Nase Novine, January 19, 1983

              . . ' ' .
1
I
ч .'
. .,
v .
VI
' ' ' ' III''' '''!' I v ?i
.
,
2-- NASE NOVINE, June 8,1983.
STA CE BITI S KANADSKOM ' WEU1№ ABOUT I # I I 11Шк
WRAPS IT UP... W llA AUTOMOBILSKOM ТЦШ for coming.. шГ , ШШШж
: INDUSTRIJOI
Sta 6e se dogoditi s kanadskom
automobilskom industrijom?
Jedna grupastruCnjaka (Canadian
Auto Task) je ргерошбИа zaStitu ove
industrije, prije svega od Japanaca,
koji sada kontroliSu 30 posto kanad-sko- g
aut'omobilskog triiSta. Spome-nu- ti
studnjaci predlaZu da se zako-no- m
odredl da se jedan dio automo-biia,
koji se uvoze, proizvodi u
Kanadi.
Te kratkoro6ne mjere bi donekle
osigurale zaposlenje kanadskih au-tomobils- kih
radnika, 5to bi pomoglo
i mjestima u kojima se nalaze
tvorniceza proizvodnju aotomobila i
dijelova automobiia.
Ali to ipak nije dovoljno. Kriza 6e
se pogorSati i ona ce biti gora zbog
prisustva japanskih proizvodaCa au- -
'sa
RIM, Tanjug — Generalni sekretar
KPI Enriko Berlinguer i generalni
sekretar KP Spanjolske Herardo
Iglesias obostrano su izrazili sprem-no- st
da razvijaju odnose prijateljstva
i suradnje dviju partija. To je гебепо
u saop6enju objavljenom poslije
susreta Berlinguera i Iglesiasa, pr-v- og
u okviru jednog posieta novog
generalnog sekretara Spanjolske
partije. Iglesias je predvodio delega-cij- u
KP spanjolske na kongresu KPI
u martu ove godine u Milanu.
Berlinguer i Iglesias su, kako se
kaze, razgovarali o teSkoj ekonom-sk- oj
i politi6koj krizi koja je zahvatila
zemlje zapadne Evrope i njihove
radni6ke i narodne mase.
Konstatirana je suglasnost o pot-re- bi
suradnje sa svim lijevim, demo-kratski- m
i progresivnim snagama
Evrope kako bi se zaustavila ofenzi-v- a
konzervativnih snaga, blokirali i
odbili pokuSaj da se na radni6ke
mase svale posljedice krize. Angazi-ranje- m
Ijevice i snaga progresa i
demokracije u Evropi treba otvoriti
put progresivnim i demokratskim
rjesenjima.
OBITELJSKI
KLANOVI
WASHINGTON — lako su i raniji
ameri6ki predsjednici (i njihovi su-radni- ci) rado zapoSljavali na izvrsno
pla6enim poslovima u drzavnoj ad-ministra-ciji,
svoju djecu i rodake,
6ini seda je nepotizam u Reaganovo
vrijeme doZivio neviden procvat.
Stvari su doSle dotle da neki
novinari Reaganu predvidaju —
kiddiegate (skandal zbog djece,
kiddies). Cak stotinu i pedesetoro
djece Reaganovih rodaka i prijatelja
radi samo u vladinoj informacijskoj
ustanovi koju vodi Charles Wick,
(dakako) predsjednikov bliski prija-tel- j.
Oni kojima je Washington
tijesan rade u amerifikim poslanstvi-m- a
diljem svijeta, пајбеббе s diplo-matski- m
pasoSima. To su Monica
Clark, k6i Williama Clarka, Reaga-novo- g
savjetnika za nacionalnu si-gurn-ost,
zatim Barbara Haig, kci
Alexandera Haiga, Caspar Weinber-ger
jr., sin istoimenoga oca, табе
ministra odbrane SAD i drugi.
Zanimljivo je da je Monica Clark
dospjela u Bonn, na radno mjesto
oficira za odnose s javno56u, zato
Sto je jedina medu kandidatima —
natucala пјетабкк 1пабе jestudirala
— glazbu. Profesionalni diplomati,
oni saSkolom i iskustvom — reieod
bijesa u nekakvim azijsko-afri6ki- m
provincijama.
tomobila.
