Nase Novine, March 24, 1982

              М"МИМИИМ1ИМ1ММЈИВМИ1И1111И1И1М1111Н1И11ММ1И11ММ1М1ДИ11ИММ11 -- — -- — — — —— — —-J- — ——.J— !! Ml— —I Mr.—— VOL 51, NO. 4(488)
чрЗ § Ш s
Ekonomska situacija u Kanadi
nije dobra, i, Sto je joS gore, ne
izgleda da 6e se skoro poboljSati.
U ponedjeljak se sastao kanad-sk- i
parlamenat. Opozicija (konzer-vativ- ci
i novi demokrati) prijeti
velikom galamom. Trazit 6e ostav-k- u
ministra financija Mac Eachena
zbog nezadovoljavajudeg budzeta.
Nagada se da 6e vlada podnijeti
novi budzet.
Broj nezaposlenih je u porastu.
Na kraju godine nezaposlenost je
stigla do jednog milijuna; novi
demokrati tvrde da je nezaposle-nih
mnogb viSe jer mnogi viSe ne
ulaze u drzavnu statistiku. Tvrdi se
da 6e u toku narednih mjeseci biti
otpuSteno joS 100 hiljada ljudi. (U
Sjed. Drzavama ima viSe od 9
milijuna nezaposlenih, a u Zapad-n- oj
Evropi 10 milijuna).
Inflacija je proSle godine iznosila
12.5 posto; nikada gore od 1948.
godine (tada je iznosila 14.2
posto).
Visoka kamatna stopa pogada
mnoge biznise, neke farmere, a
radnim ljudimadonosi besposlicu,
pove6anemorgi6e, skupo6u i mno-ge
druge probleme. Bankrotstva su
prosle godine porasla za 22 posto.
SUSRET ZA UBLAZAVANJE
NAPETOSTI
NEW YORK (AFP) - Generalni
sekretar UN Javier Perez de Cuellar
izjavio je da bi susret ameridkog
predsjednika Reagana i predsjed-nik- a
Breznjeva mogao ublaziti na-peto-st
u svijetu.
U intervjuu za "New York Times"
Perez je obrazlozio da je ve6ina
zemalja u svijetu svjesna Cinjenice
da je, usprkos napetosti, dijalog
neophodan. On jedodao da, Sto se
tide Poljske, po njegovom miSlje-nj- u
za sada nema dokaza o
mijeSanju sa strane.
Kao glavna pitanja koja zahtije-vaj- u
puno angaziranje UN, Perez je
izdvojio problem sticanja nezavis-nos- ti
Namibije i rjeSenje srednjois-tofin- e
krize.
JUGOSLAVIJA POMA2E POLJSKU
BEOGRAD — Osim pomo6i,
koju jugoslovenske humanitarne
organ izacije ve6 pruzaju Narodnoj
Republici Poljskoj, Savezno izvrS-n- o
vije6e je donijelo odluku da se
radi poboljSanja opskrbljenosti
prehrambenim artiklima uputi
ротоб Socijalisti6ke Federativne
Republike Jugoslavije u hrani u
vrijednosti od 427 milijuna i 805
tisuda dinara. Vije6e je istodobno
zaduzilo nadlezne savezne organe
da tu odluku Sto prije real i zi raj u.
PORAST BANKROTSTVA
ProSle godine u Kanadi je ban-krotira- lo
8.055 kompanija, Sto pre-dstavl- ja
porast od 22 posto u
poredenju sa 1980. godinom.
Broj propal in kompanija je joS
veci, jer u gorrijoj statistici nisu
uklju6ene kompanije koje propada-j- u
na druge nadine.
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, JANUARY 27, 1982.
II w1a0s®Stn.ovMosair©y Ssterepert@, mTjo@rostnatjou; sa I ii n"oNvaa§@adnroevsainjee": i
{ 185 Spadina Avenue 1
I Toronto, Ontario I
I M5T2C4 I
1 Umoljavaju secitaoci da odsad I
1 pisu na novu adresu.
