000534 |
Previous | 4 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
9 ти11111шЖКжшЈ1 talljansKin radhlka. Druge grupe ЏШШш£&ш1ш1ШШ (Nastavak izproslog broja) MIGRACIJA POSLIJE PRVQG SVJETSKOQ RATA oddbaonnsPtaaoiv.ZljseZav,ar,SnsierAmatklzlluJmIivjseotaortejaenuidikszaealdjjpaearveauvdnirsj1aee9tn1ns9ihee. doslo 4.333 Klneza, najve6l broj od svlh grupa izuzev;britarjske i ame-rick- e. Godiriec1923, donosl se za-ko- n o usellavanju Klneza, stvarno - zuasbelrjaanvaa. sZama osll1f5edterdgiohvac18a, gsvoe6de-innika-a I studenata..,' HNjei9i8, imigracija iz Belgije i Francuske bila ie slahn Qiika co donekle mijenja. -- odmah poslije' rata, kada.se.mnb'gi'kanadski voj-nl- ci vradaju sabelgijskim I francus-ki- m zenama.r:Nesredene prilike u Evropj doprinose da se belgijski I francuskl farmer! I zanatlije uselja-vaj- u u Kanadu. doJlaezdinua Kodanpadousljezdbnojgihvjgerrsukplah koja raz-lo- ga je bila huteritska. Poslije rata, 50 porodica.Huterita dolaze u za-pad- nu Kanadu, Iz Ju2ne Dakote, gdje su ih gonflizbog nlihovog pro-tiylien- ja ratu. .Skorovsvi onl se na-seljav- aju u, Albertu ls Manitoba gdje ih nJlhov.kolektivni na6in 2ivo-ta- ,l ovdje, dovodi ц sukob sa vla-do-m i susjedima. r Izmedu 1920. i 1929, mnoge hi-Ijade.l-judi dolaze u Kanadu iz ze--. malja koje su bile opustoSene' ra-to- m, ill unesrecene zbog unutraS-njl- h sukoba' III, ekbnomske nesta-bilnos- tl. Za vrijeme ovlh godina preko 33.000 Firiaca stlze u razne gradove Kanade, gdje se zapoSIja-y- a u Sumskbj I drugim iridustrlja-m- a. Mnogo 2ldoya, naro£ito Iz Rusl-j- e i Poljske. Vedina su bill varosanl kbjl se snalaze м poslovanju, naro-cit- o kao radniel u industrilama tek-stil-a, krzna, izrade bdljela. S vre-meno- m znatan broj osnlva vlastite radnje I radlbriice I postaje aktivan u mhogim Jayhlrri boslovlma. Tako-d- er Jejbio znatan I pokret Ukrajlna-c- a I Poljaka od kojlh mnogi ostaju u ve6e gradske centre, gdje se zapoSIJavaju u trgovinl I industrlji. Ekonomski uspon dvadesetih godina dovodi znatan broj talijan-ski- h radnika koji nalaze zaposlenje u gradevinskoj i teSkoj Industrlji. Bez £retjeriyanja moze da se kaze da skoro nerha vedeg gradevlnskog kproojileskutaG, fmadllejenikuanbavfolzmacivjeremill epnuutaa, A Deeply Racist PlyiedrSGuntry EDMONTON '"Peopieare meant to" come together in unity and community through justice . . . even in Canada, which is a deeply racist and divided countrjr'said the presid-ent of the Canadian 'СоипсН of Churches. . "Canadians entertain nTyths that in their, country democracy thrives, new Canadians' are; welcome, and Cultural, racial and relig-- . ious differences are accepted. But these ideas are;"honsense and rubbish," said Reverend Lois Wilson at an ecumenical service here. Mrs. Wilson, who also is associate minister" of First United Church in Hamilton, emphas-ized that the development of "community" must be a priority in the search for unity among people 'and nations. In community, she said, there is respect1 and support for tic person's integrity as a human being, his.,cuUure his race. and relig-ion D ' . ' vfrtXKrqywwi? %yia4pwf п- - ska sa 2.000 koja dolazi' 1929-3- 0. ШШШШ Za vrijeme ovlh godina 20.000 iml-- ШЖ1Ш11Ж1Ш granata dolaze iz Danske, NorveS- - ВШШШШШ1#ШМ ke i Syedske. . ШШНРРшШРШшШвР i илА-тгкЈгггкЈниивм.