000442 |
Previous | 2 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
2-- NASE NOVINE, September 1, 1982.
Automobilski radnici u Kanadi
e spremaju za itraj k
WINDSOR, Ont. — Automobilski
radnici u Kanadi nastavljaju otpo-ro- m
kompanijama i federalnoj vladi
koje nastoje da ih prisile da pristanu
na smanjivanje pla6e i pogorSanje
uslova na poslu.
Oni su se energi6no oduprli
pokuSajima da kompanijama dadu
"koncesije", kakve su im svojevre-men- o
dali automobilski radnici u
Sjed. Driavama. Uskoro ce im isteci
ugovor. Kompanije i vlada nastoje
da im nametnu formulu "6 i 5" — tj.
da im se place ove godine povecaju
6 posto a iduce godine 5 posto, iako
inflacija iznosi viSe od 10 posto.
Radnici u kanadskim tvornicama
General Motors su odglasali da
Strajkuju ako kompanija odbije nji-ho- ve
zahtjeve. Za to je glasalo 92
posto radnika. Kod Forda su joS
prije nego kod General Motors
glasali da Strajkuju — za to se
izjasnilo 88 posto.
Robert White, kanadski direktor
unije automobilskih radnika (United
Auto Workers Union) je kazao da
automobilski radnici nespadaju pod
vladin program "6 i 5" i da taj
program nece imati nikakva utjecaja
na pregovore sa Chryslerom, Gene-ral
Motors i Fordom.
"Ja sam uznemiren 6injenicom da
Ottawa hoce da interveniSe u naSim
pregovorima", rekao je White. "Kad
pogledate sadaSnji status Liberalne
vlade u zemlji, morate da se 6udite
Sta ona moze. Ovaj vladin zahtjev
Primjetio sam da je ontarijsko
ministarstvo i kulture
odludilo da podupire prodaju knjiga,
i to ne samo engleskih i francuskih
autora, vec i onih "koji piSu knjige u
tredim jezicima".
Namjera je dobra i ja ju
Samo nas zanima kakve knjige
i od kakvih autora — to joS treba da
vidimo.
Barbara Mcintosh, koja vodi taj
program poziva pisce da jdj
se jave kako bi ih stavila na listu. To
mogu uraditi i oni koji poznaju
pojedine pisce i njihova djela. Ona
takoder traii da joj se dostave imena
koje prodaju knjige pa
6e ih pozvati da sudjeluju u prog-ramu.
Ona je objavila dugacku listu
imena "pisaca, urednika, ilustratora
i i na njoj se nalaze
imene desetak srpskih, hrvatskih i
fWtffiH
.ШЈ1 itf.,4.1 ' 'HI' I ИМИМИЦ
samo komplicira stvari i oni bi
trebali znati da mi пебето udjela u
programu kontrole".
Jedan predstavnik General Motors
je kazao da Trudeauova vlada oceki-v- a
da 6e pregovori sa njegovom
biti zavrSeni do 1.
septembra.
(Napomena: General Motors trazi
da se nadnice zamrznu do juna
idu6e godine i da se ukinu placeni
blagdani. Unija je odluCila da Straj-kuj- e
14. septembra ako se ne
postigne sporazum.)
Predstavnik unije je odgovorio da
oni (General Motors i vlada) обекији
"jeftin sporazum" ali se varaju.
Kanadska sekcija unije automo-bilskih
radnika je protiv bilo kakvih
koncesija oni hoce
poviSicu place, ukljuciv klauzulu na
pove6anje troSkova zivota i placene
blagdane, zatim da se razmotri
pitanje uvodenja kraceg radnog
vremena, da se poboljSaju uslovi
rada, da se povecaju penzije i
dodatak na ротоб
Kanadske automobilske radnike
podupire i Kanadski radnicki kon-gr- es
(Canadian Congress of Labor)
koji je na svojoj konvenciji u maju
odludio da 6e poduzeti odlufine
akcije, a po potrebi i general ni
St raj k.
Automobilski radnik
GDJESUNASl PISC1?
drzavljanstva
pozdrav-Ija-m.
prodavaonica
prevodioca"
kompanijom
kompanijama,
nezaposlenih.
slovenskih pisaca u ovoj zemlji. Ali
piscu ovih redaka oni nisu poznati.
