000403 |
Previous | 5 of 11 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
"ЦЧ
?л
VIDIO SAM ARTUKOVICA U JASENOVCU
Zagreb, 28. aprila — U nastavku dokaz-no- g
postupka na sudjenju ratnom zlocin-c- u
Andriji Artukovicu danas je saslusano
jos pet svjedoka (dosad ukupno 24) — na-ko- n
sto je na pocetku podnijela ekipa lijec-nik- a
— vjestaka izvjestaj lijenicke ekipe.
Umirovljenik Dragutin Stare, rodjen
1912. ispricao je kako je ljeti 1941. postav-lje- n
za predstojnika kotarske oblasti u Pi-sarovi-ni.
Prethodno je bio perovodni vje-zben- ik kod kotarske oblasti. Dekret o nje-gov- u
postavljenju potpisao je, prema da-nasn- oj
izjavi svjedoka, Andrija Artukovic.
Svjedok jos posjeduje taj dokument, i da-nas
ga je predao predsjedniku sudskoga
vijeca Milku Gajskom. Kaze da je u po-cetku
njegova sluzbovanja dolazilo malo
orkuznica s Artukovicevim potpisom.
Sjeca se dviju o prekrstavanju te o oduzi-manj- u
oruzja od ljudi.
Jednom je u Pisarovinu dosao Lisak s
desetak svojih ustasa bivsih emigranata te
su pokupili oko 15 stanovnika i zatvorili
ih u zgradu suda. Kad je Lisak otisao par-tiza- ni
su razoruzali preostale zandare, a
oko Nove godine pojavio se Artukovic s
jos nekoliko ustaskih glavesina. Bilo je s
njima i talijanskih oficira. Po iskazu svje-doka,
Artukovic je torn prilikom zaprijetio
da ce se osvetiti "pravoslavcima koji su to
napravili", tj. razoruzali zandare. Navecer
su presli Kupu i s brda u Pisarovini vidjelo
se kako gore sela sa srpskim zivljem,
Prkos, Dugo Selo i jos neka. Stare kaze da
je taj prizor, zajedno s njim promatrao us-tas- ki
logornik Krcilic, koji je bio potresen
tim divljastvom i zarekao se da vise nece
pomagati ustasama, te da se do kraja rata
zaista dobro drzao te mu nije bilo ni sudje-no- .
© OPTUZENOM NISTA
NE PROMICE
Slijedeceg dana — prica svjedok — anga-zira- li
su seljake s kojima koji su morali u
Zagreb prevoziti stoku i drugu imovinu
sto su je ustase zaplijenile od stanovnistva
koje su poklali i zatukli maljevima u sumi
Brezje.
Na pitanje predsjednika vijeca sjeca li
se okruznice o prekstavanju s potpisom
Artukovica, svjedok Dragutin Stare pono-vi- o
je da se sjeca po tomu sto je predstav-ni- k
svake pravoslavne obitelji trebao doci
u kotar vlastima platiti 30 kruna biljega.
Biljeznik Delac i jos neki cinovnici isli su
po selima i za sebe ubirali tu pristojbu, ali
su kasnije otkriveni pa su morali vratiti
novae.
Kad je predsjednik vijeca zatrazio od
svjedoka da detaljnije opise dolazak Artu-kovica
u Pisarovinu oko Nove godine
1942. on je odgovorio da to nije bio Artuko-vic
nego Pavelic. Na trazenje javnog tu-zio- ca
da objasni tu kontradikciju u iskazu,
Stare je rekao da se mozda zabunio ali da
optuzenoga nije vidio u Pisarovini.
Upitan da li je cuo iskaz svjedoka, da li
je sve shvatio i ima li primjedaba, Artuko-vic
je odgovorio da ima primjedbu na onaj
dio kad je svjedok u pocetku bio rekao da
je optuzeni dolazio u Pisarovinu.
Ta intervencija Artukovica samo je jos
jedna u nizu potvrda da on proces sasvim-pazljiv- o
prati i da mu nista ne promice —
kao sto je obrana ranije pokusavala doka-zat- i.
Kao drugi svjedok u danasnjem dijelu
rasprave pozvan je umirovljenik Marko
Altarac, rodjen 1912. u Tuzli. Ispricao je
da je prilikom dolaska ustaskih vlasti u
Zagreb pobjegao, jer su ga trazili kao sin-dikaln-og
aktivista i ucesnika u demonstra-cijama- .
U Tuzli je imao bracu pa je mislio
da ce se tamo skloniti, ali ustase su ga vec
nakon nekoliko dana uhapsile i zajedno s
jos 15 Zidova te 60-7- 0 srpskih seljaka tukli
kundacima i na druge nacine. Tjerali su ih
iskreavati materijal i ukreavati hranu sto
su je Nijemci plijenili od naroda i slali u
Njemacku. Na tim poslovima zadrzali su
ih oko 20 dana, a potom su ih ukrcali u
vagone i odvezli u sumu, gje su ukrcavali
balvane za gradnju logora Jasenovac. U
sumarcima je vidio vise zaklanih i ubijenih
ljudi, a na jednoj zabacenoj stanici tri do
cetiri vagonaiscrpljenog naroda, vecinom
zena i djece. Culo se zapomaganje; "Vode,
hljeba, vode, kruha!"