Krajni cilj treba biti proizvodnja
kanadskog automobiia. Samo to
moze osigurati stalno zaposlenje
automobilskih radnika u ovoj zemlji.
Kanada ima svoje uvjete za proiz-vodnju
svog automobiia — tvornice i
radnike. Trebalo bi samo staviti pod
javnu kontrolu velike strane kompa-nij- e
koje sada drze te tvornice u
svojim rukama. To je тодибе — sve
zavisi od vlade i parlamenta; oni
treba da usvoje novu automobilsku
politiku.
Automobilski radnici treba da
traze da se sprovedu preporuke
automobilskih stru6njaka kao privre-men- e
mjere, i da istovremeno tra2e
usvajanje nove automobilske politi-k- e
tj. proizvodnju automobiia u
Kanadi.
Neki misle da u Kanadi i Sjed.
Drzavama vise noma obicnih radnika
hrvatskog, srpskog, slovenskog,
makedonskog, crnogorskog i musli-mansko- g
odnosno zajednickog ju-goslavens- kog
porijekla. Sve su to
visoko-kvalificira- ni radnici, intelek-tual- ci
i biznismeni?
Sta vi mislite o tome?
Koliko je to6no?
Koliko se promjenio drustveni
sastav naseg doseljenistva i potom-stva- ?
NOVI PRIJEDLOZI
ERF$TAD, Zap. Njemadka —
Moskva priprema nove znadajne
prijedloge za smanjenje naorutanja
— izjavio je sovjetski predstavnik na
seminaru posvedenom izgradnji ve-6e- g
povjerenja u medunarodnim
odnosima koji je ovdje odrian.
Govoredi na torn skupu kojem
prisustvuju strudnjaci iz vi§e od 30
zemalja, zamjenik direktora moskov-sko- g
Instituta za SAD i Kanadu
Radomir Bogdanovje naglasio da je
Sovjetski Savez bio razodaran sum-nji6avo§- 6u
Zapada izralenom u po-vo- du
njegovih ranijih prijedloga za
smanjenje naorutanja.
"Cak i kad bismo odustali od svog
oruija, bacili sve na$e tenkove u
more i uniStili svo nuklearno naoru-lanj- e,
Zapad bi tvrdio da se iza toga
krije ne§to zlokobno", izjavio je
Bogdanov.
Karikatura lista Globe and Mail o razgovorima sedmorice
Sefova vlada industrijskih zemalja u Williamsburgu. Taj je
sastanak proSao onako kako je htjeo Reagan, a njemu je
glavno nuklearno oruzje. Njegov sekundant bila je Margaret
Thatcher, britanski premijer.
ATINA, Tanjug — Sve partije
дгбке levice i centra podrzale su
inicijativu socijalisti6ke vlade premi-jer- a
Andreasa Papandreua o po6etku
procesa za postepenu denukleariza-cij- u
Balkana.
Rukovodstva gr6kih partija kon-satova- la
su tim povodom da bi
pretvaranjem Balkana u podru6je
osobodeno nuklearnog oruija bal-kans- ke
zemlje dale гпабајап podsti-c- aj
јабапји medusobnog poverenja i
роММбке stabilnosti u Evropi, u
duhu helsinSke konferencije o ev-rops- koj bezbednosti i saradnji.
JednoduSna je i ocena da su
ovakve mirovne akcije posebno zna-бајп- е
danas, u vreme izuzetno
pogorSanih politiCkih i ekonomskih
prilika u svetu i ohrabruju6ih nasto-janj- a
ve6ine zemalja da se pospeSi
tr~v'','4-- J
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANAUlAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto. Ont. M5V 2L1. Telelon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Mllos Grubic, Von Grbid, Josip Kovatid, Stanko Muideka,
Mllena Boil6, Ivlca ЈигШб, Ana Durovii, Lepa Rajnovii, Borislav NeSkovli,
Rozallja Plvjakovic, Duro Malikovld, Ivan Ptlbanii, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavaot
Radmanld, Boia Pavkov'16, Ostoja Kovaievld, Viktor Arar, Dusan Stanar, Milijan'
Petrovic, John Severinski, Luis Gregurac, Mato Sau5, Martin Karavanli, Paul
Ku6inl6, Ivan Boban, Peko Dmltrovid, Mlllca Mluchln, A.Gerlach, Leo Baclch.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacc
Stiepan MloSii (dru§tveno-poHU6k- a pltanja), Darr.vl Pixlades (diiiStvena pilanja I
knjliovnost), Katarina Kostid (poezlja I aktuelne lame). Jelena Gavrllovid (llteralura
' I umetnost za decu), BoSko Mladonovlt, Anka Noilnld.