Nije navedeno Sta su napisali — to
ce sigurno uCiniti kasnije.
Danas se u Kanadi nalazi, prema
neprovjerenim informacijama, oko
250.000 doseljenika iz Jugoslavije,
medu kojima ima i intelektualaca,
ali dosad, koliko nam je poznato,
nije mnogo napisano i objavljeno.
Isto tako je medu naSim zemljacima
u Sjed.Drzavama. U koliko se neSto
piSe, to je u skladu s pogledima,
stavovima i ideologijom preiivjelih
politifikih grupa, koje hoce da
povrate burzoaski druStveni poredak
u JugoslavijL Koga to interesira?
Neki ozbiljniji radovi, kojih nema
mnogo, ostali su u zatvorenom
krugu.
Mozda ova akcija ontarijskog
ministarstva drzavljanstva i kulture'
doprinose da se krene naprijed.
S. M. шшшш 7E=ZSE32=
Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: MlloS Gnibic, Vojin Grbld, Joslp Kova6l6, Stanko Muideka,
' Milena Bolli, Ivica JuriSld, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Borislav Neikovld,
Rozaltja Dlvjakovic, Duro Maljkovld, Wan Prlbantd, Mile ВаЦак, ПЦа Bubalo, Pavao
Radmanld, Boia Pavkovid, Ostoa Kovadevid, Viktor Arar, Dusan Stanar, Milijan
Petrovic, John Severinski, Luis Gregurac, Matt) Slaui, Martin Karavanld, Paul
Kudlnld, Ivan Boban, Peko Dmltrovid, Mlllca Mluchln, A.Gerlach, Leo Baclch.
REDAKCIJSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacid
Stjepan Mlo&id (drustveno-polltldk- a pltanja), Danlol Plxlades (drustvena pltanja I
knjliovnosi), Katarina Kostid (poezlja I aktuelneteme), Je'lena Gavrllovld (literature
I umotnost za decu), Bosko Mladonovid, Anka Noilnld.
STALNI DOPISNICI: Duian Putnik (Chicago), Margaret Stardevid (Los Angeles),
Boio Spadek (New York), Frank Fudurld (Vancouver), Josip Stanld — Stanlos
(Rim, Halija), Dario Tapianjl (Pariz, Francuaka), Lepa Taofanovld (Remscheld,
Zap.Nema5ka).
SPECIJALNI SARAONICI: Prol. Vladislav Tomovid (nauka I drustvo), Prot. Ivan
Dolenc (Slovenska Koruska I kulturna publlclstlka u Amerlcl), Anton Kostelac
(reportaze I pride Iz Iseljenickog zivota). :
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Matkovld, Luka Markovld, Potar Kurtlc,
Miloi Kordld, Aleksandar Clrid, Strahlnja Maletld, Novica Mllld.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevld. IZ JUGOSLAVI-JE:
M. Vasiljevld — LILO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents.
Advertising rules on request. Second class Mall Registration NO. 0378.
"Naso novina" Izlaze srljedom. Pretplata Iznosi $25.00 godisnje; pojedlnl
prlmjerak 50 centl. CJene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su naslJedniK
"Jedlnstva", kome su prethodlll stovl: "Novostl", "Srpskl СЈазп!, "Edlnost",
"Slobodna Mlsao", "Pravda" i Dorhfc", No i "N.iodnl Glasnlk" I drugl napreuni
llstovl koji su mu prethodlll u Sjedlnjenim Drzavama.
fledakclja odgovara za nepotplsane maieiljale. Potpisani dlancl izraiavaju
mlsljenje autora. Dopisi se ne vradaju.
Sffl ЕИИ5П вддд JQSqjQQ
ШЦЈЦм1
sS&EBSB,
PRED KONFERENCIJA "NN"
И
Ш
Konferencija "NaSih novina" odrzat 6e se u nedjelju
24.oktobra. Vrijeme je dosta kratko. Treba izabrati delegate.
Zaostali smo sa diskusijom o listu — kako da se poboljSa.
O pripremanju konferencijediskusiralo se na proSirenoj
sjednici IzvrSnog odbora proSlog 6etvrtka.
NajviSe se govorilo o pisanju lista. Treba viSe pisati o
ekonomskim problemima Kanade i Sjed. Drzava. Zatim o
druStvenim prilikama kod nas. Glavno pitanje je svjetski mir.