гљиаг- ж Pojavom vellkeekbnomske krize 1930., useljavanje znatno opada. Oko 1935. jedva dostize 11.277. Tada se'doriose propisi koji ograni-6avaj- u ulazak samo na zene i djecu roditelja koji se ve6 nalaze u Karia-d-l i na:pQljoprlvrea;n ike koji imaju dovoljno novaca da odmah zapo6-n- u sa radom. U nekako Isto vrijeme javliaiu se dogadaji' koji. ukazuju na dolazak novog ratai Adolf Hitler govori o "superiornoj rasi" i unosi strah u srca miliona. -- Poslije 1935. dolazi do stalnog iseljevanja. 2idovskih izbjeglica iz nacisti6ke NjemaCke i susjednih zemaijau druge zemlje, Ш uklju6uju6l i 'Kanadu. Mnogi od njih su bill kvalifikovani radniel, nauCnlci, inienjeri, I drug! 6ija su Imanja bila oduzeta od diiave ill su se plaSili za 2 i vote svoje I svojlh porodica. Samo u 3939. nekih .700 ildovsklh uselje-hik- a dolazi u Kanadu. Oni se nase-Ijava- ju isklju6ivo u gradove i druge nastanjene centre, gdje se znatan broj uklju6uje u univerzitete i druge ustanove Izbljanje rata 1939. ponovo skoro potpuno zatvara yrat'a za ulazak u Kariadii. I. ne obnavlja seu nekom brpju sve do zavrsetka t rata-194- 5. Tada se .oblljeiava sa dolaskom hiljada Ilea koja je rat bio I razbacao po Evropll koji nisu mogli ili nisu htjeli da se vrate usvbje.zemlje. ' ' POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA Prvo znatniie useljavanje u periodu dolazi za vrijeme zime 1946-47- ., kada nekih. 4.600 polisklh veterana stlie u Kanadu. vecina je sluZila u Pollskoj divlzijl u Prvoj kanadskoj armiji. Uskoro dolazi do prave poplave od strane takozvanih "raseljenlh Ilea". Istaknute medu ovlm grupa-m- a bile su izbjeglice iz Estonije, Latvlje I Lltvet.alasa bila je Stoovojge sadrzavao znadajan procenat Ijudl io?ij'A?t-,r'srj'- - z :а yrs-.- t . 4-.t.jsj-fJx- 'iz шжшшт&&шнитс а®?: л:, j.Jtii, љчгиш л s~s .л гзмвпгквава г вдлгг 'Гугллчу' --тшж№Ш№1- тшмшмттштт - -- шттшшж , шшшшљшжттж' ш±штшшш1Ж) ШШШ№№ШШШ8Њ 1'УЖ2џф.5!№ гЈ№--- 4 fшHCfirCтi-wт- '.шК.шЛ1 шштш: --чи&Јштш :: чМШкшшиа. П1Ж--мЖ%,е?- . ' ' ' . rtiSI ЛГХ"ЖЈГ2ГЧШШМ ЛП1&.-18- Г &''& Pri-f- f , .П" .,.,. .f:llT ч, хшШ&ЈГтАПшМ&т тш,гчк-£ш-: . ,j''sy№i%i --,. г-.%т®жт?- ™ Н% pi:--vi,-- 1€1Ш1%!11 industrialist! zaprosyietu. zna6ahljem poremetio USELJAVANJE pos-Ijeratno- m Karakterlstika izbjeglidkog №1ШШХУЛ?Ж'иЛЉтЖШШЊТ?Ш&Ш" ''f7rWr3I-i#'&?'j?S5- i %,тм, koji su ranije zauzimali va2na vode-6- a mjesta u mnogim djelatnosti-ma-. Tu ie bilo poslovnlh ljudi I in-dystrijal- ista, prosvjetitelja I znan-stvenik- a, profesionalaca i istaknu-ti- h predstavnika svih umjetnostl I stru6nosti. Medutlm, glavni tok imigracije I sada se sastoji od useljehika iz Bri-tani- je i Evrope. Nove grupe Klneza ponovo робЈпји da stizu sa.odobre-nje- m u(aska njlhovih rodaka. Isto tako znatan broj Spanaica I Portu-jalac- a, uglavnom sa Azora, stize u anadu. Tada tjolaze I. mnogl Ho-andar- ii, Talljanl I Grcl. Dok Holan-da- ni zadriavaju svoju tradicionalnu naklonost zazemiju, druge Imigra-ntsk- e arupe teie za ostajanjem u gradbvlma, gdje nalaze zaposlenje u gradevinstvu, trgovinl I industrlji. Poslije 1951. zna6ajno se pove-6av- a broj Njemaca koji dolaze u Kanadu. Izmedu toga datuma I 1960. stigloje oko 250.000 Njema-ca, brolka koja je bila preba6ena samo od Talijana i Britanaca. Mnogi novodoSfi bill su v soko kva-Jlfikoy- ani radniel koje je Kanada privukla svojim vellkim mogudnos-tlm- a. ' Dogadaji u. Madarskoj 1956-5- 7. doprinose da se broj madarskihr useljenika dramat)6no pove6ava. U samo jednoj' godinl, nekih 35.000 izbjeglica bilo je primljeno. Tako Isto dolazi do гпабајпод """' ' '"V" Л - ' .. ' Т"" %гтг г -- - Ј 1 — Ж--. £9?"