000331 |
Previous | 10 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
1-0- NASE NOVINE, June 23, 1982. Posle ministarskog sastanka u Havani HAVANA, Tanjug — Pokret nesvrstavanja je jedina snaga sposobna da svet vrati na kolosek mira i saradnje medu zem-Ijam- a. Ovaj stav izrazen je u zavrS-no- m dokumentu koji je usvojen na ministarskom sastanku nesvrstanih u Havani. NaglaSeno je i da u danaSnjoj кгШбпој medunarodnoj situaciji ne-svrsta- ne zemlje nemaju druge alter-native u odbrani svoje nezavisnosti i svog suvereniteta osim o6uvanja i јабапја svog jedinstva i medusobne solidarnosti. One odbacuju bilo kakav pokuSaj koji bi vodio skreta-nj- u pokreta od njegovih principa i ciljeva. Trka u naoruzanju zajedno sa krizom detanta, uz ponovno javljanje hladnog rata i pokuSaja da se svetu nametne anahronican poredak i da se pregovara sa pozicije site, gura svet u rat u kome ne bi bilo ni pobednika po pobedenih, receno je u zavrSnom dokumentu. Takva situ-acij- a, naglaseno je, zahteva od nesvrstanih posebno angazovanje u prebrodivanju sadaSnje krize. U delu dokumenta koji se odnosi na krizna zariSta u svetu podrzana je antikolonijalna borba naroda Afrike i osuden je rasistiCki rezim Juzne Afrike. OStro je osudena agresivna i ekspanzionistiCka politika Izraela, ocenjena kao najveca prepreka za resavanje palestinskog pitanja i uspostavljanja mira na Bliskom istoku na osnovu rezolucije UN. lransko-ira6ko- m sukobu posve6e-n- a je posebna paznja. Prihvacen je izveStaj sefova diplomatija Kube, Indije, Zambije i sefa politi6kog odeljenja PLO o njihovim naporima za prekid rata. Ovoj grupi izrazeno je priznanje i zatrazeno da nastavi aktivnost na ovom planu, jer taj sukob predstav-Ij- a opasnost za mir u torn regionu i svetu, ugrozava jedinstvo i solidar-no-st pokreta nesrstanosti. U isto vreme izrazena je zabrinu-to- st zbog sve vece zategnutosti u oblasti Kariba, Centralne Amerike i juznog Atlantika. Pruzena je i podr-Sk- a Argentini u uspostavljanju suve-reniteta nad Malvinskim ostrvima. Na kraju dokumenta refieno je da je primljen irafiki izveStaj o pripre-mam- a ove zemlje za Sedmi samit nesvrstanih, koji treba da bude odrzan u septembru u Bagdadu. Naglasava se da 6e to biti prilika za dalje јабапје jedinstva pokreta, a samim tim i njegove uloge u svetu. JAPAN PROTIV NUKLEARNOG ORU2JA Japanski premijer Zenko Suzuku u svom govoru na izvanrednom zasjedanju Ujedinje-ni- h nacija o razoruzanju je rekao da Japan nikad nece dozvoliti nuklearno oruzje u svojoj zemlji. Suzuki je kazao da su se dvije atomske eksplozije bacene na Japan po Amerikanci-m- a "urezale" u ратбепје japanskog naroda. "Zato cemo mi nastavit da se pridrzavamo triju nenuklearnih principa neposjedovanja nuklearnog oruzja, neproizvodnje istog i nedozvoljavanja da se uvede u Japan", kazao je Suzuki. Pofietak se zna, a dalje? Pregovaraci na zenevskom sastanku o strates- - kom oruzju koji poiinje 29. juna: Amerikanac E.Rowny (lijevo) i sovjetski predstavnik V. Karpov (desno) Americki profesor Ronald Steel napisao je 6lanak u New York Times-- u o britanskoj oruzanoj akciji na Malvinima (Falklandima). On spominje kako su Indijci 1961. godine