Nase Novine, May 27, 1981

              -- vV
v, - 'V t ii
W i,4'" NaJe novlrie, February 18, 1081 —7
pi ! ~ USTAV
(Nastavak sa st. 1)
radnidkih Strajkova u zapadno--evropski- m
zemljama, Kirkland i
njegova reakcionarna klika sada
usmjeravaju svoje operacije u isto-dno-evropsk- im socijalistidkim
zemljama za poticanje strajkova.
Po izjavama najviSih predstav-nik- a
Bijele Kuce i State Depart-ment- a
postaje sve oditije da je CIA
postavljen zadatak za ројабапо
rovarenje u socijalistidkim zem-ljama.
Poljska je odito odabrana
kao slaba karika u socijalistidkom
sistemu, poradi teskog privrednog
stanja i zanemarivanja radnidkih
problema po drzavnim i sindi-kalni- m
dasnicima.
ZASTO "RADNlCKA MASKA"
Nije to iz neke ljubavi Hi za-zabrinut- osti
za dobrobit radnistva
vec iz praktidne nuzde, da vlada
Sjedinjenih Drzava i njezina prevrab
nidka agencija CIA izvode svoju
antisocijalistidku politiku pod ra-dnidk- om
maskom. Za provodenje
te politike oslanjaju se na Odjelje-nj- e
vanjskih poslova AFL-CI- O, koje
je sve od vremena Drugog svjet-sko- g
rata praktidki poslovalo kao
odjel CIA.
Naziv toga odjeljenja mijenjan je
od vremena do vremena, pa taj
lain! radnidki front sada posluje
pod nazivom "Free Trade Union
Institute." Baza mu je bila u
Spanjolskoj i Portugalu nakon Sto
su u tim zemljama sruieni fa§istid-k- i
rezimi. George Meany je ranije
bio predsjednik te ustanove, a sada
je njegov nasljednik na 6elu AFL--CI- O,
Lane Kirkland. Irving Brown
ostao je i dalje kao direktor
subverzivnih operacija.
Slidna ustanova, "American In-stitute
for Free Labor Develo-pemen- t"
posluje u Latinskoj Ame-ric- i.
Podruznice postoje i u Aziji i
Africi, a sve troskove financira
"Agency for International Develo-pemen- t"
(AID).
FTUI je spomenut u izvjeStaju
Izvrsnog vijeca AFL-CI- O konvenciji
1979. Tu je o thrive no da je spo-menu- ta
ustanova financirana po .
"Agency for International Deve-lopemen- t"
putem sluzbenog ugo-vor- a,
kao sto su financirane i tri
druge ustanove. Kako je speci-ficiran- o
u kontraktu, svrha svega
toga je promicanje navodnog "slo-bodn- og
"sindikalnog pokreta (free
trade union system). Drugim ri-jedi- ma,
radi se na suzbijanju
istinskih borbenih sindikata (unija)
koji smetaju pljadkaSkim ciljevima
imperijalista u svima zemljama
gdje postoje.
Zanimljivo je da je Meany-Kirk-lando- va
klika u 1969. godini po-vuk- la
AFL-CI- O iz Medunarodne
Konfederacije takozvanih slo-bodn- ih
zanatskih sindikata (Inter-national
Confederation of Free
Trade Unions), jer po Meanyevom
miSljenju njezino socijaldemo-kratsk- o
vodstvo nije vodilo do-volj- no
oStru borbu protiv komu-nizm- a.
Prije tri godine Meany je
povukao AFL-CI- O i Iz Medu-narodne
Radnl6ke Organizacije (In-ternational
Labor Organization) ko-j- a
posluje pod okriljem Ujedinjenih
Nacija, jer nije bila voljna da u
cijelosti prihvati politidku Hniju
dirigiranu iz Washingtona.
Nedavno se je saznalo da Kir-kland
vodi pregovore za povratak
AFL-CI- O u Medunarodnu Konfede-racij- u
"slobodnih" zanatskih sindi-kata.
Imajuci u vidu sluzinsku
ulogu vodstva Federacije u pro-slos- ti
i Kirklandovu poznatu pri-vrzen- ost
vladajucim krugovima,
kao i dinjenicu da Irving Brown,
koji je kao predstavnik ove usta-nove
u poslijeratnoj Evropi radio
ruku pod ruku sa CIA u razbijanju
radnidkih strajkova i naprednih
radnidkih sindikata, tuje o6ito neki
razlog za povratak Federacije u ILO
i ICFTU. Gromovnici u
Washingtonu zele pndobiti evrop-sk- e
socijaldemokrate u vodstvu
Medunarodne sindikalne konfede-racije
za svoju navalu na socijali-stidk- e
zemlje, pa stoga drze da se
to moze izvesti prisustvom AFL--CI- O
u toj medunarodnoj radnidkoj
ustanovi.
