000139 |
Previous | 2 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I- - i JV" 'V т i ft"' 'Чч, "r 4 V : VV." W.v .J к 2-- NASE NOVINE, March, 16,1983, Velika gornja sala na brodu "J ad ran" bila je ispunjena do poslednjeg sediSta. Karte su sve bile rasprodate unapred. Poslednjeg dana pred tradicionalnu proslavu Dana 2ena, Clanice uprave KanadsKo-jugoslovensk- og udruienja "Majka i dete" naSle su se u nezahvalnoj situaciji da odbijaju zaintereso-van- e za ovu naSu zabavu. Tim pre, Sto je medu onima koji se nisu na vreme snabdeli ulaznicama, bilo naSih odanih posetilaca sa proslava Dana zena ranijih godina. Neki od njih su se zadovoljili da po9le veCeru udu u salu, kada su gosti hrlili ka podijumu, radi igre, pa Je bilo, bar privremeno, slobodnih sediSta. JoS jedanput mozemo, sa zadovoljstvom i ponosom izjaviti, da je naSe Udru2enje zena "Majka i dete", od prve godine postojanja steklo svoj identitet i priznanje u naSoj etniCkoj zajednici kao nosilac svega Sto se odnosi na ulogu i znaCaj zena u savremenom druStvu. Zato proslava 8. Marta u organizaci-j- i Udruzenja "Majka i dete" ima svoje verne poklonike i mozemo slobodno reci da je ova proslava jedna od najlepSih i najneprikosno-veniji- h tradicija medu Jugoslovenima u Torontu. Nije izostalo niSta od ceremonijala na koji su naSi gosti navikli. Svako je na ulazu bio okiCen crvenom ruzom, a Clanice naSeg Udruzenja lepo su izgiedale sa orhidejama kao detaljem sveCane garderobe. U pozdravnom govoru koji je posle veCere odrzala predsednica Udruzenja "Majka i dete", Milena Bo2ic, sadiiana je velika poruka I zelje пабед Udruzenja, pa demo citirati taj govor: "Dragi gosti, dobro ve6e, i dobro doSli, na naS osmogodiSnji tradicionalni gala-b- al kojim obelezavamo Internacionalni dan Jena — 8. Mart. Svake godine i naSe Udruzenje zena na ovaj nacin iskazuje svoju solidar-no- st sa pokretom i borbom zena za njihova prava koja je zapoCeta pre viSe od 120 godina. Prvi protest Jena bio je u martu 1857. godine, kada su u siromaSnom predgradu New Yorka demonstrirale siro-maS- ne radnice tekstilne industrije, traieCi bolje uslove rada i poveCanje plata. 51 godinu kasnije, tj. 1908. ponovQ su izbile demonstracije Jena. Ovoga puta, zene su pored boljih uslova za rad, trazile i pravo glasa. Dve godine kasnije — 1910., Cuveni borac za zenska prava, Klara Zatkln, pred laze 8. Mart za Internacionalni dan zena, u znak secanja na poCetak organizovane borbe zena za njihova prava. lako je od tog prvog obelezavanja 8. Marta proteklo 73 godine, borba zena za ravnopravnost traje joS uvek i neprekldno. — U naSem veCeraSnjem programu uCes-tvuj- u zenski Clanovi Udruzenja pesnika "Desanka Maksimovlc", a ceo recital posve-ce- n je poeziji vellke jugoslovenske pesniki-nj- e Cije ime nose udruzenja pesnika jugoslo-vensko- g porekla na Severno-ameriCko- m kontinentu. — Mi zene, Clanice Kanadsko-jugoslo-vensko- g udruzenja "Majka I dete" ponosne smo na osmogodiSnju tradiciju naSeg udruzenja, izmedu ostalog i zato Sto je Desanka MaksimoviC prvi put boravila na ovom kontinentu na паб poziv i bila naS poCasni gost na proslavi prve godiSnjice naSeg Udruzenja i пабе prve proslave dana zena. Bilo je to za 8. Mart 1976. godine. — NaSa je velika ielja da Desanka MaksimoviC bude prisutna medu nama za паб jubilej — 10. godiSnJIcu osnivanja пабед Udruzenja, kroz dve godine. 