© NAREDBE ZA STRIJELJANJE
Svjedok je izjavio da je bio uhapsen i
njegov brat Santo, te da je pokusao in-terv- e-nirati
kod velikoga zupana Capljica. Pono-vi- o
je svoj iskaz sto ga je dao jos 1952. u
vezi s torn intervencijom. Tada je izjavio
da mu je Capljic rekao da je bio u Zagrebu
kod ministra unutrasnjih poslova Artuko-vica,
koji nije htio ni cuti o oslobadjanju
svjedokova brata, koji je "zgrijesio" samo
to sto je bio Zidov. Takodjer, da mu je torn
prilikom Artukovic naredio da za svakog
ubijenog ustasu treba strijeljati 10 osoba.
Artukovic nije imao primjedaba na iskaz
Mirka Altarca, a na pitanje sjeca li se veli-koga
zupana Capljica odgoovrioje; "No".
Svjedok je dodao da je 194142. samo iz
Tuzle odvedeno 280 Zidova od kojih se niti
jedan nije vratio. Smrtno je stradalo cak
140 clanova sire obitelji Altarca.
Umirovljeni ekonomist Jovan Zivkovic
(65 gdoina) je jedan od malobrojnih prezi-vjeli- h
logorasa Jasenovca, koji su izvrsili
proboj 22. aprila 1945. (od oko dvije tisuce '
samo 93 probilo se kroz mitraljeske rafale).
Ono sto je prozivio u torn stratistu ostavilo
je duboke tragove na svjedoka, koji kaze
da ga strahovito psihicki opterecuje. Po-kusao
je koliko god je mogao, odbaciti od
sebe Jasenovac kao nacin da zadrzi psi-hick- u
ravnotezu, ovaj poziv na svjedoce-nj- e
ponovo ga je uzbudio.
Opisao je da je s roditeljima zivio u Vin-kovcim- a,
gdje se druzio s vrsnjacima hr-vats- ke
i njemacke nacionalnosti, te da me-dj- u
njima nije bilo nikakvih nesporazuma.
Kad je proglasena tzv. "NDH" pocelo je
ubijanje Srba, Zidova i Cigana pa nisu po-stedje- ni
ni njegovi roditelji, iako se nisu
bavili nikakvom politikom: otac mu je bio
fijakerist, majka nepismena seljanka.
Zivkovic je vec od 1935. po zavrsetku
"male mature" zivio u Beogradu, ali se u
maju 1941. vratio u Vinkovce, zabrinut za
roditelje. Kad je stigao kuci otac mu je vec
bio u zatvoru, gdje su ga tukli i izgladnjiva-li- ,
a pustili su ga samo da umre. Majku nije
mogao nagovoriti da bjeze, te je kasnije
ubijena u logoru Stara Gradiska, a on se
skrivao u okolnim selima. Za sefa redar-stv- a
bio je postavljen Artukovicev milje-ni- k,
zloglasni Ivan Tolj.
© STRUCNJAK ZA POKOLJE
Pocetkom maja 1942. Zivkovica su us-tase
uhapsili i nakon batinjenja bicjom zi-lo- m
i drugim "instrumentima" odveli u Ja-senovac,
gjeje stigao, kako je danas izjavio
22. juna. U vrijeme njegova dolaska Ljubu
Milosa smijenio je kao zapovjednik logora
jednako krvolocni pop Majstorovic-Fili-povi- c.
Svjedok se sjeca da je odmah po
dolasku u logor imao prilike vidjeti ma-sovn- u
likvidaciju, a prvenstvo da budu
ubijeni imali su Cigani, koji nisu imali bas
nikakve sanse prezivjeti". Vec za desetak
dana nakon sto se poceo graditi nasip,
cime je rukovodio inz. Jaroslav Cerni, po-bi- li
su sve Cigane, izjavljuje Zivkovic i do-daj- e:
— Ja sam citavo vrijeme radio na ekono-mij- i.
Vjerujem da sam svojim ocima vidio
kako je ubijeno oko 200.0001judi.
Medjutim, upozorava svjedok, Jaseno-vac
je bio samo posljednja karika u lancu
ustaskih zlocina. On se prisjeca svojih raz-misljan- ja
iz doba kad je jos bio "slobod-njak- "
u Vinkovcima. U vladi su "NDH"
zauzimali mjesta pojedini ministri prema
sposobnosti. Onaj tko je prihvacen za mi-nistra
unutrasnjih oslova morao je biti ne-vjerojat- no
krvolocan. Artukovic se prihva-ti- o
istreblje Srba, Zidova, Cigana i teme-ljit- o
je prisao torn "ciscenju" i pobio blizu
milijun ljudi, tj. oko jednu cetvrtinu sta-novnistva
"NDH". Iz toga je ocigledno da
je Artukovic bio vrlo sposoban, za taj kr-va- vi
posao — zakljucuje svjedok, napomi-njuju- ci
da je o "tehnologiji" likvidiranja
citao u tadasnjim sluzbenim ustaskim no-vinam- a,
mada se o logorima nije pisalo ni
govorilo. Artukovic je taj pokolj savrseno
obavio, a pomagali su mu vjesti govornici,
narocito Mile Budak.