KAZNJAVANJE STRAJKA$A
Kvebecka vlada je zauzela vrlo
oStar stav protiv transportacionih
radnika (uposlenih na podzemnoj
zeleznici, voznji autobusova) zato
Sto su izaSli na Strajk. Radnici su
se vratili na posao poslije Sest
dana, jer je vlada namjeravala da
raspusti uniju, a mozda i otpusti
StrajkaSe. Pofielo je sudenje (prvog
dana na sud je izveden 101
StrajkaS).
Pojedine StrajkaSe 6eka kazna od
100 dolara za svaki dan Strajka, dok
vode mogu biti kaznjeni i 10
hiljada, a unija 50 hiljada.
лмшмртљшшћ ;mm
!Шу2г1Ш '№'№'' Iff ШШ
"
!
.,'.':$
sa S9
u ha 70 u -- f
BEOGRAD -
i prirodnog priraStaja ш-- „ rakteristl£no za Jugoslav! ju
godina, je i prOSle: godine.
Ргепш prethodnlm podaclma p kreta-nj-u
BtanovnlSfrya u ,1881,. godlni I prvlm
poplsa stanoviUSitva koji-m- & raspolaie Savezni zavod za statlstl--'
feu, proSle Je godine Jugoslavije doblla
37&355 novth stanovnika. MeduMm, sto-pa
zlvorodenlh, koja jo Iznosila 16 na
1000 stanovnika, m&nja je za 0,1 posto
nego 1080. Najniiu stopu
[12JB] imala je a najvl-- .
du 1311 Kosovo. .,'
Smrtnost pro--"
Sle se godine blagb poveala тЏА na
devet umrlin na stanoynilia. po--
razyljenlm svo
ku;orAnirnAatlvcecia...stmiirttnost
Na 1000 prosie fe godine.
MILKA PLANINC
PREL02ENA ZA PREDSJEDNIKA
VIJECA (VLADE) SFRJ
BEOGRAD PredsjedniStvo
SFRJ je odlu6ilo da se za predsjed-nika
Saveznog izvrSnog vijeca kan-didi- ra
Milka Planinc, sadaSnji pre-dsjedn- ik
Centralnog komiteta Sa-ve- za
Hrvatske.
Kandidat za saveznog sekretara
za vanjske poslove je Lazar
za saveznog sekretara za
narodnu obranu admiral
Mamula za saveznog sekretara za
unutraSnje poslove Stane Dolanc.
--к-
уУ л'-,{Х;ч';''л,,'- ,, аГУИгаИЛ
(Tanjug)
godine.'
(202L218)
starlje.
Moj-so- v,
Branko
$#'
?&&% .
tfj. : '' ' Ч i.
y'-Vku- M .
u4r ;': '1','Г, чП" ' Л"Ј'
—
i
1 ШШ.:Ш1т
Ф Duljiha iSvota ЈидошЊчџт povecala s© g$a; '
1048; godine pjosloj ir"VS?;?I
Smanjlvanje
stanovnlStva,
pbsIjednUa
hastavl)eno
rezultatima
ilvoro-deni- h
Vojyodlna,
stanoynlstva
looo
podrutjlma,
i;niAzajbuUrWlezneniiani
komunista
oodmi
znatl da ja stopa smrtnostl dojontadi i
vnwoc vpma,-m;,.v- o awpa пвргедиш
smanjuje i mnogo Jo manja nsgo pri}o trl desetljeCa, kada je na 1000 stanovnl- - ka umlralo Д18 dojendl.?;''.;;"; .