ГТ штШ povedanja u toku posljednjih 10 godina u broju imlgranata koji dolaze u Kanadu iz Britanske istoc-n- e Indlje. Dok se vedina sastoji od mladih crnklnja koje ulaze u sluibe kao кибпе pomo6nice ili se regls-trlra- ju na univerzitetlma, od 1960. stalno se pove6ava broj koji se za-poSlj- ava i u druge vrste poslova. Istaknuta karakterlstika imigran-tsko- g toka u skora§njim godinama bila je opadanje broja Ilea iz zema-ll- a koje snalaze u istodnoj Evropi. Godinama su zemlje kao Sto su Ukrailna i Poljska, znatno doprlno-sil- e broju useljenika koji su toliko uCinili za izgradnju Kanade. Danas, broj riovodoSlih iz tih zemalja je neznatan. Istaknut je primjer broj Ukrallnaca. Dok ih je 1912. stiglo 19.222, 50 godina kasnije doSlo je samo 128. Od 1946. preko 2.500.000 imigra-nat- a je doSlo da 2ivi u Kanadi. Oni predstavljaju nekih 60 etnifckih grupa i rastureni su preko cijele Kanade, mada je glavna koncentra-cij-a u ve6lm gradovima, naro6ito u Torontu I Montreal u. Danas, skoro 27% stanovniStva Kanade nije ni engleskog ni fran-- ! cuskog porijekla. ViSe od 1801 pu3likacila na stranim jezicima. stalno izlaze u Kanadi, Stampane na 27 raznlh jezika. (Iz publikaclje "Canada 1867-196Г-). ismntwAiWAw „ .." ~ - nr_ п #& &№- - № to —#
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, September 20, 1978 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1978-07-12 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000076 |
Description
| Title | 000534 |
| OCR text | 9 ти11111шЖКжшЈ1 talljansKin radhlka. Druge grupe ЏШШш£&ш1ш1ШШ (Nastavak izproslog broja) MIGRACIJA POSLIJE PRVQG SVJETSKOQ RATA oddbaonnsPtaaoiv.ZljseZav,ar,SnsierAmatklzlluJmIivjseotaortejaenuidikszaealdjjpaearveauvdnirsj1aee9tn1ns9ihee. doslo 4.333 Klneza, najve6l broj od svlh grupa izuzev;britarjske i ame-rick- e. Godiriec1923, donosl se za-ko- n o usellavanju Klneza, stvarno - zuasbelrjaanvaa. sZama osll1f5edterdgiohvac18a, gsvoe6de-innika-a I studenata..,' HNjei9i8, imigracija iz Belgije i Francuske bila ie slahn Qiika co donekle mijenja. -- odmah poslije' rata, kada.se.mnb'gi'kanadski voj-nl- ci vradaju sabelgijskim I francus-ki- m zenama.r:Nesredene prilike u Evropj doprinose da se belgijski I francuskl farmer! I zanatlije uselja-vaj- u u Kanadu. doJlaezdinua Kodanpadousljezdbnojgihvjgerrsukplah koja raz-lo- ga je bila huteritska. Poslije rata, 50 porodica.Huterita dolaze u za-pad- nu Kanadu, Iz Ju2ne Dakote, gdje su ih gonflizbog nlihovog pro-tiylien- ja ratu. .Skorovsvi onl se na-seljav- aju u, Albertu ls Manitoba gdje ih nJlhov.kolektivni na6in 2ivo-ta- ,l ovdje, dovodi ц sukob sa vla-do-m i susjedima. r Izmedu 1920. i 1929, mnoge hi-Ijade.l-judi dolaze u Kanadu iz ze--. malja koje su bile opustoSene' ra-to- m, ill unesrecene zbog unutraS-njl- h sukoba' III, ekbnomske nesta-bilnos- tl. Za vrijeme ovlh godina preko 33.000 Firiaca stlze u razne gradove Kanade, gdje se zapoSIja-y- a u Sumskbj I drugim iridustrlja-m- a. Mnogo 2ldoya, naro£ito Iz Rusl-j- e i Poljske. Vedina su