Na izricito pitanje suda, da li je vidio
optuzenoga Artukovica u Jasenovcu, svje-dok
Zivkovic odgovara bez dileme:
— Jesam, on je u Jasenovcu bio tri puta,
a ja sam ga dva puta licno vidio. Uvijek je , dolazio u pratnji Maksa Luburica.
® PUSTIO JUNCE NA
DOGLAVNIKA
Na zahtjev da detaljnije prikaze te Artu-kovicev- e
dolaske u logor, svjedok je naj-prij- e
opisao kako je u vrijeme "ciscenja"
Kozare, krajem 1942. u selima oko Bosan-sk- e
Dubice bila ostala "silna marva" pa su
logorske vlasti poslale satniju ustasa s tri-deset- ak
logorasa da prikupljaju tu stoku.
Logorasi medju kojima se zatekao i Zivko-vic
dotjerali su goveda i cuvali ih kraj lo-gora
oko mjesec i pol. Jednom zgodom,
prisjeca se svjedok, nekoliko grla stoke
bilo je pobjeglo i on je potrcao da je vrati.
U torn je izbio na domak tzv. "bijele kuce",
tj. bijelo okrecenog bunkera u zici, gdje su
masovno ubijali logorase, (u logoru su,
kako navodi svjedok, ubijali "samo" ma-nj- e
skupine od 50 do 60 osoba, a na Gradini
na tisuce odjednom). Kad je izbio na ci-sti-nu
pred bunkerom na oko 20 metara od
sebe svjedok je opazio Artukovica, Lubu-rica
i jos nekoliko ustasa a nedaleko od
njih oko dvije tisuce logorasa koji su cekali
likvidaciju. Kad se vratio strazar Banovac,
koji mu je stalno bio u pratnji za petama,
viknuo je:
"J... ti majku, nisi valjda pustio junce na
doglavnika Artukovica".
Dakle, cak da je svjedok Zivkovic i bio
u dilemi da li je to uistinu Artukovic, koga
je vidio na slikama u ustaskim novinama,
prije nego je dosao u logor, strazarova
psovka je uklonila svaku sumnju.
Obrana je pokusala pitanjima zbuniti
svjedoka, trazeci da tocno objasni gdje je
i kako stajao Artukovic. Na to je Zivkovic
dodao:
— Dotrcao sam najvise na 20 metra od
njih. Ja bih Luburica i sad poznao, a i Ar-tukovica
sam poznavao sa slike. Luburic
mu je nesto objasnjavao i gestikulirao.
Ako vas bas zanima, mogu dodati i taj de-ta- lj
da je Artukovic drzao palac na kaisem
ovako (svjedok pokazuje pred sudom).
Drugi put Zivkovic je vidio optuzenoga,
kako je izjavio, kad je kao kocijas vozio
bacvu s vodom ustaskoj satniji u kojooj je
bilo mnogo Artukovicevih zemljaka. Mini-sta- r
je valjda bio u obilasku logora Jaseno-vac
pa je posjetio zemljake i tako ga je
svjedok ponovo vidio.
Treci put Artukovic je posjetio Jaseno-vac
pocetkom 1943. a Zivkovic je to cuo
od drugih zatocenika.
Upitan od suca sto kaze na taj iskaz svje-doka.
Artukovic, naravno, kao i za sve sto
ga tereti tvrdi da su to lazi.
Filip Barbaric, umirovljeni kovac (74),
umirovljenik iz Siska pricao je o svom
hapsenju 1941. i kako su ga ustase u aprilu
1942. otjerale u Jasenovac, gdje je prozivio
najstrasnije trenutke u zivotu. Govorio je
o strahotama kojima je bio svjedok i o slu-cajnosti-ma
koje su mu spasile zivot.
Tvrdi da bi sigurno bio strijeljan zajedno
s cijelom grupom odmah nakon dolaska
u logor, da tog dana nije bio ustaski pra-zni- k
pa su se zlikovci "odmarali" i pijance-val- i.
Odredjen je za smetlara. Jednog dana
odvedeni ocistili jedan vagon, zastali su
prestraseni pred prizorom koji im se uka-za- o.
Vagon je bio prepun unakazenih i iz-mrcvare-nih
tijela zena i djece pretucenih
"stangama", lopatama i maljevima.
"Tako cete i i vi zavrsiti jednog dana" —
rekao imje cuvar nstasa. Svjedok je pricao
kako je kasnije na taj kolosijek dosao vlak
sa sezdesetak vagona.