likvidirali portugalsku kolo-nij- u Goa, koju su Portugalci uspos-tavi- li 1510. godine. Britanija, Sjed. Drzave i druge zemlje su izrazile "zaljenje", i to je bilo sve. Steel primjecuje: "Wei, Britanija je demokracija, kao sto Portugal nije bio nazad 20 godina, a Argentina jediktatura, kao Sto Jndija nije bila i nije, ali principi samoopredjeljenja i neupotrebe sile joS uvijek vaze. Razlika je u tome Sto mi (Sjed. Drzave) te principe zaobi-lazim- o u slufiaju Goe, a sada (u Malvinima) primjenjujemo. ZaSto? Zato Sto je Britanija vazniji saveznik nego je bio Portugal, a Argentina drskija nego je bila Indija". SUDNECEDASE М1ЈЕбА Vrhovnom sudu Kanade bila je podnijeta tuzba protiv direktora drzavne banke General Boney; optu-zi- li su ga da "vrSi genocid" i da je banku pretvorio u "kockarnicu". Refieno je da visoka kamatna stopa ubija ljude, jer tjera farmere u bankrotstvo, proizvodi se manje hrane i povecava gladovanje. U svijetu svakog dana umre 40.000 djece jer farmeri ne mogu da proizvedu dovoljno hrane. Banka je "kockarnica" jer se igra da li 6e potroSafci modi da otplate kamate i dugove. Suci su saslusali tuzbu, rekli su da je sve to "veoma interesantno", ali ne spada njih da o tome odluce. O IRACKO-IRANSKO- M SUKOBU r~w J MOSKVA - Moskovski list Pravda je optuzio SAD i Izrael da zele prosirenje iransko-iracko- g rata u siri sukob medu arapskim zemljama kako bi se u nedo-gle- d odgodilo rjesenje pravih uzroka srednjoistocne krize, medu kojima su iz-raels-ka agresija i nuznost priznavanja prava palestinskog naroda. Prema pisanju Pravde, koje prenosi TASS, iransko-irack- i sukob odgovara jedi-n- o interesima imperijalizma, koji nastoji vratiti svoje polozaje u torn podrucju, koji su posebno okrnjeni nakon iranske revo-lucij- e. Koristeci iransko-irack- i rat kao opravdanje, pise dalje list, SAD su ojacale svoje vojne snage u Zaljevu i svojim po-stupci- ma povecale napetost u toj oblasti. Pravda posebno upozorava na moguc-nos- t prosirenja iransko-iracko- g sukoba u SALVADOR: OFENZIVA REZIMSKIH SNAGA (Tanjug) ubijeno sjevernoj Chalatenango, Americkim manjih nacionalno gerilski podrzava re-zims- ke bombardiranja rezimske uspjele nijedno se podrucja, godinu izvjestava Bilo jejasno i prije Izraelski premijer Menachem Begin izjavio Sjed. Drzave podupiru u vidno prije Beginove izjave. CARRILLOSRLJA U Madridu partije Spanije. je borbe "eurokomunista" i protivni-k- a. sekretar partije Santiago pa je podnio ostavku. Poslije je misljenje i tu je pocijep partije, ali 6lanovi su istupili iz njezinih okruznim izborima. j © © Prema koje iracko-irans- ki su-kob odgovara interesima imperijalizma arapskim zemljama su podijeljene u svojoj podrsci jednoj ili do bi mogucim na teritorij. Od iransko-iracko- g bi Pravda, impenjalisticke i cionisticke na Srednjem istoku. podsjeca da se od iransko-iracko- g zalagao za njegovo sto ali da te inicijative REAGIRANJE NA ULAZAK SPAN30LSKE U NATO Narusavanje vojne ravnoteze - Sovjetski je u srijedu podsjetio na protivljenje ulaska Spanjolske u NATO i upozorio da to prosirenje zapadnog bloka dalekosezne i ne To pitanje, se u sluzbenom sovjetskom reagiranju objavljenom u srijedu u