Nase Novine, March 02, 1983

              шЈЈЈЛЈ,ОЈТ,1ГЛЈТЈЈЈЈГЈТ,ЈТЈГЛЛЈГТЈЈТЈГЈ!Ј1ЈЛТЈЈПГТГУТ Snovi kratkog vijeka
н
N
Muriel, Joan and
Eve Lainen
Grandview Mai I — 640 River St
Phone 344--1 131 —345-793- 1
WE DELIVER
riciciriririrlrlrfrlrfrlrlrlrlrfr
3 2rmJ SwS HWLJ? JMJ g—У jm —3 wjјцу sill'' ' т чу ' v адцу v
COMPANY LIMITED
BUILDING MATERIALS
ANDMILLWORK
277 John Street
Phone 345-65- 89
THUNDER BAY, ONTARIO
M II II 4 11— 1И1И ЧМ1 И —!—
i-r-ntg
ЗГ""' Д- -7 гд --" д-г- — ir
-- - г з г тд г-- "УТГ
SEASON'S GREETINGS
ггЈл ! г I
aIL кЛa 1 p. I
gnlnlRBH HI
Уоддју Lpwiwjsiejy -- HiJr Wall ч Ц-в- З i-e- g
SOFT DRINKS AT
THE RIGHT PRICE
WE ALSO MAKE HOME DELIVERY -
2 LOCATIONS TO SERVE YOU
404 N. MAY ST. — TEL: 622-932- 3
324 N. CUMBERLAND ST. - TEL: 344-172- 3
Thunder Bay, Ontario
Turci, Tunizani, Marokanci, Ju-goslave- ni,
Grci, Portugalci, Spa-njolci- ...
"Gastarbajteri". Strani rad-nic- i.
Njih — ukupno 12,5 milijuna u
zapadnoj Evropi. U zemljama u koji-m- a
se medjutim, sve ucestalije cu-j- e
povik; "Stranci — napolje".
Zabrinutost zbog rastuce bolne
nezaposlenosti iudaljenogekonom-sk- o
oporavka? Hi, novi izliv netrpe-ljivosti- ?
Hi, pak, kako to kazuje a-gen- cija
AP, potmula struja rasnih
predrasuda i neprijateljstva prema
strancima na kontinentu koji je slao
svoje vojske, trgovce i misionare
sirom svijeta da nose "teret bijelog
covjeka civilizirajuci druge naro-de.- .. "
Proslog cetvrtka, Donji dom za-padnonemac- kog Parlamenta: vla-di- n
pnjedlog dobiva vecinu glasova,
usvaja se zakon po kojem strani rad-ni- k
iz zemlje lzvan Evropske zajed-nic- e
kad ostane bez posla dobiva
10.500 zapadnonjemackih maraka
ukoliko — napusti SR Njemacku.
Vlada ce, takodjer, isplatiti po 1500
maraka za svako dijete porodice ko-j- a je spremna napustiti zemlju. Za-padnonjema-cki
ministar rada je, ja-vi- o
je Rojter, rekao da ce novi zakon
"pomoci slobodi kretanja u vreme-n- u kada nezaposlenost stvara nateg-nut- u
situaciju", dok je, medjutim,
socijaldemokratska opozicija novu
mjeru nazvala "zakonom o proteri-vanju- ".
Katastrofalne
posljedice
Pozivu "stranci napolje" priSlo se
konkretno, s primjerom Diseldorfa
i pokusaja da se utvrdi Sto bi se do-godi- lo
kada bi 75 posto stranaca u
iduce dvije ili tri godine napustilo
ovaj grad koji sada ima 600.000 sta-novni- ka
. Odgovor — iako je pitanje
hipoteticno — navodi na raznolika
razmiSljanja. Utvrdjeno je, recimo,
da velika industrijska poeduzeca u
torn gradu danas imaju cak 43 posto
stranih radnika medju zaposlenima,
utvrdjeno je i da su, na primjer, бак
70 posto vozaca tramvaja, autobusa
stranci, potvrdjeno je i da mnoge
Skole i obdanista opstaju prije svega
zbog djece stranih radnika.... Ukrat-k- o
— zakljuceno je da je sasvim is-kljuc-eno
da se u neko dogledno vri-jem- e
strani radnici zamjene zapad-nonjemafcki- m.