— Kad smo otvorili vrata ugledali smo
kosture. Zive kosture! Ljudi su jos bili zivi,
ali prakticki to su bili aveti. Same kosti i
koza ispod koje se lijepo vidjelo kako cir-kuli- ra
krv. Tu je bilo naroda na tisuce i
tisuce. Rekli su da ih drze u vagonima bez
vode i hrane 2 ili 3 mjeseca. Izmrcvareni,
molili su da ih se ubije — ispricao je Koro-sec- .
Vidio je i kad su u logor doveli jednu
glazbu Roma. Pitali su tko je kapelnik, a
kad se javio, jedan ustasa je izvadio noz i
odrezo mu usi. Morali su svirti a zatim su
ih odvezli skelom u zloglasno gubiliste
Grdina. Slijedeceg dana logorasima su
pronasli samo instrumente.
— Posebno se sjecam dogadjaja kad
su u logor dotjerane tisuce zena, djece
i staraca s Kozare. Njih su ustase otpre-mil- e
u Gradinu. Sve su ih potukli. Ne
znam jeli se itko spasio. Sjecam se da
su ih ubijali 14 dana — kazuje Josip
Korosec. Pricao je i o stradanju koza-rack- e
djece. Opisivao je dogadjaje na
isti nacin kao i nekoliko svjedoka koji
su se pojavili pred sudom prethodnih
dana.
© KLALO SE I UBIJALO
Nakon zavrsetka radova na nasipu Jase-nov- a
— Brocice ustase su na najstravicniji
nacin pobile 25.000 logorasa. Jednostavno
im vise nisu bili potrebni. Izdvojili su
samo 150 Roma iz Atasevca, ali ne da bi
ih spasili, nego da ih podvrgnu jos strasni-ji- m mukama. Njih su odveli u jedan dio
logora, ogradili zicom i ostavili pod vedrim
nebom. Nisu im davali ni hrane ni vode.
Svakog dana bilo ih je sve manje. Slabiji
su polako umirali u najstrasnijim muka-ma.
Jednog dana vidio sam stravican pri-zor.
Posljednji prezivljeli, iznemogli i vec
izludjeli od muka i gladi, toliko su bili iz-va- n
sebe da su jeli, ljudsko meso. Vidio
sam kako su iz jedne bacve izvlacili
ostatke jednog od ranije preminulih i jeli
— sjeca se vidno potreseni Josip Korosec.
Vazan je bio njegov iskaz o posjetu lo-goru
jedne medjunarodne komisije. Svje-dok
je ispricao kako imje logornik, Slobo-dan
naredio da ciste okolis, rekavsi da ce
s komisijom doci ministar pravosuda
"NDH". Ministra, svjedok nije vidio i ne
zna zasto je ta komisija dolazila, rekao je
da mu je poslije inzenjer Rozenberg obja-sni- o
kako je komisija dolazila jer je htjela
vidjeti mjesto na kojem ce se izgraditi naj-vec- a
kaznionica u "NDH".
Svjedok je ispricao i dogadjaj kad su
dvojica ustasa Maricic i Paripovic, prisilili
jednog Roma da sjekirom ubije svog
druga a zatim je Maricic iz pistolja ubio
njega.
Korosec je rekao da je 1943. prebacen u
logor Stara Gradiska, a zatim 1944. u Lepo-glav- u.
Situacija je svuda bila ista. Klalo se i ubi-jal- o.
Nije se pitalo da li je to starac, dijete,
majka ili zena. Ubijalo se do kraja.
To je bila jedna katastrofa — zavrsio je
svoj iskaz Korosec.
Kad je predsjednik vijeca Milko Gajski
upitao optuzenog sto kaze na tvrdnju svje-doka
da je Jasenovac posjetio ministar
pravde "NDH", optuzeni je odgovorio:
"Nisam nikad u zivotu kao ministar bio
u Jasenovcu".
Nakon zavrsenog saslusanja ovog svje-doka
optuzba je predlozila da se pred sud-sk- o
vijece pozove jos jedan novi svjedok,
Slavko Galic iz Kerestinca, koji bi trebao
svjedociti u vezi s optuzbama kako je stri-jeljan- o
450 osoba u blizini Kerestinca za
sto se kao naredbodavac tereti Artukovic.
Sudsko vijece je ovaj prijedlogusvojilo pa
ce taj svjedok biti saslusan sutra. Optuzba
je takodjer prilozila u sudski spis izvode
iz maticnih knjiga umrlih i lijecnicke na-laz- e
za svjedoke ciji ce se iksazi citati pred
sudom.
Obrana je izjavila da zasad, ne moze po-nudi- ti
nikakve svjedoke.
Sudjenje se nastavlja sutra.
Izvjestavaju: Drago KOJIC
Ivica MIKULICIC
USPJESNA SURADNJA
SFRJ — SAD
U Dubrovniku je u Centru za post-diploms- ke
studije odrzana je konfe-rencij- a
na temu "Dinamika prilagodja-vanj- a
— djelovanje medjunarodne
ekonomske medjuzavisnosti", koja
ujedno predstavljala i svecano obilje-zavanj- e
40. godisnjice jugoslavensko-americk- e
prosvjetne suradnje. Ovaj
znanstveni skup organizirali su s jugo-slavens- ke
strane Komisija za raz-mjen- u
u oblasti prosvjete izmedju
SFRJ i SAD, te dvonacionalna komi-sija
koju predvodio prof. dr. Ronald
Linden s americke strane.