Pravdi, zadire u siroke mira, sigurnosti i suradnje u i njezinih granica, prema Sovjetski ne biti ravnodusan. Sovjetsko protivljenje ulasku Spanjolske u NATO motivi-ranoj- e da Zapad, prije svega SAD, i pokusa-vaj- u vojnu ravnotezu izmedu dviju i izmedu blokova. Medutim, Moskva da su te ali neosnovane 1 besperspektivne i da je taj i opasan. Na to je Sovjetski upozorio jos u rujnu go-di- ne u dokumentu urucenom spanjolskom ministarstvu vanjskih poslova. U reagiranju objavljenom u srijedu preci-zir- a se da je taj sovjetski i dalje potpuno na snazi. Mq-sk- va istodobno upozorava na su Spanjolsku uvukli u pri se, ocigledno, na vodecu zapadnog bloka. Ubijesio SALVADOR - stotina civiia, vecinom staraca i dje-c- e, je u salvadorskoj provinciji u toku dosad najostrije ofenzive tri tlsuce pripadnika rezimskih jedinica, dva speci-jaln- a antigerilska bataljona, skolovana u Sjedinjenim Drzavama. U ofenzivi nazvanoj Pomirenje, rezim-sk- e trupe primjenjuju taktiku upa-danj- a specijalnih pokretnih jedini-ca na teritorij pod kontrolom snaga Farabundo Marti za oslobode-nj- e (FMLN) kopirajuci nacin bor-b-e. Te upade obruc redovne vojske i stalna Usprkos stalnim u toku deset dana, snage dosad zaposjesti znacajnije utvrdenje oslobodilackih snaga, zbog cega svete civilnim stanovnistvom tog koje gerilci inace kontroliraju vec vise od i dana. Kako americka agencija je potpuno Izraelsku agresiju Liba-non- u. To je bilo i je Centralni komitet KomunistiCke izmedu Generalni Carrillo je ostro kritiziran promjenio ponovo primio duznost. Tako izbjegnut vodeci redova. Komunisticka partija je slabo prosla na posljednjim pisanju Pravde, prenosi TASS, jedino sukob medu koje dru-goj strani, cega moglo prenosenjem borbi iracki takvog prosirenja rata imale koristi, kako tvrdi snage List Sov-jetski Savez pocetka rata skorije miro-ljubiv- o rjesenje, nailazile na podrsku Zapada. MOSKVA Savez svoje odlucno moze imati u svemu predvidive posljedice. istice interese Evropi izvan cemu Sa-vez moze ocjenom time narusiti velesila dvaju upozorava ambi-cij- e pretenciozne put klizav Savez prosle stav odgovornost onih koji NATO, cemu misli silu SAN Oko sest zena, koje vode novu fronte avi-jacij- e. napadima nisu nad pol AP, da zasjedao Bilo neki doci samo nisu civiia gerilci su uspjeli dici u zrak most na auto-put- u na sjeverozapadu zemlje i s time prakticno odsjekli grad Metapan. bhzu gvatemalske granice, gdje se nalazi veci dio salvadorske industrije cementa. Posljednjih dana snage san salvador-sko- g rezima pocele su ofenzivu i u drugoj oslobodenoj provinciji Morazan, gdje, me-dutim, prema vijestima zapadnih agencija, nisu uspjele da zauzmu strateski vazan gradic. Izvori americke ambasade u San Salva-dor- u izrazili su zabrinutost zb6g neefika-snos- ti rezimskih ofenziva, javlja salvador-sk- a agencija Salpress. U Washingtonu. u meduvremenu, salva-dors- ki ministar vanjskih poslova Fidel Chavez Mena nastoji prevladati prepreke koje prijete zaustavti americku ekonom-sk- u pomoc salvadorskom rezimu. U ame-ricko- m Senatu pojavili su se, naime; za-htje- vi da se obustavi isporuka ekonomske ' pomoci u vrijednosti 166 milijuna dolara vladi u San