Ne bi, dakle — pise zapadnonje-maik- i
list — iscezla samo picerija na
uglu ili turska prodavaonica s janje-ci- m
kotletima, nastupile bi skoro ka-tastrofalne
ekonomske i socijalne
posljedice, malo Sto dobrog bi oceki-val- o
njemackog gradjanina ako nje-go- v
inozemni susjed vise ne bude
stanovao u blizini...
Stranci su, ipak, na udaru — viSe-struko- g
djelovanja. Najpnje, cinje-nic- e
da je nezaposlenost, preSavSi 10
posto , dostigla rekordni nivo u zem-ljama
EZ. Svojedobno "privredno
cudo" cinilo je da Turci, Spanjolci,
Jugoslaveni i mnogi drugi budu do-brodo- sli
u SR Njemackoj, da su
Francuzima bili potrebni radnici iz
Alzira, Maroka ili Portugala, da su
se stanovnici sa Karipskih otoka, se-li-li
na rad u londonske podzemne ze- -
Compliments of
ran Sprvirp
JsL
бШtlOn ЈјШ,
TEXACO
84SouthAlgomaSt.
THUNDER ONTARIO
December 21,' 1983, NASE NOVINE --25 - : '
:
ljeznice, a Indijci i Pakistanci u bri-tans- ke tekstilne tvornice...
Dva desetljeca trajale su velike se-ob- e
radjala su se — tvrdi to AP — asi-milira- na
djeca, zahvacena mucnim
problemima (ne) odanosti dvjema
zemljama. I — cudo je, ako ga je i
bilo, proslo.
Stranci — napolje, cuje se sve ces-c- e
u SR Njemafckoj.
Reputacija Holandije kao najtole-rantnij- e
zemlje u Evropi ubrzano sla-b- i,
prije svega, zbog nezaposlenosti
od 17 posto koja je vjerojatno najve-c- a
u industrijski razvijenom svijetu,
ali i zbog cinjenice da je — kako su
to javile strane agencije, a prenio
Tanjug — na izborima u oktobru ot-vore- no
rasisticka Centrumaska
stranka u centralnom delu Holandi-je
Almelu dobila cak 9 posto glasova
sa zahtjevom — "Holandija Holan-djanima- ".
U Francuskoj, u kojoj je krajem
1982. bilo 4,5 milijuna stranaca, na
nacionalnim izborima proslog pro-ljec- a
krajnje desnifiarski Nacionaln--m
front dobio ie milijun glasova, sto
je bio i njegov najbolji rezultat, os-lonj- en
na parolu: "Dva milijuna ne-zaposle- nih
Francuza znadi dva mili-juna
stranih doseljenika previse".
Sto da rade Turci
U SR Njemackoj — u kojoj inace
ima oko 4,5 milijuna "gastarbajtera"
— danas je dva milijuna radnika ne-zaposle- no.
Ugledni privredni list "Handels-blat"- ,
6ije pisanje prenosi Tanjug, iz-no- si
tvrdnju Instituta za pnvredu da , je SR Njemadka u mnogo 6emu iz-gub- ila
privlacnost za strance. Slijedi
i podatak da je brojcana razlika stra-naca
koji se doseljavaju i onih koji
odlaze 1982. bila, prvi put poslije
1977, pasivna, doseljenika je bilo
321.700, a povratnika 433.00.
U prvom tromjesecju 1983.godine,
u SR NjemaSku je doslo 59.600 stra-nih
radnika, dok je registrirano
95.000 povratnika. Posljedica privre-dn- e
nesigurnosti? Mozda. Ali i pos-ljedica
oStrije politike bonske vlade
koja je, recimo, odredbom iz decem-br- a
1981. otezala doseljavanje tako
Sto je zabranila dolazak djece ciji sa-mo
jedan roditelj zivi u SR Nje-mackoj.