Na ovom svecano, ali i radnom sku-p- ui
— bilo je rijeci i o novim mogucno-stim- a
za proslrenje suradnje i vecu
obostranu razmjenu u oblasti prosvje-te,
znanosti i kulture.
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, November 06, 1986 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1986-10-02 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000313 |
Description
| Title | 000403 |
| OCR text | "ЦЧ ?л VIDIO SAM ARTUKOVICA U JASENOVCU Zagreb, 28. aprila — U nastavku dokaz-no- g postupka na sudjenju ratnom zlocin-c- u Andriji Artukovicu danas je saslusano jos pet svjedoka (dosad ukupno 24) — na-ko- n sto je na pocetku podnijela ekipa lijec-nik- a — vjestaka izvjestaj lijenicke ekipe. Umirovljenik Dragutin Stare, rodjen 1912. ispricao je kako je ljeti 1941. postav-lje- n za predstojnika kotarske oblasti u Pi-sarovi-ni. Prethodno je bio perovodni vje-zben- ik kod kotarske oblasti. Dekret o nje-gov- u postavljenju potpisao je, prema da-nasn- oj izjavi svjedoka, Andrija Artukovic. Svjedok jos posjeduje taj dokument, i da-nas ga je predao predsjedniku sudskoga vijeca Milku Gajskom. Kaze da je u po-cetku njegova sluzbovanja dolazilo malo orkuznica s Artukovicevim potpisom. Sjeca se dviju o prekrstavanju te o oduzi-manj- u oruzja od ljudi. Jednom je u Pisarovinu dosao Lisak s desetak svojih ustasa bivsih emigranata te su pokupili oko 15 stanovnika i zatvorili ih u zgradu suda. Kad je Lisak otisao par-tiza- ni su razoruzali preostale zandare, a oko Nove godine pojavio se Artukovic s jos nekoliko ustaskih glavesina. Bilo je s njima i talijanskih oficira. Po iskazu svje-doka, Artukovic je torn prilikom zaprijetio da ce se osvetiti "pravoslavcima koji su to napravili", tj. razoruzali zandare. Navecer su presli Kupu i s brda u Pisarovini vidjelo se kako gore sela sa srpskim zivljem, Prkos, Dugo Selo i jos neka. Stare kaze da je taj prizor, zajedno s njim promatrao us-tas- ki logornik Krcilic, koji je bio potresen tim divljastvom i zarekao se da vise nece pomagati ustasama, te da se do kraja rata zaista dobro drzao te mu nije bilo ni sudje-no- . © OPTUZENOM NISTA NE PROMICE Slijedeceg dana — prica svjedok — anga-zira- li su seljake s kojima koji su morali u Zagreb prevoziti stoku i drugu imovinu sto su je ustase zaplijenile od stanovnistva koje su poklali i zatukli maljevima u sumi Brezje. Na pitanje predsjednika vijeca sjeca li se okruznice o prekstavanju s potpisom Artukovica, svjedok Dragutin Stare pono-vi- o je da se sjeca po tomu sto je predstav-ni- k svake pravoslavne obitelji trebao doci u kotar vlastima platiti 30 kruna biljega. Biljeznik Delac i jos neki cinovnici isli su po selima i za sebe ubirali tu pristojbu, ali su kasnije otkriveni pa su morali vratiti novae. Kad je predsjednik vijeca zatrazio od svjedoka da detaljnije opise dolazak Artu-kovica u Pisarovinu oko Nove godine 1942. on je odgovorio da to nije bio Artuko-vic nego Pavelic. Na trazenje javnog tu-zio- ca da objasni tu kontradikciju u iskazu, Stare je rekao da se mozda zabunio ali da optuzenoga nije vidio u Pisarovini. Upitan da li je cuo iskaz svjedoka, da li je sve shvatio i ima li primjedaba, Artuko-vic je odgovorio da ima primjedbu na onaj dio kad je svjedok u pocetku bio rekao da je optuzeni dolazio u Pisarovinu. Ta intervencija Artukovica samo je jos jedna u nizu potvrda da on proces sasvim-pazljiv- o prati i da mu nista ne promice — kao sto je obrana ranije pokusavala doka-zat- i. Kao drugi svjedok u danasnjem dijelu rasprave pozvan je umirovljenik Marko Altarac, rodjen 1912. u Tuzli. Ispricao je da je prilikom dolaska ustaskih vlasti u Zagreb pobjegao, jer su ga trazili kao sin-dikaln-og aktivista i ucesnika u demonstra-cijama- . U Tuzli je imao bracu pa je mislio da ce se tamo skloniti, ali ustase su ga vec nakon nekoliko dana uhapsile i zajedno s jos 15 Zidova te 60-7- 0 srpskih seljaka tukli kundacima i na druge nacine. Tjerali su ih iskreavati materijal i ukreavati hranu sto su je