Salvadoru, buduci da ona ne provodi najavljenu agrarnu i druge pri-vred- ne refocme. KOMBINATORIKA S IRANOM Vrlo je zanimljiva kombinatorika koju na Zapadu sluibe raznih vlada vode s iranskom opozicijom, dakako radunajudi da 6e jednog dana imati od tog posla politidke i ekonomske koristi. . .Amerikanci su zaigrali na kartu Bani-Sa- dr — mudzahedini, Zapadna Evropa pomaze admirala Madanija, bivSeg Homeinijeva ministra obra-n- e. Neke arapske zemlje radunaju sa Sapurom Bahtijarom, a oko sina Sana Reze Pahlavija okupilo se samo desetak dlanova biv§e carske obitelji. Zanimljivo da nikome ne pada na pamet, dakako medu ovima koji financiraju inozemnu iransku opozi- - ciju, da bi ipak bilo korisnije osloniti se na milijune Iranaca, jer mnogo se puta potvrdilo pravilo da su raduni koji se pladaju za razne politidke emigracije zapravo raduni bez krdmara! DavorSosic ("Vjesnik") ZAHTJEV BAN KARA Rowland Frazee, predsjednik naj-vec- e kanadske banke (Royal Bank of Canada) je izjavio da treba zamrznuti place drzavnih uposlenika a plade ostalih uposlenika da se ove godine ne povedaju vSe od sedam posto. la banka je proSle godine imala 492 milijuna i 500 hiljada dolara profita ili 50 posto vi$e nego 1980. Jos vaznije, njezin profit poslovanja u Kanadi bio je za 73 posto ve6i, Sto se pripisuje visokoj kamatnoj stopi. Frazee trazi zamrzavanje plada drzavnih sluzbenika i ogranidavanje porasta plada ostalih radnika zato da osigura visoki profit svoje banke i ove godine.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, August 18, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-06-23 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000159 |
Description
Title | 000331 |
OCR text | 1-0- NASE NOVINE, June 23, 1982. Posle ministarskog sastanka u Havani HAVANA, Tanjug — Pokret nesvrstavanja je jedina snaga sposobna da svet vrati na kolosek mira i saradnje medu zem-Ijam- a. Ovaj stav izrazen je u zavrS-no- m dokumentu koji je usvojen na ministarskom sastanku nesvrstanih u Havani. NaglaSeno je i da u danaSnjoj кгШбпој medunarodnoj situaciji ne-svrsta- ne zemlje nemaju druge alter-native u odbrani svoje nezavisnosti i svog suvereniteta osim o6uvanja i јабапја svog jedinstva i medusobne solidarnosti. One odbacuju bilo kakav pokuSaj koji bi vodio skreta-nj- u pokreta od njegovih principa i ciljeva. Trka u naoruzanju zajedno sa krizom detanta, uz ponovno javljanje hladnog rata i pokuSaja da se svetu nametne anahronican poredak i da se pregovara sa pozicije site, gura svet u rat u kome ne bi bilo ni pobednika po pobedenih, receno je u zavrSnom dokumentu. Takva situ-acij- a, naglaseno je, zahteva od nesvrstanih posebno angazovanje u prebrodivanju sadaSnje krize. U delu dokumenta koji se odnosi na krizna zariSta u svetu podrzana je antikolonijalna borba naroda Afrike i osuden je rasistiCki rezim Juzne Afrike. OStro je osudena agresivna i ekspanzionistiCka politika Izraela, ocenjena kao najveca prepreka za resavanje palestinskog pitanja i uspostavljanja mira na Bliskom istoku na osnovu rezolucije UN. lransko-ira6ko- m sukobu posve6e-n- a je posebna paznja. Prihvacen je izveStaj sefova diplomatija Kube, Indije, Zambije i