2iveci u toj nadi, ml ve6eras evociramo uspomene na nju, CitajuCi njene divne stlhove". Buran aplauz je propratio zavrSne геб! Mileninog govora. U Nastavku programa omiljena vokalna solistkinja Ljiijana Tanko-si- C — Toj6i6, uz pratnju orkestra "Morava" odriala je "visoku temperaturu" u raspolo2e-nj- u gostiju. Zahvalne smo renomiranom orkestru "Morava" koji je za ovo veCe upotrebio do maksimuma svoje mogucnosti da doprinese uspehu proslave Dana zena. Katarina KOSTI6 UBIJEN TURSKI AMBASADOR U BEOGRADU U Beogradu je ubijen turski ambasador Galip Balkar. Na njega su pucala dva Jermenca. Obojica su uhapSeni. Jermenci su dosad ubili jedan broj turskih diplomata zato Sto su Turci 1915. godine pobili milijun i pol Jermenaca. _ f U6esnice programa na proslavi Dana zena Pridajemo velikog znaCaja prisustvu "Na- Sih novina" u rudarskom centru Sudburyu, u kome je zaposlen prillCan broj naSlh ljudi. Vidne aktivnosti nedavno osnovanog odbora za Stampu u ovom gradu, pokazuju da se poveCava interesovanje za naS list, a to potvrduje i dobra prodaja "NN" na stendu u centru gradu, na kome se prodaje Stampa iz celog sveta. NaSi Citaoci su nas obavestili da se veC prva dva dana rasprodaju svi primerci pristigli nastend. Upravo je otvoren јоб jedan stend "NN". Nastojimo da veza Izmedu naSe redakcije I Sudburya bude Sto zivlja i neposrednija, jer se u ovom gradu skrivaju neiscrpne teme za "NaSe novine", a interesantne za sve пабе citaoce. Sem toga, nastojimo pruziti Jugo шшнр.л1Ј№шшттјгшх?Ж!М ". slovenima u Sudburyu Sto viSe informacija i putem drugih medija, ne samo preko lista, jer su oni ргШбпо izolovani od druStvenih i kulturnih zbivanja jugoslovenske etni6ke zajednice na ovom kontinentu. Mozemo se nadati da 6e druStvene i kulturne aktivnosti medu Jugoslovenima u Sudburyu oziveti, pa ce samim tim oni bit! povezaniji sa ostalim gradovima u Kanadi i Sjedinjenlm Drzavama, kao i sa izvornom etni6kom kulturom I zbivanjima u Jugoslaviji. Nedavno smo ponovo doziveli lep susret sa naSim dltaocima u Sudburyu. Razlog naSe posete bilo je prikazivanje dva doku-mentar- na filma, ovdaSnjeg kulturnog radni-k- a Srdana Bodica. S desna na levo: Srdan Bodi6 sa tri generacije rudara — Lovro Blaievic, Mile Mraovi6 i Zdravko Tonkovic ЖЖврииидмнјиЈДдтцвдлЈ Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. MSV 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKI SAVET: MlloS Grubic, Voln Grbl6, Jcsip KovaM, Stanko Muldeka, Milena Boiii, Ivlza JuriSid, . Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Borhlav Ne$kovl6, Rozalija Dlvjakovic, Duro МаЦкоШ, Ivan Prlbanid, Mtlo Baljak, lllja Bubalo, Pavao Radmanld, Sola Pavkovii, Ostoja Kova6evl6, Vlkior Arar, Du&an Stanar, Milijan Petrovlc, John Savarlnskl, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanld, Paul КибШб, Ivan Boban, Peko Dmltrovid, Mlllca Mlucnln, A.Gorlach, Leo Baclch. REOAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacld Stjepan MloSId (druStveno-polltldk- a pltanja), Danhl Pintados (druStverta pitanja I knjliovnost), Katarina Kosiid (poezija I aktuelne teme). Jelena Gavrllovld (literature I umetnost za decu), BoSko Mladonovld, Anka Noilnld. STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Statdavld (Los Angeles). Solo Spaiek (New York), Frank Fudurld (Vancouver), Josp Stanld — Stanlos (Rim, Itallja), Darlo TapSanjI (Pariz, Francuska), Lepa Taofanovld (Remscheld, Zap.Nemacka). SPECIJALNI SARADNICI: Prol. Vladislav Tomovid (nauka I drustvo), Prot. Ivan Dolenc (Slovenska KoruSka I kulturna publlclstlka u Americl), Anton Kostelac (reportaze I price Iz Iseijenickog zlvota). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld, Luka Markovld, Petar Kurtlc, Miloi Kordld, Aleksandar Cirid, Strahinja Malotid, Novica Mlllc. FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vaslljevld. IZ JUGOSLAVI-JE: M. Vaslljevld — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rules on request. Second class Mail Registration NO. 0378. "Naio novine" izlaze srljedom. Pretplata Jznosl $25.00 godlSnJe; pojedlnl primjerak 50 centl. Cjene ogtasa na zahtjov. "NaSe novine" su nasljednik "Jedlnstva", kome su prethodill llstovi: "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edinost", "Slobodna Misao", "Pravda" I Dorhu", lo I "Nciodn! Glasnlk" I drugl naprednl llstovi koji su mu prethodill Sjedlnjenln) Drzavama. fledakclja odgovara za nepotplsane materljale. Potpisani clanci Izraiavaju mISIjenje autora. Dopisi se ne vracaju. POPULARIZIRAJMO SVOJ LIST! Namjeravamo poet u kampanju za nove pretplate. Takve kampanje nismo imali vec nekoliko godina. Kampanju treba dobro pripremiti, u toliko vise sto ce se voditi i u Ijetu, kada su drustvene aktivnosti dosta smanjene. O kampanji treba diskusirati. Novine treba popularizirati. Ima nasih ljudi koji i ne znaju da postoje "Nase novine", mada su one nasljednik listova koji su, u Kanadi, poceli da izlaze 1931. godine. Ljudima treba objasniti kakav je to list, i sta zastupa. Ima znakova da su citaoci prilicno zadovoljni "Nasim novinama", o cemu svjedoci i sabiranje svote od skoro 19 hiljada dolara za kupovanje nove slovoslagarske masine. Treba se primiti posla... ШШ u з Prvi film je veoma poznat kako na ovom kontinentu, tako i u Jugoslaviji, jer je obiSao mnoga mesta i prikazivan na televizijskim programima u Beogradu, Zagrebu i Saraje-vo Populamost filma, pored njegovih umetniCkih kvaliteta, moze se tumafiiti i njegovom tematikom. Radi se o biografiji poznate dobrotvorke iz Akrona, Ohio, teta Luce Juri6 — Bogatic, koja je u svojoj mladosti zapamtila Ameriku iz vremena ekonomske depresije 1929-3- 0 godine i kasnije, prilikom svoje prve posete domovi-n- i, 1965. godine, odlu6ila da uStedevinu steienu od napornog rada u svom restoranu u Akronu, pokloni u dobrotvorne svrhe, za izgradnju zdravstvene stanice, otvaranje stipendije, proSirenje Skole u njenom rod-no- m mestu u Obrovcu kod Zadra, kao i opremanju studentske biblioteke u Beog-radu. Drugi film, pod nazivom "Sarajevo Again" posvecen je pripremama grada Sarajeva za predstojede zimske olimpijske igre 1984. Olimpijski komitet u Sarajevu je izabrao ovaj film, u konkurenciji drugih na istu temu, da zvanifino predstavlja Jugoslaviju na Severnoameridkom kontinentu. Original-n- a tehnika snimanja smu6arskih scena, posebno impresionira gledaoce ovog filma, pored mnoStva dobro odabranih informativ-nihdetalja- o istoriji i