Nijemci plijenili od naroda i slali u Njemacku. Na tim poslovima zadrzali su ih oko 20 dana, a potom su ih ukrcali u vagone i odvezli u sumu, gje su ukrcavali balvane za gradnju logora Jasenovac. U sumarcima je vidio vise zaklanih i ubijenih ljudi, a na jednoj zabacenoj stanici tri do cetiri vagonaiscrpljenog naroda, vecinom zena i djece. Culo se zapomaganje; "Vode, hljeba, vode, kruha!" © NAREDBE ZA STRIJELJANJE Svjedok je izjavio da je bio uhapsen i njegov brat Santo, te da je pokusao in-terv- e-nirati kod velikoga zupana Capljica. Pono-vi- o je svoj iskaz sto ga je dao jos 1952. u vezi s torn intervencijom. Tada je izjavio da mu je Capljic rekao da je bio u Zagrebu kod ministra unutrasnjih poslova Artuko-vica, koji nije htio ni cuti o oslobadjanju svjedokova brata, koji je "zgrijesio" samo to sto je bio Zidov. Takodjer, da mu je torn prilikom Artukovic naredio da za svakog ubijenog ustasu treba strijeljati 10 osoba. Artukovic nije imao primjedaba na iskaz Mirka Altarca, a na pitanje sjeca li se veli-koga zupana Capljica odgoovrioje; "No". Svjedok je dodao da je 194142. samo iz Tuzle odvedeno 280 Zidova od kojih se niti jedan nije vratio. Smrtno je stradalo cak 140 clanova sire obitelji Altarca. Umirovljeni ekonomist Jovan Zivkovic (65 gdoina) je jedan od malobrojnih prezi-vjeli- h logorasa Jasenovca, koji su izvrsili proboj 22. aprila 1945. (od oko dvije tisuce ' samo 93 probilo se kroz mitraljeske rafale). Ono sto je prozivio u torn stratistu ostavilo je duboke tragove na svjedoka, koji kaze da ga strahovito psihicki opterecuje. Po-kusao je koliko god je mogao, odbaciti od sebe Jasenovac kao nacin da zadrzi psi-hick- u ravnotezu, ovaj poziv na svjedoce-nj- e ponovo ga je uzbudio. Opisao je da je s roditeljima zivio u Vin-kovcim- a, gdje se druzio s vrsnjacima hr-vats- ke i njemacke nacionalnosti, te da me-dj- u njima nije bilo nikakvih nesporazuma. Kad je proglasena tzv. "NDH" pocelo je ubijanje Srba, Zidova i Cigana pa nisu po-stedje- ni ni njegovi roditelji, iako se nisu bavili nikakvom politikom: otac mu je bio fijakerist, majka nepismena seljanka. Zivkovic je vec od 1935. po zavrsetku "male mature" zivio u Beogradu, ali se u maju 1941. vratio u Vinkovce, zabrinut za roditelje. Kad je stigao kuci otac mu je vec bio u zatvoru, gdje su ga tukli i izgladnjiva-li- , a pustili su ga samo da umre. Majku nije mogao nagovoriti da bjeze, te je kasnije ubijena u logoru Stara Gradiska, a on se skrivao u okolnim selima. Za sefa redar-stv- a bio je postavljen Artukovicev milje-ni- k, zloglasni Ivan Tolj. © STRUCNJAK ZA POKOLJE Pocetkom maja 1942. Zivkovica su us-tase uhapsili i nakon batinjenja bicjom zi-lo- m i drugim "instrumentima" odveli u Ja-senovac, gjeje stigao, kako je danas izjavio 22. juna. U vrijeme njegova dolaska Ljubu Milosa smijenio je kao zapovjednik logora jednako krvolocni pop Majstorovic-Fili-povi- c. Svjedok se sjeca da je odmah po dolasku u logor imao prilike vidjeti ma-sovn- u likvidaciju, a prvenstvo da budu ubijeni imali su Cigani, koji nisu imali bas nikakve sanse prezivjeti". Vec za desetak dana nakon sto se poceo graditi nasip, cime je rukovodio inz. Jaroslav Cerni, po-bi- li su sve Cigane, izjavljuje Zivkovic i do-daj- e: — Ja sam citavo vrijeme radio na ekono-mij- i. Vjerujem da sam svojim ocima vidio kako je ubijeno oko 200.0001judi. Medjutim, upozorava svjedok, Jaseno-vac je bio samo posljednja karika u lancu ustaskih zlocina. On se prisjeca svojih raz-misljan- ja iz doba kad je jos bio "slobod-njak- " u Vinkovcima. U vladi su "NDH" zauzimali mjesta pojedini ministri prema sposobnosti. Onaj tko je prihvacen za mi-nistra unutrasnjih oslova morao je biti ne-vjerojat- no krvolocan. Artukovic se prihva-ti- o istreblje Srba, Zidova, Cigana i teme-ljit- o je prisao torn "ciscenju" i pobio blizu milijun ljudi, tj. oko jednu cetvrtinu sta-novnistva "NDH". Iz toga je ocigledno da je Artukovic bio vrlo sposoban, za taj kr-va- vi posao — zakljucuje