sefa politi6kog odeljenja PLO o njihovim naporima za prekid rata. Ovoj grupi izrazeno je priznanje i zatrazeno da nastavi aktivnost na ovom planu, jer taj sukob predstav-Ij- a opasnost za mir u torn regionu i svetu, ugrozava jedinstvo i solidar-no-st pokreta nesrstanosti. U isto vreme izrazena je zabrinu-to- st zbog sve vece zategnutosti u oblasti Kariba, Centralne Amerike i juznog Atlantika. Pruzena je i podr-Sk- a Argentini u uspostavljanju suve-reniteta nad Malvinskim ostrvima. Na kraju dokumenta refieno je da je primljen irafiki izveStaj o pripre-mam- a ove zemlje za Sedmi samit nesvrstanih, koji treba da bude odrzan u septembru u Bagdadu. Naglasava se da 6e to biti prilika za dalje јабапје jedinstva pokreta, a samim tim i njegove uloge u svetu. JAPAN PROTIV NUKLEARNOG ORU2JA Japanski premijer Zenko Suzuku u svom govoru na izvanrednom zasjedanju Ujedinje-ni- h nacija o razoruzanju je rekao da Japan nikad nece dozvoliti nuklearno oruzje u svojoj zemlji. Suzuki je kazao da su se dvije atomske eksplozije bacene na Japan po Amerikanci-m- a "urezale" u ратбепје japanskog naroda. "Zato cemo mi nastavit da se pridrzavamo triju nenuklearnih principa neposjedovanja nuklearnog oruzja, neproizvodnje istog i nedozvoljavanja da se uvede u Japan", kazao je Suzuki. Pofietak se zna, a dalje? Pregovaraci na zenevskom sastanku o strates- - kom oruzju koji poiinje 29. juna: Amerikanac E.Rowny (lijevo) i sovjetski predstavnik V. Karpov (desno) Americki profesor Ronald Steel napisao je 6lanak u New York Times-- u o britanskoj oruzanoj akciji na Malvinima (Falklandima). On spominje kako su Indijci 1961. godine likvidirali portugalsku kolo-nij- u Goa, koju su Portugalci uspos-tavi- li 1510. godine. Britanija, Sjed. Drzave i druge zemlje su izrazile "zaljenje", i to je bilo sve. Steel primjecuje: "Wei, Britanija je demokracija, kao sto Portugal nije bio nazad 20 godina, a Argentina jediktatura, kao Sto Jndija nije bila i nije, ali principi samoopredjeljenja i neupotrebe sile joS uvijek vaze. Razlika je u tome Sto mi (Sjed. Drzave) te principe zaobi-lazim- o u slufiaju Goe, a sada (u Malvinima) primjenjujemo. ZaSto? Zato Sto je Britanija vazniji saveznik nego je bio Portugal, a Argentina drskija nego je bila Indija". SUDNECEDASE М1ЈЕбА Vrhovnom sudu Kanade bila je podnijeta tuzba protiv direktora drzavne banke General Boney; optu-zi- li su ga da "vrSi genocid" i da je banku pretvorio u "kockarnicu". Refieno je da visoka kamatna stopa ubija ljude, jer tjera farmere u bankrotstvo, proizvodi se manje hrane i povecava gladovanje. U svijetu svakog dana umre 40.000 djece jer farmeri ne mogu da proizvedu dovoljno hrane. Banka je "kockarnica" jer se igra da li 6e potroSafci modi da otplate kamate i dugove. Suci su saslusali tuzbu, rekli su da je sve to "veoma interesantno", ali ne spada njih da o tome odluce. O IRACKO-IRANSKO- M SUKOBU r~w J MOSKVA - Moskovski list Pravda je optuzio SAD i Izrael da zele prosirenje iransko-iracko- g rata u siri sukob medu arapskim zemljama kako bi se u nedo-gle- d odgodilo rjesenje pravih uzroka srednjoistocne krize, medu kojima su iz-raels-ka agresija i nuznost priznavanja prava palestinskog