Zaklju6eno je da se pripremi poseban dokumenat za
konferenciju o problemima i zadacima "NaSih novina".
Receno je da 6e naSa nova parola biti SLOG A I MIR.
Sloga je danas najveca potreba naSeg naroda — svih
doseljenika iz Jugoslavije, zajedno s potomstvom.
Nesloga je nastala prije svega zbog neprijateljstva
protiv socijalisti6ke Jugoslavije — razne nacionalisti6ke
grupe su htjele da je uniSte, ali izgleda da sve viSe uvidaju,
premda nece da otvoreno priznaju, da je to jalov posao.
Vrijeme je da se s tim prestane.
Okapanja ima i medu organ izacijama koje su jugosla-vens- ki
opredjeljene. Trebalo bi raditi bolje, ozbiljnije.
NaS list moie (i mora) da pomogne da se stanje
poboljSa.
NaS odgovor na sve to je: SLOGA!
Pitanje osiguranja svjetskog mira, odnosno spredava-nj- e
rata je glavni zadatak svih ljudi.
Reaganova vlada priprema rat sa Sovjetskim Savezom.
Ako do tog rata dode,on6e se voditi raketno nuklearnim
oruzjem.
To predstavlja opasnost za cijelo 6ovje6anstvo. Iz
6lanka kojeg donosimo na strani sedam, vidimo da
strudnjaci rafiunaju da 6e u tome ratu biti ubijeno 750
milijuna ljudi, a 350 milijuna 6e umrijeti kasnije od
zadobivenih rana.
Treba se boriti da ne dode do takvog rata!
Tu su i drugi ratovi: Izraelska invazija Libanona,
ira6ko-irans- ki rat, juzno-afrid- ki rat protiv susjednih zemalja,
oruzani sukobi u Srednjoj Americi, itd. Svi ti ratovi mogu da
se proSire i donesu nesredu cijelom CovjeCanstvu.
Treba se boriti za mir!
Ljudi strahuju od rata.
Na sastanku je гебепо da je neki naS zemljak kupio
farmu kod Barrie(oko60miljaodToronta) i mislidacese na
taj na6in zaStititi ako dode do nuklearnog rata. On sigurno
nije jedini koji misli kako da se zaStiti,
Cast pojedincima na njihovim naporima. Mi pak
smatramo da se treba kolektivno zalagati da se rat sprije£i.
To je najbolja garancija za spas od nesrede.
Ima i onih koji zagovaraju rat. Ali, zar i oni пебе stradati
ako do njega dode? $
Problemi svijeta treba da se rijeSavaju na drugi na6in,
ne nuklearnim oruzjem.
Mi cemo podupirati sve napore koji se poduzimlju da se
izbjegne rat. I pruzamo ruku svima koji su spremni da u
tome doprinesu svoj dip.
Sloga i mir! — to 6e otsad biti naSa-parola- .
S. M.
MAOARSKI LIST O SITUACIJi
U POLJSKOJ
BUDIMPESTA (Tanjug) - Madarski partij-s- ki list "Nepszabadsag" izrazava uvjerenje daje u Poljskoj гаробео proces obnove, ali
da se na torn putu punom te§ko5a joS ne
vide rezultati. Poljsko rukovodstvo, prema
pisanju tog lista, svjesno je da se do
konafinog cilja ne mo2e doci metodama koje
su primjenjivane prvih mjesecl ove godine.
Da bi se likvidirala kriza potrebno je-nacional-no
sporazumijevanje, pi§e list, na-pominj- udi da upravo zbog toga partija
pridaje veliko гпабепје patriotskom masov-no- m pokretu koji se sada formira.
List vjeruje da je potrebna "realisti6na
КИ ЦјВЗИшј
politika malih koraka" i istodobno ukazuje
napojavu ravnodusnosti kod tzv. "unutrafi-nj- e
emigracije" koja ponekad poprima i
"provokativne oblike". RijeC je o nemalom
broju intelektualaca, umjetnika i pisaca, koji
su se povukli iz javnog Zivota. Oni pak
umjetnici, koji nastupaju u javnosti, dobiva-j- u
naziv kolaboranata. List primjecuje da se
taj fenomen otpora smatra privremenim.