turistidkim atrakcijama glavnog grada Bosne i Hercegovine. NaSi Citaoci iz Sudburya koji su prisustvo-va- li prikazivanju ova dva filma, bili su veoma impresionirani. I njlma, kao i mnogim drugim gledaocima ranije, bio je potreban predah posle prikazivanja filma o teta Luci Jurid - Bogati6, da staloze svoje emocije. — Sreda je Sto je u sali bio mrak, pa se suze nisu videie — ovom redenicom koju je izgovorila nekolicima njih, najbolje cemo ilustrovati prezivljavanja gledalaca. Neki su joS dodali: — Sada blh se odmah vratio u Jugoslaviju. Kada se svetlo, posle projekcije, upalilo gledaoci su 6estitali autoru ova dva filma, Srdanu Bodidu koji prikazivanjem svojih filmovaza Citaoce "NaSih novina" po raznim mestima Ontaria, Cini neprocenjiv doprinos u Sirenju napredne jugoslovenske Stampe. Veoma smo mu zahvalni za taj doprinos. Kada su se prvi komentari posle projekcije stiSali, neki naSi Citaoci iz Sudburya su priSli stolu na kome je bio instaliran projektor i poCeli davati svoj skromni, ali dragoceni pnlog, za fond lista. Ovaj gest Ima velikog znaCaja kao moralna podka "NaSim nov-inama u Sudburyu. PrilagaCi su izjavili da zele da proCitaju svoja imena u listu, pa ih navodimo: Zdravko TonkoviC $10.00 MilkaBulat 10.00 MileMraoviC 10.00 RadivojRodiC 10.00 RadeBrujiC 10.00 Lovro BlazeviC 10.00 Augustina SaftiC i Vlatko Nolter 10.00 Ivan Drazic 5.00 Svako putovanje u Sudbury snabde nas novim temama. PriCe o naSim ljudima iz ovog grada objavljivaCemo povremeno kada nam prostor u listu to dozvoli. Katarina KOSTlC
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 11, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-03-16 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000194 |
Description
Title | 000139 |
OCR text | I- - i JV" 'V т i ft"' 'Чч, "r 4 V : VV." W.v .J к 2-- NASE NOVINE, March, 16,1983, Velika gornja sala na brodu "J ad ran" bila je ispunjena do poslednjeg sediSta. Karte su sve bile rasprodate unapred. Poslednjeg dana pred tradicionalnu proslavu Dana 2ena, Clanice uprave KanadsKo-jugoslovensk- og udruienja "Majka i dete" naSle su se u nezahvalnoj situaciji da odbijaju zaintereso-van- e za ovu naSu zabavu. Tim pre, Sto je medu onima koji se nisu na vreme snabdeli ulaznicama, bilo naSih odanih posetilaca sa proslava Dana zena ranijih godina. Neki od njih su se zadovoljili da po9le veCeru udu u salu, kada su gosti hrlili ka podijumu, radi igre, pa Je bilo, bar privremeno, slobodnih sediSta. JoS jedanput mozemo, sa zadovoljstvom i ponosom izjaviti, da je naSe Udru2enje zena "Majka i dete", od prve godine postojanja steklo svoj identitet i priznanje u naSoj etniCkoj zajednici kao nosilac svega Sto se odnosi na ulogu i znaCaj zena u savremenom druStvu. Zato proslava 8. Marta u organizaci-j- i Udruzenja "Majka i dete" ima svoje verne poklonike i mozemo slobodno reci da je ova proslava jedna od najlepSih i najneprikosno-veniji- h tradicija medu Jugoslovenima u Torontu. Nije izostalo niSta od ceremonijala na koji su naSi gosti navikli. Svako je na ulazu bio okiCen crvenom ruzom, a Clanice naSeg Udruzenja lepo su izgiedale sa orhidejama kao detaljem sveCane garderobe. U pozdravnom govoru koji je posle veCere odrzala predsednica Udruzenja "Majka i dete", Milena Bo2ic, sadiiana