svjedok, napomi-njuju- ci da je o "tehnologiji" likvidiranja citao u tadasnjim sluzbenim ustaskim no-vinam- a, mada se o logorima nije pisalo ni govorilo. Artukovic je taj pokolj savrseno obavio, a pomagali su mu vjesti govornici, narocito Mile Budak. Na izricito pitanje suda, da li je vidio optuzenoga Artukovica u Jasenovcu, svje-dok Zivkovic odgovara bez dileme: — Jesam, on je u Jasenovcu bio tri puta, a ja sam ga dva puta licno vidio. Uvijek je , dolazio u pratnji Maksa Luburica. ® PUSTIO JUNCE NA DOGLAVNIKA Na zahtjev da detaljnije prikaze te Artu-kovicev- e dolaske u logor, svjedok je naj-prij- e opisao kako je u vrijeme "ciscenja" Kozare, krajem 1942. u selima oko Bosan-sk- e Dubice bila ostala "silna marva" pa su logorske vlasti poslale satniju ustasa s tri-deset- ak logorasa da prikupljaju tu stoku. Logorasi medju kojima se zatekao i Zivko-vic dotjerali su goveda i cuvali ih kraj lo-gora oko mjesec i pol. Jednom zgodom, prisjeca se svjedok, nekoliko grla stoke bilo je pobjeglo i on je potrcao da je vrati. U torn je izbio na domak tzv. "bijele kuce", tj. bijelo okrecenog bunkera u zici, gdje su masovno ubijali logorase, (u logoru su, kako navodi svjedok, ubijali "samo" ma-nj- e skupine od 50 do 60 osoba, a na Gradini na tisuce odjednom). Kad je izbio na ci-sti-nu pred bunkerom na oko 20 metara od sebe svjedok je opazio Artukovica, Lubu-rica i jos nekoliko ustasa a nedaleko od njih oko dvije tisuce logorasa koji su cekali likvidaciju. Kad se vratio strazar Banovac, koji mu je stalno bio u pratnji za petama, viknuo je: "J... ti majku, nisi valjda pustio junce na doglavnika Artukovica". Dakle, cak da je svjedok Zivkovic i bio u dilemi da li je to uistinu Artukovic, koga je vidio na slikama u ustaskim novinama, prije nego je dosao u logor, strazarova psovka je uklonila svaku sumnju. Obrana je pokusala pitanjima zbuniti svjedoka, trazeci da tocno objasni gdje je i kako stajao Artukovic. Na to je Zivkovic dodao: — Dotrcao sam najvise na 20 metra od njih. Ja bih Luburica i sad poznao, a i Ar-tukovica sam poznavao sa slike. Luburic mu je nesto objasnjavao i gestikulirao. Ako vas bas zanima, mogu dodati i taj de-ta- lj da je Artukovic drzao palac na kaisem ovako (svjedok pokazuje pred sudom). Drugi put Zivkovic je vidio optuzenoga, kako je izjavio, kad je kao kocijas vozio bacvu s vodom ustaskoj satniji u kojooj je bilo mnogo Artukovicevih zemljaka. Mini-sta- r je valjda bio u obilasku logora Jaseno-vac pa je posjetio zemljake i tako ga je svjedok ponovo vidio. Treci put Artukovic je posjetio Jaseno-vac pocetkom 1943. a Zivkovic je to cuo od drugih zatocenika. Upitan od suca sto kaze na taj iskaz svje-doka. Artukovic, naravno, kao i za sve sto ga tereti tvrdi da su to lazi. Filip Barbaric, umirovljeni kovac (74), umirovljenik iz Siska pricao je o svom hapsenju 1941. i kako su ga ustase u aprilu 1942. otjerale u Jasenovac, gdje je prozivio najstrasnije trenutke u zivotu. Govorio je o strahotama kojima je bio svjedok i o slu-cajnosti-ma koje su mu spasile zivot. Tvrdi da bi sigurno bio strijeljan zajedno s cijelom grupom odmah nakon dolaska u logor, da tog dana nije bio ustaski pra-zni- k pa su se zlikovci "odmarali" i pijance-val- i. Odredjen je za smetlara. Jednog dana odvedeni ocistili jedan vagon, zastali su prestraseni pred prizorom koji im se uka-za- o. Vagon je bio prepun unakazenih i iz-mrcvare-nih tijela zena i djece pretucenih "stangama", lopatama i maljevima. "Tako cete i i vi zavrsiti jednog dana" — rekao imje cuvar nstasa. Svjedok je pricao kako je kasnije na taj kolosijek dosao vlak sa sezdesetak vagona. — Kad smo otvorili vrata ugledali smo kosture. Zive kosture! Ljudi su jos bili zivi, ali prakticki to su bili aveti. Same kosti i koza ispod koje se lijepo vidjelo kako cir-kuli- ra krv. Tu je bilo naroda na tisuce i tisuce. Rekli su da ih drze u vagonima bez vode i hrane 2 ili 3 mjeseca. Izmrcvareni, molili su da ih se ubije — ispricao je Koro-sec- . Vidio je i kad su u