bi, po ljudskoj savjesti, morao ima-ti najbritkiju ostricu". PliWicka jezera Ijepotom nadmede u svim godlS-nji- m dobima jer svako od njih daje novu privlaCnost Plitvifikim jezeri-m- a. Ljepote Plitvickih jezera privlafie mnogobrojne ne samo domace ve6 i inozemne posjetioce te ovaj kraj spada medu najposjecenija mjesta u zemlji. Uz prirodne Ijepote posje-tiocim- a se pruza mogu6nost odmo-r- a u hotelima te raznovrsne rekrea-cij- e, medu kojima je posebno atraktivan ribolov na pastrve. Kao I јоб jedna izuzetnost ovog parka slove vjencanja mladenaca iz razli-citi- h dijelova svijeta koja se obavljaju pod najveiiim vodopa-dom- . Inace, uprava Nacionalnog parka Plitvice poduzima stalne mjere za daljnje ofiuvanje prirodnih Ijepota ovog parka. Tako je ргоб1е jeseni sagradena cesta-zaobilazni- ca ko-jom se promet uklanja sa podruCja parka, a od 1 . svibnja bit ce uveden nov nacln razgledanja jezera — takozvani panoramski vlak, kao dio mjera za габШи I ofiuvanje covjeko-v- e okollne. i _ ',-- . ' o . f it'1? I r акП vlTs '-:-j. Њ ( April 27, 1977 Tea No. 107 — Ovai fiaj ротаге reguhrati mokradu. smarijuje intaciju Lipov CVijet №. 114 — Ubla2ue prehladu, kaSalj, sijatiku. reumaliike i bubreine bolove Camomile Flower Tea No. 113 — Caj od kamomi- - linog cvijeiia ublaJuje bolove u Jelucu, zubobolju Chest-easin- g Tea No. 111 — UbiaJava ka§ai, olakSava disanje Soothing Tea NO. 112 - Ova) ca kniepi i umiruje iivce Kutija svakog od ovih cajeva stoji $2.00. Narudzbe iz U.S.A. $2.25 kutija. Kod porudivanja navedite ime ill broj Caja koji trebate Imamo i druge vrste caieva PiSile po ciienik Narudibe i novae Saljite na 212 Spadina Road, Toronto, Ontario M5R 2V1 Tel. 921-858- 7 IZ i PLUM И GUSOVITO UEKOVITD BILJE -- CAJ izbugarske Urine-regulati- ng BALKAN IMRDRTS JUGOSLAVIJE... vino SUIVOVICA BRANDY RIESLING ZUPA TRAMINAC ШкчШ _- .PKiR.ii .D—1ГЧK1.Л-,IТ_--J.кP.A—пCOлнILVMАIМNCГOЛ Ш_шmШШ iMUOrvMMNI ', ,, 4Ш Ш Ш 'srwyTrmmmwmif777s& Kod LCB u Ontariu, Alberti, Britanskoi Columbiji i SaskatchBwanu Za informacije obratite se GYAKI AGENCIES 1579 Bloor St. W. — Toronto, Ont. Phone (416) 531-994- 6 (7) 254 Marlee Ave. Toronto, Ontario Telef on 789-717- 9 Na veCer poslije 7 sati, ili nedjeljom mo2ete nas nazvati na kutini telefon 282-511- 3. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000275