U Poljskoj, koju je kriza podijelila, jos ne
postoji "potpuni druStveni koncenzus", ali
pocetak reformi pozitivno ce utjecati na
stvaranje nacionalnog jedinstva, zakljucuje
madarski partijski list.
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, October 13, 1982 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1982-09-01 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000167 |
Description
| Title | 000442 |
| OCR text | 2-- NASE NOVINE, September 1, 1982. Automobilski radnici u Kanadi e spremaju za itraj k WINDSOR, Ont. — Automobilski radnici u Kanadi nastavljaju otpo-ro- m kompanijama i federalnoj vladi koje nastoje da ih prisile da pristanu na smanjivanje pla6e i pogorSanje uslova na poslu. Oni su se energi6no oduprli pokuSajima da kompanijama dadu "koncesije", kakve su im svojevre-men- o dali automobilski radnici u Sjed. Driavama. Uskoro ce im isteci ugovor. Kompanije i vlada nastoje da im nametnu formulu "6 i 5" — tj. da im se place ove godine povecaju 6 posto a iduce godine 5 posto, iako inflacija iznosi viSe od 10 posto. Radnici u kanadskim tvornicama General Motors su odglasali da Strajkuju ako kompanija odbije nji-ho- ve zahtjeve. Za to je glasalo 92 posto radnika. Kod Forda su joS prije nego kod General Motors glasali da Strajkuju — za to se izjasnilo 88 posto. Robert White, kanadski direktor unije automobilskih radnika (United Auto Workers Union) je kazao da automobilski radnici nespadaju pod vladin program "6 i 5" i da taj program nece imati nikakva utjecaja na pregovore sa Chryslerom, Gene-ral Motors i Fordom. "Ja sam uznemiren 6injenicom da Ottawa hoce da interveniSe u naSim pregovorima", rekao je White. "Kad pogledate sadaSnji status Liberalne vlade u zemlji, morate da se 6udite Sta ona moze. Ovaj vladin zahtjev Primjetio sam da je ontarijsko ministarstvo i kulture odludilo da podupire prodaju knjiga, i to ne samo engleskih i francuskih autora, vec i onih "koji piSu knjige u tredim jezicima". Namjera je dobra i ja ju Samo nas zanima kakve knjige i od kakvih autora — to joS treba da vidimo. Barbara Mcintosh, koja vodi taj program poziva pisce da jdj se jave kako bi ih stavila na listu. To mogu uraditi i oni koji poznaju pojedine pisce i njihova djela. Ona takoder traii da joj se dostave imena koje prodaju knjige pa 6e ih pozvati da sudjeluju u prog-ramu. Ona je objavila dugacku listu imena "pisaca, urednika, ilustratora i i na njoj se nalaze imene desetak srpskih, hrvatskih i fWtffiH .ШЈ1 itf.,4.1 ' 'HI' I ИМИМИЦ samo komplicira stvari i oni bi trebali znati da mi пебето udjela u programu kontrole". Jedan predstavnik General Motors je kazao da Trudeauova vlada oceki-v- a da 6e pregovori sa njegovom biti zavrSeni do 1. septembra. (Napomena: General Motors trazi da se nadnice zamrznu do juna idu6e godine i da se ukinu placeni blagdani. Unija je odluCila da Straj-kuj- e 14. septembra ako se ne postigne sporazum.) Predstavnik unije je odgovorio da oni (General Motors i vlada) обекији "jeftin sporazum" ali se varaju. Kanadska sekcija unije automo-bilskih radnika je protiv bilo kakvih koncesija oni hoce poviSicu place, ukljuciv klauzulu na pove6anje troSkova zivota i placene blagdane, zatim da se razmotri pitanje uvodenja kraceg radnog vremena, da se poboljSaju uslovi rada, da se povecaju penzije i dodatak na ротоб Kanadske automobilske radnike podupire i Kanadski radnicki kon-gr- es (Canadian Congress of Labor) koji je na svojoj konvenciji u maju odludio da 6e poduzeti odlufine akcije, a po potrebi i general ni St raj