Victor Reuther, brat pokojnog
Waltera Reuthera, visegodiSnjeg
predsjednika United Auto Workers
unije, u nedavno izdatoj knjizi
svojih uspomena i dozivljaja kao
predstojnik Odjeljenja vanjskih po-slova
te unije, opisao je tu sura-dnj- u
korumpirane sindikalne biro-kraci- je
sa CIA u njezinlm prevrat-nicki- m
podvizima u Evropi i drugim
zemljama.
KAKOSLOBODAI
NEZAVISNOST?
s . Licemjerstvu ameridkih imper-ijalista.
i njihovih pforudnika u
sindikalnom pokretu nema prem-c- a.
Razumljivo je zasto imperijali-st- i
i njihovi propagandistidki apa-ra- ti
isti6u parole o navodnoj slo-bo- di
i nezavisnosti radnidkih sindi-kata.
Oni s takvim krilaticama
nastoje zavesti radniStvo kod kuce
i gdje dospiju u svijetu, ali kad im u
torn obmanjivanju pomazu vode
radni6kih sindikata (unija), to je
izdajstvo radnidkih interesa.
Cinjenica je da ameridki radnidki
sindikati nemaju stvarne slobode
niti nezavisnosti. Prije svega, tu je
cinjenica' da americki radnik nema
zajamdenog prava na posao. Da bi
mogao zivjeti on je prisiljen pro-dava- ti
svoju radnu snagu, bilo
fizi6ku III umnu, vlasnicima tvor-nic- a,
rudnika i drugih privatnih
poduzeca. Buduci na trzffiu radne
snage uvijek ima vise prodavada
nego kupaca, poslodavac ima od-luduju- cu
rijei o visini nadnice I
Pri6e iz muzejskih riznica
U proSlu subotu dobili smo iz Kitaja
pismo, koje potpisuje B. Кгибка, a pisano
je na Petrovdan ove godine. U pismu se
uglavnom govori ovo: Jo§ profile godine
prijeglo je 26 Crnogoraca iz Sirije u Kitaj
radi zarade.
Na Petrovdan okupili su se svi kod
jednog od njih, g. Mila Ourasevi6a, u
njegovom stanu, da se malo po starom
obifiaju provedu I provesele. Ovaj in je
bratski dofiekao i obilato ugostio. KiSa je
padala naizvan kao iz kabla. Kad su bill u
najvecem veselju, vrata se otvorifie i ude
unutra nekakav Covjek sav mokar sa bijelim
radnih uvjeta. Tek nedavno, nakon
vi§egodi§nje borbe, izvojstena je?
zakonom propisana minimalna na-dnic- a.
Medutim, ni taj minimum ne
obuhvaca sve radnike, i 6ovjek s
takvom zaradom nije u stanju
uzdrzavati obitel]. On zivi ispod
razine siromastva. I sve od kada je
taj zakon izvojSten, poslodavci
preko potkupljivim politidara na-stoje
potkopati i taj minimum
usvojenjem nize kategorije mini-maln- e
nadnice za amlade radnike.
Americki radnik jo§ ni dan danas
nema zajamdenog uposlenja. Po-slodavci
imaju mod da preko nodi
zatvore svoja poduzeca i tisuce
radnika bace na ulicu. Otpusteni
radnik nema ni garancije da ce
dobiti besposlenidku kompen-zacij- u
dok nade drugi posao, ako
na poslu s kojeg je izbaden nije bio
dosta dugo da udovolji zakonskim
propisima. I u najvise sludajeva,
prema propisima savezne drzave u
kojoj obitava, kompenzacija traje
tek kojih sest mjeseci. Ako kroz to
vrijeme do iscrpljenja svojeg prava
na besposlenidku kompenzaciju,
radnik nije pozvan natrag na posao
s kojeg je izbaden i ne uspije naci
uposlenje kod nekog drugog po-stodavca,
i nema nikakve uStednje
od koje bi mogao zivjeti, on nema
drugog izlaza vec traziti drzavnu
potporu Hi "welfare", da kako tako
prozivi. I kad je tako pao na dno
zivota, on je stalno izvrgnut poni-zavan- ju
i vrijedanju. Takva je
njegova sloboda i nezavisnost u
ovoj zemlji.
Svi znaci pokazuju da je izbijanje
strajkova i nereda u Poljskoj in-spirir- ano
i dirigirano iz inozemstva.
Vode ameridkog sindikalnog po-kreta
AFL-CI- O igraju ulogu imperi-jalistidk- ih
vodonosa. Glavni §tab
koji dirigira s podrivadkim akci-jam-a
u Poljskoj i ostalim socijali-stidki- m
zemljama nalazi se u
Washingtonu, s podruznicama u
Londonu i drugim zapadno-evrop-ski- m
centrima. U Londonu jo§
djeluje skupina predratnih poljskih
burzoaskih politidara koji potidu
strajkove i nerede. Cilj svega toga
je rusenje socijalitidkog poretka i
restauracija kapitalizma u Poljskoj.