STALNI DOPISNICI: Du$an Putnik (Chicago), Margaret Starievlc (Los Angeles),
Bolo Spa6ek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Slanid — Stanlos
(Rim, Italija), Darlo TapSanjl (Pariz, Francuska), Lepa TeoUnovId (Remscheld,
Zap.Nema6ka).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (nauka I drustvo), Prot. Ivan
Dolenc (Slovenska Когибка I kulturna publlclstika u Amerlcl), Anton Kostelac
(roportaze I prifie iz Iseljanidkog zlvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Or. Mirko Markovld, Luka Markovli, Petar Kurtic,
MlloS Kordid, Aleksandar Ciric, Strahinja Maletid, Novica Mllic.
FOTOREPORTEHI: Srdan Bodtd, Aron Koen, Jordan Vasiljevld. IZ JUGOSLAVI-JE:
M. Vasiljevld — LILO.
SubscrlpUon: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Slnylo copies 50 cents.
Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378.
"Naio novina" Izlaze srljedom. Protplata Iznosl $25.00 o°dl§nJe; pojedinl
prirnjerak 50 centl. Cjene oglasa na zahljev. "Na§e riovlno" su nasljedniK
"Jedlnstva", komo su prethodili listovl: "Novosll", "Srpski Glasnlk", "Edlnost",
"Slobodna Misao", "Pravda" i Dorb", lo I Niodni Glasnlk" I drugl napreunl
listovl koji su mu prethodili u SJodlujonlm Drzavaina.
Redakclja odgovara za nepotpisane maloiljale. Potpibani clancl Izrazavaju
mlsljenje autora. Dopisi se no vracaju.
W'? : „,' ~
gotovo zamrznuti proces popuStanj
zategnutosti.
Gledano s tog aspekta, kako se
smatra u zvani6nim krugovima u
Atini, дгбка inicijativa o pripremama
za pretvaranje Balkana u denukleari-zovan- u
zonu ima i Siri, evropski
гпабај.
Poruke sa predlogom da se, Sto
skorije, odrii sastanak eksperata a
zatim zasedanje visokih funkcionera
vlada, koje je premijer Papandreu
uputio Sefovima drzava ili vlada svih
balkanskih zemalja polovinom maja,
provladina Stampa je propratila ko-mentari- ma
u kojima se дгбка inicija-tiva
ocenjuje i kao posticaj unapre-denj- u
multilateralne i bilateralne
balkanske saradnje i dogovaranja.
Balkan je zapravo, podseda дгбка
Stampa, bio i prvi region Evrope koji
je, u zelji da pruzi konkretan
doprinos sprovodenju u zivot dogo-vor- a
u Helsinkiju, odrzao u Atini
medubalkansku konferenciju ekspe-rata
o ekonomskoj i tehni6koj
saradnji.
Od potpisivanja ZavrSnog akta u
glavnom gradu Finske pre osam
godina, do danas, kako su to
izra6unali дгбкј апа1Шбап zbivanja
na Balkanu, zemlje ovog podru6ja
zaklju6ile su oko 200 bilateralnih
sporazuma o saradnji na ekono-msko- m,
паибпо-tehnicko- m i kultur-no- m
planu. U torn periodu do§lo je i
do 6etrdesetak susreta na najviSem
nivou.
120HIUADANESTALIH
NEW YORK, AP — Nepoznata je
sudbina oko 120 hiljada ljudi u
Latinskoj Amend, koji su nestali
zbog svojih politidkih aktivnosti.
Rijed je o zrtvama ubojstava,
ilegalnih hap Sen ja i drugih vid ova
politidkog progona. Kako je u New
Yorku saopdio Medunarodni komitet
za nestale, koji okuplja latinskoame-ridk- e
organ izacije za zaStitu ljudskih.
prava, najvedi je broj nestalih u
Salvadoru, Gvatemali i Argentini.