Nase Novine, November 11, 1981

              - vwri- - v,. -- а,',,ч'""Г и4 "! №j I.C '.!] fc i. V i1 i £ ч
5s
tVr September 30, 1981, NASE NOVINE-- 11
Cudo malog Lihtenstajna
Zemljakinja se Iskrcala u Scha-anu.'pa- la
и.пагибај djece i muza,
nasi su, dakle, jve6 udoma6eni u
gradu poznatom potvornici zubala,
u Knezevini LihtenStajn. Ta minl-jatu- ra
od diiave, sa 160 kvadratnih
kilometara ne bi pokrila ni Cetiri
petine otoka Krka i ako malo
ispruilte noge, ve6 ste u Svicar-sko- j,
ili Austriji, ili u SR Njemafi-ko- j.
Tako, ni toCkica na uskojev-ropsk- oj
mapi, a po pozmatom
informatlvnom prlrufcniku Mun-zinger-Arch- iv,
u godi§tu
Tako, ni tofikica na uskoj evrop-sk- oj
mapi, a poznatom infor-mativno- m
priru6niku Munzinger-Archi- v,
u godi5tu 1977. veb ima
28.600 Svicarskih franaka dohotka
po glavi, djefijoj, i sijedoj, i
zenskoj, i najbogatlja je zemlja na
nasem kontinenju i jos tisucama
kilometara naokolo.
Pero sklono figurama i poetici
umocilo bi se u neke lihtenstajske
motive, premda je zmeljica tipifian
podalpski reljef, sama fijepa sela i
plosnate tvornice bez stila. Tu su
krave s klepkama na korzu po
glavnoj i tako reel jedinoj ulici
prijestolnice Vaduza, od 6400
stanovnika. Iskicene livade prema
Rajni, a gore modre бите i soini
proplahci i masiv Falknisa pod
snijegom. Ili, knjizara blizu auto-busn- e
stanice, nabijena knjigama i
reprodukcijama, koju vodi dama s
manirama vlasnice najboljeg vele-gradsk- og
butika. Ili ono o Sto je
zapeo Goethe dok se vozio кобјјот
po selima niz Alpe i Dolomite:
bujne verbene u prozorlma svih
kuca kao'ruzifiasta cvjetna rama.
All poezija kao da ne ide uz
Lihten§tajn. Nepoznata ijedna
knjizevnl6ka, umjetniCka i sliCna
velidina. Jedno jedino ime koje
sluti navelifiinu: brdo GQthenberg.
Kad smo pak u bogatoj knjizari
pozeljeli knjigu o povijesti, pri-vre- di
kulturi ove zemlje, pokazala
se samo pozamasna historija
grofovske pa knezevske loze
Liechtenstein, s precima iz 12.
stoljeda i prostranim nekadaSnjim
feudlma po Ugarsko] I Moravsko) i
saCuvanim dvorcima u Stajerskoj,
knjiga skupa i debela kao Blblija.
A sinopsis povijesti tog Palfiica
stao bi na jedan list papira, ako se
игабипа, po Munzingerovu sa-ietk- u,
i godina 1963, datum
vjenCanja princa nasljednika Ivana
Adama Piusa s groficom Marljom
Kinsky von Wshimitz und Tettau, I
rodendan njegova oca, sada ve6
75-godiSn- jeg vladara Franje Josipa
II. A to je drzavni praznik 16.
kolovoza, kada se cljela obitelj:
kneginja, rodom grofica Georgine
(Gina) Wilczek i njegova Cetiri sina
i kcerka, i tri unuka i jedna unuka
po I. A. Piusu, pokazuju pred
svojim Lihtenstajcima i svom
golemom zamku na обајпо strmom
usponu nad Vaduzom.
Pred dvorom visoko stoji plavo-crven- a
zastava Lihten§tajna sa
zlantom krunom na plavom polju, a
na drzavnom grbu dva su crna
habzburSka orla. Nije anakronizam
nego kontinuitet. "Premda je bio
jedan od najmanjih i sasvim
bezna6janih driava medu vise od
300 zemalja koje su sa6injavale
drevno Sveto rimsko carstvo", pise
dr Georg Matin iz lihtenstajskog
mjestanca Maurena, "LihtenStajn
je jedini prezivlo sve promjene
nastale francuskom revolucijom,
potresima u 19. stoljeiu i u dva
svjetska rata. Dinosaurusi su
umrli, troglodit (?!) je preZivio."
Konobar s na§ih strana, na
teplhu zelenom kao trava, u vrtu
gostionice od drva natopljena miri-so- m
piva i pomfrita, izjavio je u
pogledu Vaduza izrazit, vjerojatno
sasvim subjektivan osje6aj dosade.