Sada je na redu Poljska. Ako bi se
ostvarili ciljevi imperijalista u toj
zemlji, na red bi dosle i druge
socijalistidke zemlje. To je smisao
citave imperijalistidke protusovjet-sk- e
histerije. Imperijalizam je u
krizi pa aktuje kao ranjena zvijer.
Promatrad
WilLJftWI
CRMOGORC! У KITAJU
SeSirom kakav obiCno nose putnici kroz
zarki pojas i u kitajskim bijelim panta-lonama-haljina- ma.
Nepoznati pogleda po
sobi i ugleda gusle, koje su na zidu visile,
pa робе da izdaje nekakve isprelamane
nerazumljive zvukove i da pokazuje na
gusle. Svi prisutnl zaCudili su se to] pojavi
i pltali ga raznim jezicima Sto zeli, all sve
uzaludno. Bas u torn ude iz potonje sobe
gospoda Mllica, zena G. Dura5evl5a, koja
se za'taj dan bila obukla u cmogorsko
odijelo. Nepoznati kad je ugleda baci Se5ir
i poleti k njoj, a Izdzepa izvadi neku hartiju
i pruzi joj: To je bio crnogorski pasos, iz
(Nastavak sa st. 1)
Treba znati da su i mnoge
"povike na vuka" i sve ove ро1Шбке
debate kroz parlamenat i Stampu,
sva visoko izgovorena pollti6ka
obeianja, pretnje i ucene ugla-vno- m
sraCunate na to da se odvrati
paznja od stvarnih problema i u
Kanadi i u Americi i u Engleskoj.
Lakse je za Margaret Tatcher biti
u fokusu reporterskih kamera i
svetla po pitanju neke, tamo-dalek- e,
Kanade, nego sto su
odgovori za inflaciju u ekonomske
probleme u Engleskoj.
Kanadski ustav nije tako pri-vlafi- an
zaameri6ke politi6are, ali za
njih je vazno da njihove korporacije
uti6u na kanadske politifiare da ovi
ne bi postali "plavooki Arapi".
Multinacionalne ameri6ke korpora-cije
prete da ce se Zapadna Kanada
odvojiti i pripojiti SAD.
Provincijska vlada Britanske
Columbije umesto da reSava pro-bleme
zaposlenja pridruzuje se
vladi u Alberti sa zahtevima ne-zavis- ne
politike prema ostalim
delovima Kanade.
Sve snage koje su se udruzile
protiv kanadskog ustava nisu tako
тобпе i velike, ali one imaju za
sobom mocne saveznike u multi-nacionalni- m
kompanijama i u poli-ticki- m
krugovima zvani6nih vlada
"prijateljskih" zemaija. Monopoli
koji stoje iza prisvajanja nekih
delova Kanade i anektiranja Kana-de
Americi пебе tako lako pristati
na bilo koji nezavisan korak kanad-ske
vlade.
Najsigurniji oslonacza Kanadu u
njenoj danasnoj krizi nalazi se u
radni6koj klasi i njenim savezni-cim- a,
kojima je u interesu da
kanadska ekonomija postane ne-zavis- na
i otvori put za nesmetani
razvitak Kanade.
Radni6koj klasi i kanadskom
narodu potrebni su Ustav stvoren i
izglasan u Kanadi i od strane
kanadskoj naroda, zatim kanadska
ekonomska politika bazirana na
interesima kanadskog naroda i za
razvoj Kanade i nezavisna spoljna
politika koja bi, polazedi od vi-tal- nih
interesa kanadskog naroda,
bila usmerena za nezavisni razvoj
prijateljskih odnosa sa svim zem-ljama
koje zele mir i razoruzanje u
svetu.
Za starije i novije doseljenike u
Kanadi vazno je saznanje da su i
oni punopravni gradani ove zemlje i
da oni imaju sva prava u odlu-divan- ju
kanadske sudbine. Ustvari
Englezi iz Engleske, Amerikanci iz
Amerike, Francuzi iz Francuske
itd., najmanje imaju prava da
odlu6uju o Kanadi i njenoj politici.
koga se vide, da je taj nepoznati gost Jovo
Baki iz Berislavaca, iz Zete, koji je
gluvonijem od rodenja. Cudnovato!
On je sam samcit putovao preko svljeh
mora, i okeana dotakao japansku obalu,
odatle je doputovao u Tonkin, a odatle Je
900 kilometara prevalio pjeSice dok je
doSao do Junon-sein- a, I sretnim'slucajem
svoje zemljake naSao. Oni su ga primili k
sebi, naSli mu rada, i on je bio s retan.
Pravo je refieno: TeSko svuda svome bez
svojega!
(GLAS CRNOGORACA",
15. oktobar1905)