je velika poruka I zelje пабед Udruzenja, pa demo citirati taj govor: "Dragi gosti, dobro ve6e, i dobro doSli, na naS osmogodiSnji tradicionalni gala-b- al kojim obelezavamo Internacionalni dan Jena — 8. Mart. Svake godine i naSe Udruzenje zena na ovaj nacin iskazuje svoju solidar-no- st sa pokretom i borbom zena za njihova prava koja je zapoCeta pre viSe od 120 godina. Prvi protest Jena bio je u martu 1857. godine, kada su u siromaSnom predgradu New Yorka demonstrirale siro-maS- ne radnice tekstilne industrije, traieCi bolje uslove rada i poveCanje plata. 51 godinu kasnije, tj. 1908. ponovQ su izbile demonstracije Jena. Ovoga puta, zene su pored boljih uslova za rad, trazile i pravo glasa. Dve godine kasnije — 1910., Cuveni borac za zenska prava, Klara Zatkln, pred laze 8. Mart za Internacionalni dan zena, u znak secanja na poCetak organizovane borbe zena za njihova prava. lako je od tog prvog obelezavanja 8. Marta proteklo 73 godine, borba zena za ravnopravnost traje joS uvek i neprekldno. — U naSem veCeraSnjem programu uCes-tvuj- u zenski Clanovi Udruzenja pesnika "Desanka Maksimovlc", a ceo recital posve-ce- n je poeziji vellke jugoslovenske pesniki-nj- e Cije ime nose udruzenja pesnika jugoslo-vensko- g porekla na Severno-ameriCko- m kontinentu. — Mi zene, Clanice Kanadsko-jugoslo-vensko- g udruzenja "Majka I dete" ponosne smo na osmogodiSnju tradiciju naSeg udruzenja, izmedu ostalog i zato Sto je Desanka MaksimoviC prvi put boravila na ovom kontinentu na паб poziv i bila naS poCasni gost na proslavi prve godiSnjice naSeg Udruzenja i пабе prve proslave dana zena. Bilo je to za 8. Mart 1976. godine. — NaSa je velika ielja da Desanka MaksimoviC bude prisutna medu nama za паб jubilej — 10. godiSnJIcu osnivanja пабед Udruzenja, kroz dve godine. 2iveci u toj nadi, ml ve6eras evociramo uspomene na nju, CitajuCi njene divne stlhove". Buran aplauz je propratio zavrSne геб! Mileninog govora. U Nastavku programa omiljena vokalna solistkinja Ljiijana Tanko-si- C — Toj6i6, uz pratnju orkestra "Morava" odriala je "visoku temperaturu" u raspolo2e-nj- u gostiju. Zahvalne smo renomiranom orkestru "Morava" koji je za ovo veCe upotrebio do maksimuma svoje mogucnosti da doprinese uspehu proslave Dana zena. Katarina KOSTI6 UBIJEN TURSKI AMBASADOR U BEOGRADU U Beogradu je ubijen turski ambasador Galip Balkar. Na njega su pucala dva Jermenca. Obojica su uhapSeni. Jermenci su dosad ubili jedan broj turskih diplomata zato Sto su Turci 1915. godine pobili milijun i pol Jermenaca. _ f U6esnice programa na proslavi Dana zena Pridajemo velikog znaCaja prisustvu "Na- Sih novina" u rudarskom centru Sudburyu, u kome je zaposlen prillCan broj naSlh ljudi. Vidne aktivnosti nedavno osnovanog odbora za Stampu u ovom gradu, pokazuju da se poveCava interesovanje za naS list, a to potvrduje i dobra prodaja "NN" na stendu u centru gradu, na kome se prodaje Stampa iz celog sveta. NaSi Citaoci su nas obavestili da se veC prva dva dana rasprodaju svi primerci pristigli nastend. Upravo je otvoren јоб jedan stend "NN". Nastojimo da veza Izmedu naSe redakcije I Sudburya bude Sto zivlja i neposrednija, jer se u ovom gradu skrivaju neiscrpne teme za "NaSe novine", a interesantne za sve пабе citaoce. Sem toga, nastojimo pruziti Jugo шшнр.