Broj stranaca se, tako, smanjuje,
"gastarbajteri" — ponavlja se i da-nas
cesto isticana fcinjenica — odlu-k- u
o povratku najceSce donesu, na-ko- n
Sto su ispunjena dva preduvje-ta- :
usteda i osiguravanje radne bu-du6no- sti
u domovini. Ali — Sto, na
primjer, da rade Turci, najbrojnija
grupa stranih radnika u SR Njemac-koj,
u cijoj domovini stopa nezapos-lenosti
iznosi 20 posto, a godiSnje po-vecan- je
radnog kapaciteta 2 posto,
Sto viSestruko otezava mogucnost
zapoSljavanja u Turskoj.
JoS jedan zapadnonjema6ki list,
"Frankfurter Algemeine Zeitung", s
clankom upozoravajuceg naslova :
"Ako strani radnici odu — kaos".
Diskusija o strancima, kaze se naj-prij- e,
vodi se sve zeSce, u nekim
gradovima rurske oblasti od prije
izvjesnog vremena prijetno je nepri-jateljstv- o
prema strancima... Iz Bo-hu- ma
se Siri, ocito desiiiiarsko—ra- -
н z &
Д wJL JX. JX. J, 14m W J' Ja V JtL
Phone DL. 5-58- 13
BAY,
dikalna inicijativa gradjana koji pri-kuplja- ju
potpise za peticiju Bundes-tag-u,
za parolu "iz ljubavi prema
Njema6koj — dolazak stranaca za-ustav- ite
sada". Ali, pita se i zapad-nonjemac- ki
list, Sto bi se dogodilo
kada bi za relativno kratko vrijeme
veliki broj "gastarbajtera" napustio
SR Njemacku?
Izmedju dva svijeta
U Danskoj i NorveSkoj ankete jav-no- g
miSljenja pokazuju da vecina
stanovniStva smatra da bi doseljeni-c- i
trebalo da se — vrate u svoje zem-lje.
Britanija je u posljednja dva deset-ljeca
dva puta mijenjala svoje zako-n- e
o doseljavanju, kako bi smanjila
broj stranaca iz zemalja komenvelta.
Svicarska je ponovno uvela stroge
zahtjeve za vize, a mnogi se nisu od-rek- li
zelje da izbace vecinu stranaca
iz zemlje...
Velika seoba je dugo trajala, da li
sada pocinje nova — u obrnutom
smjeru? Odgovor jejoS sasvium ne-izvjest- an,
ali je sigurno dase prva ge-nerac- rja
gastarbajtera, naSla na slo-zen- oj raskrsnici izmedju bojazni za
ocuvanje posla u zemlji u kojoj su sa-da
i strahovanja da nema posla u
zemlji iz koje su.
U Italiji, zemlji koja je oduvijek bi-la
znana po emigrantima — 26 mili-juna
od 1860. do danas — sada radi
cak i 700.000 stranaca, rade u uvje-tim- a
koje rimska "Unita" sazima u
tvrdnju koja vrijedi, valjda za sve
gastarbajtere": snovi su im kratkog
vijeka. U joS tezem polozaju je druga
generacija. To Sto — joS jedan citat
iz rimskog lista, "nemaju pristojan
stan, stalno zaposlenje, Sto su suoce-n- i
s problemima ukljucivanja u dru-stv- o
koje im je "neprijateljsko" — na
dramatican naCin se odrazava na
mlade, njihov polozaj je izuzetno te-za- k
jer ih ne pogadja samo neizvjes-nos- t
gastarbajterskog polozaja. Oni
su rastrzani izmedju dva svijeta, iz-medju
Skole i porodice i izmedju dvi-je
zemlje..."
Zoran MANDZUKA
љ%
1 Pelikani jedu samo dva puta
dnevno i to ujutro i u podne.
U meduvremenu se odmaraju
na pesku ili stoje na grani ne-ko- g
drveta i svojim dugackim
kljunom ciste perje. Nocu spa-vaj- u
s pognutom glavom i
kljunom naslonjenim na grudi.
тшнштшштшшшштавииаалшта
1 .
Publika je bila odusevljena tvojim tri-ko- m.
1