naroda. Prema pisanju Pravde, koje prenosi TASS, iransko-irack- i sukob odgovara jedi-n- o interesima imperijalizma, koji nastoji vratiti svoje polozaje u torn podrucju, koji su posebno okrnjeni nakon iranske revo-lucij- e. Koristeci iransko-irack- i rat kao opravdanje, pise dalje list, SAD su ojacale svoje vojne snage u Zaljevu i svojim po-stupci- ma povecale napetost u toj oblasti. Pravda posebno upozorava na moguc-nos- t prosirenja iransko-iracko- g sukoba u SALVADOR: OFENZIVA REZIMSKIH SNAGA (Tanjug) ubijeno sjevernoj Chalatenango, Americkim manjih nacionalno gerilski podrzava re-zims- ke bombardiranja rezimske uspjele nijedno se podrucja, godinu izvjestava Bilo jejasno i prije Izraelski premijer Menachem Begin izjavio Sjed. Drzave podupiru u vidno prije Beginove izjave. CARRILLOSRLJA U Madridu partije Spanije. je borbe "eurokomunista" i protivni-k- a. sekretar partije Santiago pa je podnio ostavku. Poslije je misljenje i tu je pocijep partije, ali 6lanovi su istupili iz njezinih okruznim izborima. j © © Prema koje iracko-irans- ki su-kob odgovara interesima imperijalizma arapskim zemljama su podijeljene u svojoj podrsci jednoj ili do bi mogucim na teritorij. Od iransko-iracko- g bi Pravda, impenjalisticke i cionisticke na Srednjem istoku. podsjeca da se od iransko-iracko- g zalagao za njegovo sto ali da te inicijative REAGIRANJE NA ULAZAK SPAN30LSKE U NATO Narusavanje vojne ravnoteze - Sovjetski je u srijedu podsjetio na protivljenje ulaska Spanjolske u NATO i upozorio da to prosirenje zapadnog bloka dalekosezne i ne To pitanje, se u sluzbenom sovjetskom reagiranju objavljenom u srijedu u Pravdi, zadire u siroke mira, sigurnosti i suradnje u i njezinih granica, prema Sovjetski ne biti ravnodusan. Sovjetsko protivljenje ulasku Spanjolske u NATO motivi-ranoj- e da Zapad, prije svega SAD, i pokusa-vaj- u vojnu ravnotezu izmedu dviju i izmedu blokova. Medutim, Moskva da su te ali neosnovane 1 besperspektivne i da je taj i opasan. Na to je Sovjetski upozorio jos u rujnu go-di- ne u dokumentu urucenom spanjolskom ministarstvu vanjskih poslova. U reagiranju objavljenom u srijedu preci-zir- a se da je taj sovjetski i dalje potpuno na snazi. Mq-sk- va istodobno upozorava na su Spanjolsku uvukli u pri se, ocigledno, na vodecu zapadnog bloka. Ubijesio SALVADOR - stotina civiia, vecinom staraca i dje-c- e, je u salvadorskoj provinciji u toku dosad najostrije ofenzive tri tlsuce pripadnika rezimskih jedinica, dva speci-jaln- a antigerilska bataljona, skolovana u Sjedinjenim Drzavama. U ofenzivi nazvanoj Pomirenje, rezim-sk- e trupe primjenjuju taktiku upa-danj- a specijalnih pokretnih jedini-ca na teritorij pod kontrolom snaga Farabundo Marti za oslobode-nj- e (FMLN) kopirajuci nacin bor-b-e. Te upade obruc redovne vojske i stalna Usprkos stalnim u toku deset dana, snage dosad zaposjesti znacajnije utvrdenje oslobodilackih snaga, zbog cega svete civilnim stanovnistvom tog koje gerilci inace kontroliraju vec vise od i dana. Kako americka agencija je potpuno Izraelsku agresiju Liba-non- u. To je bilo i je Centralni komitet KomunistiCke izmedu Generalni Carrillo je ostro kritiziran promjenio ponovo primio