Smanfuje se i stopa zakljuilvonja '
brakova (7y8 na 1000 stanovnlkaL a
ultupno lh je profile godine sklopljeno f
174Л05. Stopa razvoda od 1,1 гш 1000 stanovnlla je nepromljonjenn 1681. au:
razvedena 21Л84 braka, ' """t-- y yzi s
" Prosjetna " starost Jugoslavena od . Г
1040. godine, kada je Iznosila 203. godl- - i
no, neprostano se poveava da bi proSle
godine iznosila 32,7 godlha. odekivanai p
dul jlna zlvota povetola se sa 50Д) доШ--m " (1JH8) na 70 godine uproSloJ godlni,
2©ne slaHje Ги0отјепђ0 o4 ffl№8
rast je iioslledlca prbrafena u starosnbf , sTa Pa"1®. mms spoia -- а ,
stniKturi stanovnistva koic to, osooiro a "c; '"y.f rt,e,~!f' ичнилвд
stanovnuca
" ' duliina nllhova iivntii --- -'_; dina. ПАЛАКНПКПП
ie u
"л.7
SM_.
1
I
I
Je 7ЈтбкагсЈ1ет:0М1пГТ;:;1Е
. 'rono'kretajslaniak;? zuju da to polkraj ove BOdlne blU &'Ш£&
llkiha 4&LOJM Ilif?o4lftVfinflL л ИМЛ rwIJ W
umlralo 31 doJenfce(rukWnoil03,;std RmHifuna 0$зор, ; :%Ф:Ш$$
?;: "v-lii''i- " i--
",, ' '' "l .,!'
I Ggoslav Afeekly
A Commui nty
Ncwspeipor
i
Established 1931 m
ЊЕ!Ш1ШШШ№ШШ32Ш!!£№£
50 CENTS PER COPY
Voljeli bismo znati Sta citaoci
misle o povecanju cijene pretplate
sa 20 na 25 dolara.
Proslo je viSe godina od kada je
cijena pretplate podignuta na 20
dolara. Cijene su u torn periodu
znatno porasle (samo proSle godi-ne
inflacija je porasla za 12 i pol
posto). Nedavno su podignute
cijene postarine. Prije toga poveca-n- e
su nam cijene stampanja.
Podignute su place. Ova godina ce
u svakom pogledu biti gora od
proslogodisnje.
Svjesni smo da inflacija najteze
pogada radne ljude, osobito starije
koji zive od penzije. Kod nas je
odavno utvrdeno pravilo da dugo-godisn- ji
pretplatnici (penzioneri)
plate koliko mogu.
Mi cemo svakako morati povecati
cijenu za one pretplate koje se
salju u koverti (dosad se placalo 30
dolara za Kanadu i U.S.A. 50 dolara
za Jugoslaviju). Sada je poStarina
za Kanadu povecana sa 23 na 45
centi, a za Jugoslaviju sa 63 na
$1.12. Znaci, postarina (za novine
koje se salju u koverti) sada koSta
$22.50 godisnje za Kanadu (ili
U.S.A.), a Jugoslaviju (i druge
zemlje) $56.00, ili Sest dolara viSe
nego 6itaoc plati za pretplatu.
06evidno je da se te cijene moraju
povecati i to mora biti u6injeno
odmah.
Morati ce se razmotriti i cijena
pretplate za Sjed. Drzave, zbog
razlike u novcu. All i poStarina za
Sjed. Drzave je ve6a nego za
Kanadu.
O opcoj cijeni pretplate t.j.
povecanju sa 20 na 25 dolara
raspravljaf de se i odluditi na
konferenciji koja 6e se odrzati u
maju ove godine.
Molimo 6itaoce da o tome
razmisle, i diskusiraju, i da nam
jave svoje miSljenje.
UredniStvo
PRODAJA NUKLEARNOG
REAKTORA MEKSIKU
Poslije posjete premijera Tru-dea- u
Meksiku proSirena je vijest da
ce Kanada prodati Meksiku svoj
nukleami reaktor Candu.
Protivnici tvrde da ce to Kanadu
koStati milijardu i pol dolara i da ta
prodaja nema druge svrhe nego da
udovolji gospodarima , nukleame
industrije koji "ho6e blznis i profi-te- ".