Nase Novine, April 28, 1982

              ( f-- 1) sl ► I 1Л ч f V ft '1 1(A '" jC1' " ri ' H '' .
U-- V r .
V ч „ - ' A , I.
March 3, 1982, NASE NOVINE -1- 1
II r I j. в OC
H
JI JI
PiSe: IVAN OCAK
(Nastavak 4)
Slucaj Stjepana Zinica
lako su komunistidke partije u
Americi i Kanadi bile legalne, iako
je radnidka i komunistidka Stampa
djelovala otvoreno, vlasti tih zema-Ij'- a
su ipak budno pratile rad
komunistidkih organizacija i njenih
rukovodilaca. Kapitalistidka Ameri-k- a
i Kanada, bez obzira na svoj
liberalizam, branila je svoj sistem
od komunizma i propagande u
korist Sovjetskog Saveza i socija-lizm- a.
Zbog najmanjih prekrSaja u
torn pogledu lideri radnidkih orga-nizacija
podvrgavani su represali-jam-a,
a ako su bili inozemci onda i
deportaciji tj. istjerivanju iz zemlje
i vradanju u staru domovinu. Na
torn polju su policijske vlasti ovih
"liberal nih" zemalja suradivale s
policijskim vlastima Kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca te su
najaktivnfje iseljenike na revolucio-narno- m
polju vradale u ruke Alek-sandrovi- m
dzelatima. Prema tome,
deportacija jugoslavenskih emigra-nat- a
iz Sjed. Drzava i Kanade ticala
se prije svega najpoznatijih dlano-v- a
Komunistidke partije.
Prvi podaci o deportaciji jugosla-venskih
komunista iz Sjed. Drzava
datira od 1920. godine. Kao primjer
spominje se Selakovid, koji je u to
vrijeme bio predstavnik jugosla-venskih
komunista u KP Amerike.
Ta dinjenica bila je dovoljna za
protjerivanje iz Amerike. Selakovid
je deportiran u Draljevinu SHS, ali
nije otiSao u domovinu gdje ga je
бекао zatvor, nego je na putu u
domovinu — otiSao u Sovjetsku
Rusiju.
Medu izagnanim iz Amerike bio je
svakako najpoznatiji sludaj Stjepa-na
Zinida, koji je do deportacije
odigrao znadajnu ulogu u radnid-ko- m
i komunistidkom pokretu na-§i- h
iseljenika u Americi, a kasnije
je bio vrlo aktivan u SSSR-u- .
Sjepan Zinid roden je 20. decem-br- a
1896. godine u Vratedkom,
opdina Letovanid, kotar Sisak, u
seljadkoj obitelji. Prvi put S. Zinid
odlazi u Ameriku kao 16-godi§- nji
mladi'6, u 1912. godini. Po dolasku
u Ameriku radio je kao radnik u
raznim ameridkim gradovima, pa
se na kraju nastanio i zaposlio u
Chicagu. Radio je i kao elektridar u
tvornici u Detroitu i udlanio se u
Socijalistidku partiju Amerike. U
Chicagu je radio vrlo aktivno medu
jugoslavenskim emigrantima-radnicim- a,
te se posebno isticao u
radu jugoslavenskog odjeljenja
druStva "Prijatelja Sovjetskoq Sa-veza".
Vrada se u domovinu 1021.
godine s namjerom da studira i.';
radi. Dva mjeseca je bio kod
roditelja u Vratedkom, a onda se
nastanio u Zagrebu i upisao na
JQQ223 Тдцшц-уИшкд- н
OVAJ CLANAK PRENOSI-M- O
IZ KALENDARA MATICE ISELJENIKA HRVATSKE
ZA 1981. GODINU.
ffinywpffjjBWUig
Pravni fakultet Zagrebadkog sveu-dili'St- a.
Medutim, jugoslavenska
policija vrlo brzo je obratila paznju
na Zinidev propagandistidki rad
medu omladinom. Iz literature
saznajemo da je Zinid 1922. godine
bio dlan zagrebadkog komiteta
SKOJ-a- . To je bilo vrijeme kad su u
komitetu SKJ formirane dvije
grupe. U jednoj su bili Zinid,
Durman, a kasnije im se pridruzio i
An tun Mavrak, Ova je grupa zahtje-val- a
reviziju Statuta SKJ na federa-list
idkim osnovama, s time da se
"svakoj organ izaciji dozvoli da
izabere najpodesnije oblike revolu-cionarn- og
rada i da ne deka
direktive iz centra". Ovome su se
mis'ljenjupridruzilijos' Zlatko Snaj-de- r
i Janko MiSid. Medutim, inter-vencijo-m
Duke Cvijida i Simuna
MiljuSa ova je grupa paralizirana.