bill varosanl kbjl se snalaze м poslovanju, naro-cit- o kao radniel u industrilama tek-stil-a, krzna, izrade bdljela. S vre-meno- m znatan broj osnlva vlastite radnje I radlbriice I postaje aktivan u mhogim Jayhlrri boslovlma. Tako-d- er Jejbio znatan I pokret Ukrajlna-c- a I Poljaka od kojlh mnogi ostaju u ve6e gradske centre, gdje se zapoSIJavaju u trgovinl I industrlji. Ekonomski uspon dvadesetih godina dovodi znatan broj talijan-ski- h radnika koji nalaze zaposlenje u gradevinskoj i teSkoj Industrlji. Bez £retjeriyanja moze da se kaze da skoro nerha vedeg gradevlnskog kproojileskutaG, fmadllejenikuanbavfolzmacivjeremill epnuutaa, A Deeply Racist PlyiedrSGuntry EDMONTON '"Peopieare meant to" come together in unity and community through justice . . . even in Canada, which is a deeply racist and divided countrjr'said the presid-ent of the Canadian 'СоипсН of Churches. . "Canadians entertain nTyths that in their, country democracy thrives, new Canadians' are; welcome, and Cultural, racial and relig-- . ious differences are accepted. But these ideas are;"honsense and rubbish," said Reverend Lois Wilson at an ecumenical service here. Mrs. Wilson, who also is associate minister" of First United Church in Hamilton, emphas-ized that the development of "community" must be a priority in the search for unity among people 'and nations. In community, she said, there is respect1 and support for tic person's integrity as a human being, his.,cuUure his race. and relig-ion D ' . ' vfrtXKrqywwi? %yia4pwf п- - ska sa 2.000 koja dolazi' 1929-3- 0. ШШШШ Za vrijeme ovlh godina 20.000 iml-- ШЖ1Ш11Ж1Ш granata dolaze iz Danske, NorveS- - ВШШШШШ1#ШМ ke i Syedske. . ШШНРРшШРШшШвР i илА-тгкЈгггкЈниивм.гљиаг- ж Pojavom vellkeekbnomske krize 1930., useljavanje znatno opada. Oko 1935. jedva dostize 11.277. Tada se'doriose propisi koji ograni-6avaj- u ulazak samo na zene i djecu roditelja koji se ve6 nalaze u Karia-d-l i na:pQljoprlvrea;n ike koji imaju dovoljno novaca da odmah zapo6-n- u sa radom. U nekako Isto vrijeme javliaiu se dogadaji' koji. ukazuju na dolazak novog ratai Adolf Hitler govori o "superiornoj rasi" i unosi strah u srca miliona. -- Poslije 1935. dolazi do stalnog iseljevanja. 2idovskih izbjeglica iz nacisti6ke NjemaCke i susjednih zemaijau druge zemlje, Ш uklju6uju6l i 'Kanadu. Mnogi od njih su bill kvalifikovani radniel, nauCnlci, inienjeri, I drug! 6ija su Imanja bila oduzeta od diiave ill su se plaSili za 2 i vote svoje I svojlh porodica. Samo u 3939. nekih .700 ildovsklh uselje-hik- a dolazi u Kanadu. Oni se nase-Ijava- ju isklju6ivo u gradove i druge nastanjene centre, gdje se znatan broj uklju6uje u univerzitete i druge ustanove Izbljanje rata 1939. ponovo skoro potpuno zatvara yrat'a za ulazak u Kariadii. I. ne obnavlja seu nekom brpju sve do zavrsetka t rata-194- 5. Tada se .oblljeiava sa dolaskom hiljada Ilea koja je rat bio I razbacao po Evropll koji nisu mogli ili nisu htjeli da se vrate usvbje.zemlje. ' ' POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA Prvo znatniie useljavanje u periodu dolazi za vrijeme zime 1946-47- ., kada nekih. 4.600 polisklh veterana stlie u Kanadu. vecina je sluZila u Pollskoj divlzijl u Prvoj kanadskoj armiji. Uskoro dolazi do prave poplave od strane takozvanih "raseljenlh Ilea". Istaknute medu ovlm grupa-m- a bile su izbjeglice iz Estonije, Latvlje I Lltvet.alasa bila je Stoovojge sadrzavao znadajan procenat Ijudl io?ij'A?t-,r'srj'- - z :а yrs-.