k. Automobilski radnik GDJESUNASl PISC1? drzavljanstva pozdrav-Ija-m. prodavaonica prevodioca" kompanijom kompanijama, nezaposlenih. slovenskih pisaca u ovoj zemlji. Ali piscu ovih redaka oni nisu poznati. Nije navedeno Sta su napisali — to ce sigurno uCiniti kasnije. Danas se u Kanadi nalazi, prema neprovjerenim informacijama, oko 250.000 doseljenika iz Jugoslavije, medu kojima ima i intelektualaca, ali dosad, koliko nam je poznato, nije mnogo napisano i objavljeno. Isto tako je medu naSim zemljacima u Sjed.Drzavama. U koliko se neSto piSe, to je u skladu s pogledima, stavovima i ideologijom preiivjelih politifikih grupa, koje hoce da povrate burzoaski druStveni poredak u JugoslavijL Koga to interesira? Neki ozbiljniji radovi, kojih nema mnogo, ostali su u zatvorenom krugu. Mozda ova akcija ontarijskog ministarstva drzavljanstva i kulture' doprinose da se krene naprijed. S. M. шшшш 7E=ZSE32= Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKI SAVET: MlloS Gnibic, Vojin Grbld, Joslp Kova6l6, Stanko Muideka, ' Milena Bolli, Ivica JuriSld, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Borislav Neikovld, Rozaltja Dlvjakovic, Duro Maljkovld, Wan Prlbantd, Mile ВаЦак, ПЦа Bubalo, Pavao Radmanld, Boia Pavkovid, Ostoa Kovadevid, Viktor Arar, Dusan Stanar, Milijan Petrovic, John Severinski, Luis Gregurac, Matt) Slaui, Martin Karavanld, Paul Kudlnld, Ivan Boban, Peko Dmltrovid, Mlllca Mluchln, A.Gerlach, Leo Baclch. REDAKCIJSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacid Stjepan Mlo&id (drustveno-polltldk- a pltanja), Danlol Plxlades (drustvena pltanja I knjliovnosi), Katarina Kostid (poezlja I aktuelneteme), Je'lena Gavrllovld (literature I umotnost za decu), Bosko Mladonovid, Anka Noilnld. STALNI DOPISNICI: Duian Putnik (Chicago), Margaret Stardevid (Los Angeles), Boio Spadek (New York), Frank Fudurld (Vancouver), Josip Stanld — Stanlos (Rim, Halija), Dario Tapianjl (Pariz, Francuaka), Lepa Taofanovld (Remscheld, Zap.Nema5ka). SPECIJALNI SARAONICI: Prol. Vladislav Tomovid (nauka I drustvo), Prot. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska I kulturna publlclstlka u Amerlcl), Anton Kostelac (reportaze I pride Iz Iseljenickog zivota). : DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Matkovld, Luka Markovld, Potar Kurtlc, Miloi Kordld, Aleksandar Clrid, Strahlnja Maletld, Novica Mllld. FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevld. IZ JUGOSLAVI-JE: M. Vasiljevld — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rules on request. Second class Mall Registration NO. 0378. "Naso novina" Izlaze srljedom. Pretplata Iznosi $25.00 godisnje; pojedlnl prlmjerak 50 centl. CJene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su naslJedniK "Jedlnstva", kome su prethodlll stovl: "Novostl", "Srpskl СЈазп!, "Edlnost", "Slobodna Mlsao", "Pravda" i Dorhfc", No i "N.iodnl Glasnlk" I drugl napreuni llstovl koji su mu prethodlll u Sjedlnjenim Drzavama. fledakclja odgovara za nepotplsane maieiljale. Potpisani dlancl izraiavaju mlsljenje autora. Dopisi se ne vradaju. Sffl ЕИИ5П вддд JQSqjQQ ШЦЈЦм1 sS&EBSB, PRED KONFERENCIJA "NN" И Ш Konferencija "NaSih novina" odrzat 6e se u nedjelju 24.oktobra. Vrijeme je dosta kratko. Treba izabrati delegate. Zaostali smo sa diskusijom o listu — kako da se poboljSa. O pripremanju konferencijediskusiralo se na proSirenoj sjednici IzvrSnog odbora proSlog 6etvrtka. NajviSe se govorilo o pisanju lista. Treba viSe pisati o ekonomskim problemima Kanade i Sjed. Drzava. Zatim o druStvenim