logor doveli jednu glazbu Roma. Pitali su tko je kapelnik, a kad se javio, jedan ustasa je izvadio noz i odrezo mu usi. Morali su svirti a zatim su ih odvezli skelom u zloglasno gubiliste Grdina. Slijedeceg dana logorasima su pronasli samo instrumente. — Posebno se sjecam dogadjaja kad su u logor dotjerane tisuce zena, djece i staraca s Kozare. Njih su ustase otpre-mil- e u Gradinu. Sve su ih potukli. Ne znam jeli se itko spasio. Sjecam se da su ih ubijali 14 dana — kazuje Josip Korosec. Pricao je i o stradanju koza-rack- e djece. Opisivao je dogadjaje na isti nacin kao i nekoliko svjedoka koji su se pojavili pred sudom prethodnih dana. © KLALO SE I UBIJALO Nakon zavrsetka radova na nasipu Jase-nov- a — Brocice ustase su na najstravicniji nacin pobile 25.000 logorasa. Jednostavno im vise nisu bili potrebni. Izdvojili su samo 150 Roma iz Atasevca, ali ne da bi ih spasili, nego da ih podvrgnu jos strasni-ji- m mukama. Njih su odveli u jedan dio logora, ogradili zicom i ostavili pod vedrim nebom. Nisu im davali ni hrane ni vode. Svakog dana bilo ih je sve manje. Slabiji su polako umirali u najstrasnijim muka-ma. Jednog dana vidio sam stravican pri-zor. Posljednji prezivljeli, iznemogli i vec izludjeli od muka i gladi, toliko su bili iz-va- n sebe da su jeli, ljudsko meso. Vidio sam kako su iz jedne bacve izvlacili ostatke jednog od ranije preminulih i jeli — sjeca se vidno potreseni Josip Korosec. Vazan je bio njegov iskaz o posjetu lo-goru jedne medjunarodne komisije. Svje-dok je ispricao kako imje logornik, Slobo-dan naredio da ciste okolis, rekavsi da ce s komisijom doci ministar pravosuda "NDH". Ministra, svjedok nije vidio i ne zna zasto je ta komisija dolazila, rekao je da mu je poslije inzenjer Rozenberg obja-sni- o kako je komisija dolazila jer je htjela vidjeti mjesto na kojem ce se izgraditi naj-vec- a kaznionica u "NDH". Svjedok je ispricao i dogadjaj kad su dvojica ustasa Maricic i Paripovic, prisilili jednog Roma da sjekirom ubije svog druga a zatim je Maricic iz pistolja ubio njega. Korosec je rekao da je 1943. prebacen u logor Stara Gradiska, a zatim 1944. u Lepo-glav- u. Situacija je svuda bila ista. Klalo se i ubi-jal- o. Nije se pitalo da li je to starac, dijete, majka ili zena. Ubijalo se do kraja. To je bila jedna katastrofa — zavrsio je svoj iskaz Korosec. Kad je predsjednik vijeca Milko Gajski upitao optuzenog sto kaze na tvrdnju svje-doka da je Jasenovac posjetio ministar pravde "NDH", optuzeni je odgovorio: "Nisam nikad u zivotu kao ministar bio u Jasenovcu". Nakon zavrsenog saslusanja ovog svje-doka optuzba je predlozila da se pred sud-sk- o vijece pozove jos jedan novi svjedok, Slavko Galic iz Kerestinca, koji bi trebao svjedociti u vezi s optuzbama kako je stri-jeljan- o 450 osoba u blizini Kerestinca za sto se kao naredbodavac tereti Artukovic. Sudsko vijece je ovaj prijedlogusvojilo pa ce taj svjedok biti saslusan sutra. Optuzba je takodjer prilozila u sudski spis izvode iz maticnih knjiga umrlih i lijecnicke na-laz- e za svjedoke ciji ce se iksazi citati pred sudom. Obrana je izjavila da zasad, ne moze po-nudi- ti nikakve svjedoke. Sudjenje se nastavlja sutra. Izvjestavaju: Drago KOJIC Ivica MIKULICIC USPJESNA SURADNJA SFRJ — SAD U Dubrovniku je u Centru za post-diploms- ke studije odrzana je konfe-rencij- a na temu "Dinamika prilagodja-vanj- a — djelovanje medjunarodne ekonomske medjuzavisnosti", koja ujedno predstavljala i svecano obilje-zavanj- e 40. godisnjice jugoslavensko-americk- e prosvjetne suradnje. Ovaj znanstveni skup organizirali su s jugo-slavens- ke strane Komisija za raz-mjen- u u oblasti prosvjete izmedju SFRJ i SAD, te dvonacionalna komi-sija koju predvodio prof. dr. Ronald Linden s americke strane. Na ovom svecano, ali i radnom sku-p- ui — bilo je rijeci i o novim mogucno-stim- a za proslrenje suradnje i vecu obostranu razmjenu u oblasti prosvje-te, znanosti i kulture. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000403