Uskoro je Zinid bio uhapSen u
Mariboru, kad je pokuSao da s
Durmanom prede granicu da bi
stigao na konferenciju u Bedu. Iz
policijskih dokumenata se vidi da
je Zinid dosta desto putovao po
partijskim poslovima, da mu je 23.
marta 1923. izvr&ena premetadina,
baS u vrijeme dok se nalazio u
zatvoru u Mariboru. Za vrijeme
premetadine, kod Zinida (kako je
policija tvrdila "organizirana dlana
partije") je pronadena korespon-dencij- a
s Johanom Antolidem bri-jade- m
u Bedu.
Zinid je bio uskoro puSten iz
zatvora. Ali bilo mu je dosta jasno
da ga policija nede viSe ostaviti na
miru, pa je u sporazumu s drugovi-m- a,
ujulu 1924. emigrirao natrag u
Sjed. Drlave.
Prema podacima jugoslavenskog
kraljevskog konzulata u Chicagu,
28. jula 1924., Stjepan Zinid,
"boljSevidki propagator" doSao je
preko Beda ponovno u Ameriku te
je u Chicagu ponovno stupio u
"boljSevidku" redakciju lista
"Radnik".
Jugoslavenski konzul u Chicagu
javljao je uskoro u Beograd, da se
tu "... nalazi centrala komunista i
da tamo izlazi njihov organ dnevni
list "Radnik" s tirazom od 4000
komada..." Dalje je tvrdio da ova
organizacija "... ima svoje delije
skoro u svakoj naSoj koloniji, a
poglavito u hrvatskim kolonijama i
medu Crnogorcima. U tim delijama
sabiru sredstva za odriavanje par-tijsk- og
organa "Radnik". Na delu
pokreta su Stjepan Zinid, Franjo
Borid i Martin KraSid. Glavni
urednik lista je Stjepan Zinid..."
Osim tih podataka, koji su uglav-no-m
todni, iz istih dokumenata
saznajemo da ameridke vlasti traie
podatke o Zinidu od istog konzula
"jer vode istragu nad njim zbog
komunistidke agitacije koju je u
Americi vodio..." Naime, Zinid je
ved bio uhappen zbog toga Sto je
"ilegalno doSao u ovu zemlju".
Zinid je uskoro puSten na slobodu
pod novdanom kaucijom.
(Nastavitdese)
Derek Shearer, direktor grad-ski- h
studija na Occidentalnom
koledzu u Los Angelesu i pisac
knjige "Economic Democracy: The
Challenge of the 1980s", objavio je
jednu raspravu u ameriCkoj Stampi
u kojoj je kazao da je ekonomska
politika predsjednika Reagana
"propis za novi klasni rat".
Pisac je raspravljao o Reagano-vo- j
tako-zvan- oj "supply-side- " eko-nom- iji
koja bi navodno trebala
dovesti do veceg privrednog poras-ta- ,
vecih placa za radniStvo, nizu
inflaciju i balancirani budzeL On je
spomenuo priznanje Reaganova
budzetnog direktora David Stoc-kma- na
u 6asopisu "Atlantic Mon-thly",
da je "supply-side- " formula
u stvari stara "trickle down" teorija
u neSto novijem obliku.
Pisac kaze da je jezgra Reagano-v- e
formule stimuliranje privrednog
porasta povecanjem industrijskih i
investorskih profita, Sto bi proizve-l- o
ve6u uStednju, viSe investicija i
ve6u produktivnost i, kako je ve6
spomenuto, trebalo bi dovesti do
veceg privrednog porasta, pove6a-nj- a
pla6a, nizu inflaciju i balanci-ranj- e
budzeta.
On, medutim, postavlja pitanje:
"Нобе Ii 'trickle down' formula
djelovati?", i daje negativan odgo-vo- r
s objaSnjenjem da su sve
pretpostavke o "supply-side- " teori-j- i
pogreSne, jer ce zbog inflacije
stvarne zarade radnika opadati i
prosjedna obitelj 6e upotrebiti svoj
mrSavi porezni popustza podrzava-nj- e
zivotnog standarda umjesto da
poveca svoju uStednju.
Pisac kaze da s porastom neza-posleno- sti
iznad razmjera od 8
posto, ekonomska nesigurnost
smanjuje produktivnost poveca-njem
napetosti izmedu radnika i
poslodavaca. A Sto se pak tifie
skupina s visokim dohotkom, tu
nema dokaza da 6e porezne povlas-tic- e
prisiliti visoko placene funk-cione- re
da rade teze, niti je tu iSta
Sto bi sprije6ilo dokone bogataSe
da suviSne svote novca upotrebe za
kupovanje dragulja, jahta ili za
skupaodmaranja, ili daSpekuliraju
u slikarstvu, nekretninama ili sta-rinskli- m
umjetninama.