prilikama kod nas. Glavno pitanje je svjetski mir. Zaklju6eno je da se pripremi poseban dokumenat za konferenciju o problemima i zadacima "NaSih novina". Receno je da 6e naSa nova parola biti SLOG A I MIR. Sloga je danas najveca potreba naSeg naroda — svih doseljenika iz Jugoslavije, zajedno s potomstvom. Nesloga je nastala prije svega zbog neprijateljstva protiv socijalisti6ke Jugoslavije — razne nacionalisti6ke grupe su htjele da je uniSte, ali izgleda da sve viSe uvidaju, premda nece da otvoreno priznaju, da je to jalov posao. Vrijeme je da se s tim prestane. Okapanja ima i medu organ izacijama koje su jugosla-vens- ki opredjeljene. Trebalo bi raditi bolje, ozbiljnije. NaS list moie (i mora) da pomogne da se stanje poboljSa. NaS odgovor na sve to je: SLOGA! Pitanje osiguranja svjetskog mira, odnosno spredava-nj- e rata je glavni zadatak svih ljudi. Reaganova vlada priprema rat sa Sovjetskim Savezom. Ako do tog rata dode,on6e se voditi raketno nuklearnim oruzjem. To predstavlja opasnost za cijelo 6ovje6anstvo. Iz 6lanka kojeg donosimo na strani sedam, vidimo da strudnjaci rafiunaju da 6e u tome ratu biti ubijeno 750 milijuna ljudi, a 350 milijuna 6e umrijeti kasnije od zadobivenih rana. Treba se boriti da ne dode do takvog rata! Tu su i drugi ratovi: Izraelska invazija Libanona, ira6ko-irans- ki rat, juzno-afrid- ki rat protiv susjednih zemalja, oruzani sukobi u Srednjoj Americi, itd. Svi ti ratovi mogu da se proSire i donesu nesredu cijelom CovjeCanstvu. Treba se boriti za mir! Ljudi strahuju od rata. Na sastanku je гебепо da je neki naS zemljak kupio farmu kod Barrie(oko60miljaodToronta) i mislidacese na taj na6in zaStititi ako dode do nuklearnog rata. On sigurno nije jedini koji misli kako da se zaStiti, Cast pojedincima na njihovim naporima. Mi pak smatramo da se treba kolektivno zalagati da se rat sprije£i. To je najbolja garancija za spas od nesrede. Ima i onih koji zagovaraju rat. Ali, zar i oni пебе stradati ako do njega dode? $ Problemi svijeta treba da se rijeSavaju na drugi na6in, ne nuklearnim oruzjem. Mi cemo podupirati sve napore koji se poduzimlju da se izbjegne rat. I pruzamo ruku svima koji su spremni da u tome doprinesu svoj dip. Sloga i mir! — to 6e otsad biti naSa-parola- . S. M. MAOARSKI LIST O SITUACIJi U POLJSKOJ BUDIMPESTA (Tanjug) - Madarski partij-s- ki list "Nepszabadsag" izrazava uvjerenje daje u Poljskoj гаробео proces obnove, ali da se na torn putu punom te§ko5a joS ne vide rezultati. Poljsko rukovodstvo, prema pisanju tog lista, svjesno je da se do konafinog cilja ne mo2e doci metodama koje su primjenjivane prvih mjesecl ove godine. Da bi se likvidirala kriza potrebno je-nacional-no sporazumijevanje, pi§e list, na-pominj- udi da upravo zbog toga partija pridaje veliko гпабепје patriotskom masov-no- m pokretu koji se sada formira. List vjeruje da je potrebna "realisti6na КИ ЦјВЗИшј politika malih koraka" i istodobno ukazuje napojavu ravnodusnosti kod tzv. "unutrafi-nj- e emigracije" koja ponekad poprima i "provokativne oblike". RijeC je o nemalom broju intelektualaca, umjetnika i pisaca, koji su se povukli iz javnog Zivota. Oni pak umjetnici, koji nastupaju u javnosti, dobiva-j- u naziv kolaboranata. List primjecuje da se taj fenomen otpora smatra privremenim. U Poljskoj, koju je kriza podijelila, jos ne postoji "potpuni druStveni koncenzus", ali pocetak reformi pozitivno ce utjecati na stvaranje nacionalnog jedinstva, zakljucuje madarski partijski list. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000442