л1Ј№шшттјгшх?Ж!М ". slovenima u Sudburyu Sto viSe informacija i putem drugih medija, ne samo preko lista, jer su oni ргШбпо izolovani od druStvenih i kulturnih zbivanja jugoslovenske etni6ke zajednice na ovom kontinentu. Mozemo se nadati da 6e druStvene i kulturne aktivnosti medu Jugoslovenima u Sudburyu oziveti, pa ce samim tim oni bit! povezaniji sa ostalim gradovima u Kanadi i Sjedinjenlm Drzavama, kao i sa izvornom etni6kom kulturom I zbivanjima u Jugoslaviji. Nedavno smo ponovo doziveli lep susret sa naSim dltaocima u Sudburyu. Razlog naSe posete bilo je prikazivanje dva doku-mentar- na filma, ovdaSnjeg kulturnog radni-k- a Srdana Bodica. S desna na levo: Srdan Bodi6 sa tri generacije rudara — Lovro Blaievic, Mile Mraovi6 i Zdravko Tonkovic ЖЖврииидмнјиЈДдтцвдлЈ Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. MSV 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKI SAVET: MlloS Grubic, Voln Grbl6, Jcsip KovaM, Stanko Muldeka, Milena Boiii, Ivlza JuriSid, . Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Borhlav Ne$kovl6, Rozalija Dlvjakovic, Duro МаЦкоШ, Ivan Prlbanid, Mtlo Baljak, lllja Bubalo, Pavao Radmanld, Sola Pavkovii, Ostoja Kova6evl6, Vlkior Arar, Du&an Stanar, Milijan Petrovlc, John Savarlnskl, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanld, Paul КибШб, Ivan Boban, Peko Dmltrovid, Mlllca Mlucnln, A.Gorlach, Leo Baclch. REOAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacld Stjepan MloSId (druStveno-polltldk- a pltanja), Danhl Pintados (druStverta pitanja I knjliovnost), Katarina Kosiid (poezija I aktuelne teme). Jelena Gavrllovld (literature I umetnost za decu), BoSko Mladonovld, Anka Noilnld. STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Statdavld (Los Angeles). Solo Spaiek (New York), Frank Fudurld (Vancouver), Josp Stanld — Stanlos (Rim, Itallja), Darlo TapSanjI (Pariz, Francuska), Lepa Taofanovld (Remscheld, Zap.Nemacka). SPECIJALNI SARADNICI: Prol. Vladislav Tomovid (nauka I drustvo), Prot. Ivan Dolenc (Slovenska KoruSka I kulturna publlclstlka u Americl), Anton Kostelac (reportaze I price Iz Iseijenickog zlvota). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld, Luka Markovld, Petar Kurtlc, Miloi Kordld, Aleksandar Cirid, Strahinja Malotid, Novica Mlllc. FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vaslljevld. IZ JUGOSLAVI-JE: M. Vaslljevld — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rules on request. Second class Mail Registration NO. 0378. "Naio novine" izlaze srljedom. Pretplata Jznosl $25.00 godlSnJe; pojedlnl primjerak 50 centl. Cjene ogtasa na zahtjov. "NaSe novine" su nasljednik "Jedlnstva", kome su prethodill llstovi: "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edinost", "Slobodna Misao", "Pravda" I Dorhu", lo I "Nciodn! Glasnlk" I drugl naprednl llstovi koji su mu prethodill Sjedlnjenln) Drzavama. fledakclja odgovara za nepotplsane materljale. Potpisani clanci Izraiavaju mISIjenje autora. Dopisi se ne vracaju. POPULARIZIRAJMO SVOJ LIST! Namjeravamo poet u kampanju za nove pretplate. Takve kampanje nismo imali vec nekoliko godina. Kampanju treba dobro pripremiti, u toliko vise sto ce se voditi i u Ijetu, kada su drustvene aktivnosti dosta smanjene. O kampanji