duznost. Tako izbjegnut vodeci redova. Komunisticka partija je slabo prosla na posljednjim pisanju Pravde, prenosi TASS, jedino sukob medu koje dru-goj strani, cega moglo prenosenjem borbi iracki takvog prosirenja rata imale koristi, kako tvrdi snage List Sov-jetski Savez pocetka rata skorije miro-ljubiv- o rjesenje, nailazile na podrsku Zapada. MOSKVA Savez svoje odlucno moze imati u svemu predvidive posljedice. istice interese Evropi izvan cemu Sa-vez moze ocjenom time narusiti velesila dvaju upozorava ambi-cij- e pretenciozne put klizav Savez prosle stav odgovornost onih koji NATO, cemu misli silu SAN Oko sest zena, koje vode novu fronte avi-jacij- e. napadima nisu nad pol AP, da zasjedao Bilo neki doci samo nisu civiia gerilci su uspjeli dici u zrak most na auto-put- u na sjeverozapadu zemlje i s time prakticno odsjekli grad Metapan. bhzu gvatemalske granice, gdje se nalazi veci dio salvadorske industrije cementa. Posljednjih dana snage san salvador-sko- g rezima pocele su ofenzivu i u drugoj oslobodenoj provinciji Morazan, gdje, me-dutim, prema vijestima zapadnih agencija, nisu uspjele da zauzmu strateski vazan gradic. Izvori americke ambasade u San Salva-dor- u izrazili su zabrinutost zb6g neefika-snos- ti rezimskih ofenziva, javlja salvador-sk- a agencija Salpress. U Washingtonu. u meduvremenu, salva-dors- ki ministar vanjskih poslova Fidel Chavez Mena nastoji prevladati prepreke koje prijete zaustavti americku ekonom-sk- u pomoc salvadorskom rezimu. U ame-ricko- m Senatu pojavili su se, naime; za-htje- vi da se obustavi isporuka ekonomske ' pomoci u vrijednosti 166 milijuna dolara vladi u San Salvadoru, buduci da ona ne provodi najavljenu agrarnu i druge pri-vred- ne refocme. KOMBINATORIKA S IRANOM Vrlo je zanimljiva kombinatorika koju na Zapadu sluibe raznih vlada vode s iranskom opozicijom, dakako radunajudi da 6e jednog dana imati od tog posla politidke i ekonomske koristi. . .Amerikanci su zaigrali na kartu Bani-Sa- dr — mudzahedini, Zapadna Evropa pomaze admirala Madanija, bivSeg Homeinijeva ministra obra-n- e. Neke arapske zemlje radunaju sa Sapurom Bahtijarom, a oko sina Sana Reze Pahlavija okupilo se samo desetak dlanova biv§e carske obitelji. Zanimljivo da nikome ne pada na pamet, dakako medu ovima koji financiraju inozemnu iransku opozi- - ciju, da bi ipak bilo korisnije osloniti se na milijune Iranaca, jer mnogo se puta potvrdilo pravilo da su raduni koji se pladaju za razne politidke emigracije zapravo raduni bez krdmara! DavorSosic ("Vjesnik") ZAHTJEV BAN KARA Rowland Frazee, predsjednik naj-vec- e kanadske banke (Royal Bank of Canada) je izjavio da treba zamrznuti place drzavnih uposlenika a plade ostalih uposlenika da se ove godine ne povedaju vSe od sedam posto. la banka je proSle godine imala 492 milijuna i 500 hiljada dolara profita ili 50 posto vi$e nego 1980. Jos vaznije, njezin profit poslovanja u Kanadi bio je za 73 posto ve6i, Sto se pripisuje visokoj kamatnoj stopi. Frazee trazi zamrzavanje plada drzavnih sluzbenika i ogranidavanje porasta plada ostalih radnika zato da osigura visoki profit svoje banke i ove godine. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000331