- t . 4-.t.jsj-fJx- 'iz шжшшт&&шнитс а®?: л:, j.Jtii, љчгиш л s~s .л гзмвпгквава г вдлгг 'Гугллчу' --тшж№Ш№1- тшмшмттштт - -- шттшшж , шшшшљшжттж' ш±штшшш1Ж) ШШШ№№ШШШ8Њ 1'УЖ2џф.5!№ гЈ№--- 4 fшHCfirCтi-wт- '.шК.шЛ1 шштш: --чи&Јштш :: чМШкшшиа. П1Ж--мЖ%,е?- . ' ' ' . rtiSI ЛГХ"ЖЈГ2ГЧШШМ ЛП1&.-18- Г &''& Pri-f- f , .П" .,.,. .f:llT ч, хшШ&ЈГтАПшМ&т тш,гчк-£ш-: . ,j''sy№i%i --,. г-.%т®жт?- ™ Н% pi:--vi,-- 1€1Ш1%!11 industrialist! zaprosyietu. zna6ahljem poremetio USELJAVANJE pos-Ijeratno- m Karakterlstika izbjeglidkog №1ШШХУЛ?Ж'иЛЉтЖШШЊТ?Ш&Ш" ''f7rWr3I-i#'&?'j?S5- i %,тм, koji su ranije zauzimali va2na vode-6- a mjesta u mnogim djelatnosti-ma-. Tu ie bilo poslovnlh ljudi I in-dystrijal- ista, prosvjetitelja I znan-stvenik- a, profesionalaca i istaknu-ti- h predstavnika svih umjetnostl I stru6nosti. Medutlm, glavni tok imigracije I sada se sastoji od useljehika iz Bri-tani- je i Evrope. Nove grupe Klneza ponovo робЈпји da stizu sa.odobre-nje- m u(aska njlhovih rodaka. Isto tako znatan broj Spanaica I Portu-jalac- a, uglavnom sa Azora, stize u anadu. Tada tjolaze I. mnogl Ho-andar- ii, Talljanl I Grcl. Dok Holan-da- ni zadriavaju svoju tradicionalnu naklonost zazemiju, druge Imigra-ntsk- e arupe teie za ostajanjem u gradbvlma, gdje nalaze zaposlenje u gradevinstvu, trgovinl I industrlji. Poslije 1951. zna6ajno se pove-6av- a broj Njemaca koji dolaze u Kanadu. Izmedu toga datuma I 1960. stigloje oko 250.000 Njema-ca, brolka koja je bila preba6ena samo od Talijana i Britanaca. Mnogi novodoSfi bill su v soko kva-Jlfikoy- ani radniel koje je Kanada privukla svojim vellkim mogudnos-tlm- a. ' Dogadaji u. Madarskoj 1956-5- 7. doprinose da se broj madarskihr useljenika dramat)6no pove6ava. U samo jednoj' godinl, nekih 35.000 izbjeglica bilo je primljeno. Tako Isto dolazi do гпабајпод """' ' '"V" Л - ' .. ' Т"" %гтг г -- - Ј 1 — Ж--. £9?"ГТ штШ povedanja u toku posljednjih 10 godina u broju imlgranata koji dolaze u Kanadu iz Britanske istoc-n- e Indlje. Dok se vedina sastoji od mladih crnklnja koje ulaze u sluibe kao кибпе pomo6nice ili se regls-trlra- ju na univerzitetlma, od 1960. stalno se pove6ava broj koji se za-poSlj- ava i u druge vrste poslova. Istaknuta karakterlstika imigran-tsko- g toka u skora§njim godinama bila je opadanje broja Ilea iz zema-ll- a koje snalaze u istodnoj Evropi. Godinama su zemlje kao Sto su Ukrailna i Poljska, znatno doprlno-sil- e broju useljenika koji su toliko uCinili za izgradnju Kanade. Danas, broj riovodoSlih iz tih zemalja je neznatan. Istaknut je primjer broj Ukrallnaca. Dok ih je 1912. stiglo 19.222, 50 godina kasnije doSlo je samo 128. Od 1946. preko 2.500.000 imigra-nat- a je doSlo da 2ivi u Kanadi. Oni predstavljaju nekih 60 etnifckih grupa i rastureni su preko cijele Kanade, mada je glavna koncentra-cij-a u ve6lm gradovima, naro6ito u Torontu I Montreal u. Danas, skoro 27% stanovniStva Kanade nije ni engleskog ni fran-- ! cuskog porijekla. ViSe od 1801 pu3likacila na stranim jezicima. stalno izlaze u Kanadi, Stampane na 27 raznlh jezika. (Iz publikaclje "Canada 1867-196Г-). ismntwAiWAw „ .." ~ - nr_ п #& &№- - № to —# |
Tags
Comments
Post a Comment for 000534