treba diskusirati. Novine treba popularizirati. Ima nasih ljudi koji i ne znaju da postoje "Nase novine", mada su one nasljednik listova koji su, u Kanadi, poceli da izlaze 1931. godine. Ljudima treba objasniti kakav je to list, i sta zastupa. Ima znakova da su citaoci prilicno zadovoljni "Nasim novinama", o cemu svjedoci i sabiranje svote od skoro 19 hiljada dolara za kupovanje nove slovoslagarske masine. Treba se primiti posla... ШШ u з Prvi film je veoma poznat kako na ovom kontinentu, tako i u Jugoslaviji, jer je obiSao mnoga mesta i prikazivan na televizijskim programima u Beogradu, Zagrebu i Saraje-vo Populamost filma, pored njegovih umetniCkih kvaliteta, moze se tumafiiti i njegovom tematikom. Radi se o biografiji poznate dobrotvorke iz Akrona, Ohio, teta Luce Juri6 — Bogatic, koja je u svojoj mladosti zapamtila Ameriku iz vremena ekonomske depresije 1929-3- 0 godine i kasnije, prilikom svoje prve posete domovi-n- i, 1965. godine, odlu6ila da uStedevinu steienu od napornog rada u svom restoranu u Akronu, pokloni u dobrotvorne svrhe, za izgradnju zdravstvene stanice, otvaranje stipendije, proSirenje Skole u njenom rod-no- m mestu u Obrovcu kod Zadra, kao i opremanju studentske biblioteke u Beog-radu. Drugi film, pod nazivom "Sarajevo Again" posvecen je pripremama grada Sarajeva za predstojede zimske olimpijske igre 1984. Olimpijski komitet u Sarajevu je izabrao ovaj film, u konkurenciji drugih na istu temu, da zvanifino predstavlja Jugoslaviju na Severnoameridkom kontinentu. Original-n- a tehnika snimanja smu6arskih scena, posebno impresionira gledaoce ovog filma, pored mnoStva dobro odabranih informativ-nihdetalja- o istoriji i turistidkim atrakcijama glavnog grada Bosne i Hercegovine. NaSi Citaoci iz Sudburya koji su prisustvo-va- li prikazivanju ova dva filma, bili su veoma impresionirani. I njlma, kao i mnogim drugim gledaocima ranije, bio je potreban predah posle prikazivanja filma o teta Luci Jurid - Bogati6, da staloze svoje emocije. — Sreda je Sto je u sali bio mrak, pa se suze nisu videie — ovom redenicom koju je izgovorila nekolicima njih, najbolje cemo ilustrovati prezivljavanja gledalaca. Neki su joS dodali: — Sada blh se odmah vratio u Jugoslaviju. Kada se svetlo, posle projekcije, upalilo gledaoci su 6estitali autoru ova dva filma, Srdanu Bodidu koji prikazivanjem svojih filmovaza Citaoce "NaSih novina" po raznim mestima Ontaria, Cini neprocenjiv doprinos u Sirenju napredne jugoslovenske Stampe. Veoma smo mu zahvalni za taj doprinos. Kada su se prvi komentari posle projekcije stiSali, neki naSi Citaoci iz Sudburya su priSli stolu na kome je bio instaliran projektor i poCeli davati svoj skromni, ali dragoceni pnlog, za fond lista. Ovaj gest Ima velikog znaCaja kao moralna podka "NaSim nov-inama u Sudburyu. PrilagaCi su izjavili da zele da proCitaju svoja imena u listu, pa ih navodimo: Zdravko TonkoviC $10.00 MilkaBulat 10.00 MileMraoviC 10.00 RadivojRodiC 10.00 RadeBrujiC 10.00 Lovro BlazeviC 10.00 Augustina SaftiC i Vlatko Nolter 10.00 Ivan Drazic 5.00 Svako putovanje u Sudbury snabde nas novim temama. PriCe o naSim ljudima iz ovog grada objavljivaCemo povremeno kada nam prostor u listu to dozvoli. Katarina KOSTlC |
Tags
Comments
Post a Comment for 000139