Sto se ti6e velikih korporacija,
umjesto da poreznu uStedevinu
upotrebe za produktivne investici- -
MOSKVA (Tanjug) — Sovjetski
Savez je predlozio Americi da se do
kraja ovog decenija коИбте atom-sko- g
naoruzanja srednjeg dometa
na istoku i zapadu Evrope smanje
na po 300 jedinica na svakoj strani.
Tim brojem obuhva6ene su rakete i
avioni koji mogu nositi atomske
bombe u granicama evropskog
prostora. Prema istom prijedlogu
smanjenje bi se ostvarivalo etapno,
tako da bi do kraja 1985. na svakoj
strani bilo po 600 jedinica takvih
sredstava naoruzanja.
Tim je konkretiziran sovjetski
prijedlog od 3. februara kojim je
Americi ponudeno da svaka strana
smanji коПбте tih sredstava za
dvije tre6ine u usporedbi sa sadaS-njim- a.
Najnovijim prijedlogom, ob-javljen- im danas u moskovskoj
je, mnoge od njih rabe suviSni
novae za preuzimanje drugih podu-zec- a,
ili jedne drugima prodaju
porezne povlastice za preruSivanje
svojih profita. Reaganova ekonom-ska
politika (Reaganomics), nas-tavl- ja
pisac, zasniva se u glavnom
na zamisli da samo velike korpora-cij- e
mogu ponovo obnoviti i ozivje-t- i
amerifiku privredu. Medutim,
6injenice pokazuju da su дгебке
po6injene po Sefovima velikih kor-poracija,
na primjer, u gumenoj,
automobilskoj i беПбпој industriji,
bile jedan od glavnih uzroka
njihovog ekonomskog malaksava-nj- a.
Samo epskrbljivafci militarno-industrijs- ke
sprege imaju priliku da
se okoriste Reaganovom ekonom-sko- m
politikom, zaklju6uje pisac.
Medutim, izdaci za vojne svrhe
opcenitopodgrijavaju inflaciju, ali
proizvode razmjerno manje radnih
mjesta nego ostali drzavni izdaci, a
potroSafii (consumers) ne mogu
upotrebiti te proizvode.
Da bi ublazila inflacionarne
posljedice pove6anih izdataka za
vojne svrhe, Reaganova vlada ce
trebati provesti daljnja snizenja u
izdacima za socijalne svrhe i
istodobno prije6iti zahtjeve u nemi-litarno- m
sektoru pritiskom na rad-тб- ке
unije, i prisiljavanjem radni-d- a
da poprime niie pla6e, veli
pisac. To je o6evidno.
Ukratko гебепо, nastavlja pisac,
Reaganov ekonomski program je
propis za novi klasni rat. On drzi da
6e se odnosi izmedu radnika i
kompanijskih funkcionera pogor-Sa- ti
tokom jedne ili dvije godine, i
da 6e kao posljedica svega toga
vi§e unija biti razbijeno.
On takoder predvida da 6e u
unutarnjim gradskim predjelima
rasni odnosi biti pogorSani —
zlo6ini бе se pove6ati i izgredi
mogu lako izbiti. Dalje, naobraz-be- ni
i zdravstveni sistem, vodovo-d- i,
ceste, mostovi, patiti 6e i
raspadati se zbog pomanjkanja
nov6anih sredstava.
Pisac zaklju6uje da bi догбта
novog klasnog rata ргоиггобепод
po Reaganu, mogla nadmaSiti
onog iz 1930-i- h godina.
Ima doista dosta znakova koji
potvrduju zlokobne slutnje.
Newyork6an
ISSR KONKFtETIZlRAO
Stampi, istodobno je potvrdeno da
Sovjetski Savez ne prihva6a projekt
ugovora o smanjenju atomskog
naoruzanja srednjeg dometa koji je
атепбка delegacija podnijela sov-jetsk- oj
na pregovorima u 2enevi. U
Moskvi se sada обекије атепбкј
dogovor na sovjetske prijedloge.
DIVOVSKA LIGNJA
TOKIO — StanovniStvo Kavana
— ribarskog mjesta na isto6noj
obali Japana — priredilo je пеобе-kivan- u
gozbu u povodu ulova lignje
teSke 200 kilograma, a duga6ke tri i
pol metra. Lignja je plutala nedale-k- o
od obale, pa su stari ribari
ocijenili da je to znak da бе zima
biti teSka sa dosta snijeznih pada-vin-a.