Opsovao i sam §vicarski franak,
supersolidnu valutu Kneievlne! All
zaista, kao da se niSta ne dogada,
o Lihtenstajnu jedva ikad koje
slovo u novinama, a kao da nema ni
najbanalnijeg krimlnala, pa policija
(39 sluzbenlka sa sva psa i 29
dobrovoljnih pomo6nika-hobista- )
skromnim turistima iznajmljuje
zatvor.
Stranac (100.000 turista godi§-nje- ),
jedva da i jedan ostaje dva
dana. Najbolje je gledati po izlozbl
u Englanderbauu u Vaduzu, gdje se
prikazuje dio goleme kolekcije
grofova i knezova Liehtenstein:
jedan od najznaCajnijih kompleta
Rubensa na svijetu, pa Bassano
mo. i Bronzino, blago јоб skriveno
u zamku, po kojem se vidi da je
knezevska киба gajiia kult ugodne
umjetnosti, gdje svi6u duboki i
mirni pejzazi, girlande, portreti
kraljevskih N6nosti, alegorije i
dipke po ukusu Aloisa van Dycka I
lana Breugela, zvanog Barsunasti.
A za ratova knezovi su, da bi
odrzala standard, prodavali pomalo
iz stoljetnih trezora, gdje su se
gomilale slike, srebrom i zlatom
iscizelirane sablje I kubure, nam-jeSf- aj
s firentlnskim intarzijama od
finih mramora i palisandrovine,
slonovaie, kornjaCevine i sedefa.
Sto se tiCe naroda, enclklopedije i
svjetske almanasi iz nedaleke 1 966.
navode da "se stanovnlci preteino
bave poljoprlvredom".
Sada se pise da je Franz Joseph
II jedan od najbogatijih ljudi u
Evropi. I LihtenStajn je sa svojih
28.600 Sfrs dohotka pretekao ne
samo SR NjemaCku (20.000 mara-ka- )
nego i svoju susjedu i pokrovi-teljic- u
Svicarsku s njenih 25.000
franaka po stanovniku.
I to za petnaestak godina.
Kako su to LihtenStajnci preko
noci i retno napustili njive i вјеби
sume, prihvatili se industrije (56
posto njih) i servisa (39), pa stigli
do svojeg rekorda, to 6e dobro
znatl politekonomisti, uofiivSi i
interese bezdanlh §efova Svicarskih
franaka koje su iskoristile sjajnu
investicijsku priliku tu pod nosom
u liiiputanskoj zemlji, po tradiciji
politiCki i strateSki nikome na putu,
i dovukle i druge strane kapitale, i
za novcem strane radnike, jer
knezevina broji samo 26.000
stanovnika. U racun je upala i
mudra raznolikost proizvodnje:
metalurgija i keramika, dijelovi za
svemirske satelite i tekstil, um-jet- na
crijeva za kobasice i speci-jal- hi
filmovi, elektronski mikro-skop- i,
i ona dre6avo zelena sinte-tifin- a
trava u vrtnom restoranu u
Vaduzu, gdje se dosaduje na§
konobar. I gotovo sve se izveze,
10x20 kvadratnih kilometara ionako
mogu malo potroSiti.
Mozda su i sre£kovi6i ovi u
LihtenStajnu. To su јатабпо bili u
U Saudijskoj Arabiji odsjetena je desna ruka jednom gradaninu
Jemenske Arapske Republike koji je uhvacen da krade srebrno "po-su- de
i novae u jednoj prodavaonici u gradu Najranu na jugu zemlje.
Minister unutrasnjih poslova Saudijske Arabije rekao je torn prili- -'
kom da vlada torn kaznom potvrduje svoju odlufinost da iskorijeni
kriminal primjenom kuranskog zakonika.' Prema islamskim zako-nim-a
koje propisuje Kuran krada se kazn'java pdsjecanjem ruke.
Kaznjenik Salah-Farie- h Sukeir prebacen je u bolnicu posto mu
je ruka javno odsjefiena nozem. To je prva kazna takove vrste izvr-sen- a
u posljednju godinu dana, iako se inace u toj kraljevini pro-sjetn- o
jedanput mjesecho odsjecala glava zbog silovanja ili ubojstva.
Dva covjeka kaznjena su na taj nacin proglog mjeseca u Rijadu.
posljednjoj svojoj vojni, 1866, kad
je 80 njihovih pusaka krenulo u
juzni Tiral da bi pomogle Austriji u
ratu s talijanskim garibaldincima,
ZakasnivSi na bojiSte Lihten§tajc1
su putem pokupili jednog austri-jsko- g
vojnika, vratilo ih se u Vaduz
81, pove6ala se formacija' —
jedinstveno u povijesti ratovanja.
A poslije, nikad vojske (pozitivna
stavka u standardu), i tek su, do
prije nekoliko godina, drzali pred
zamkom oronula vojnika bujne
sijede brade, u plavoj dolami i
crvenim Мабата, s manlihericom i
bajonetom: tako, dekor, tradicija i
konzervativizam.
Ne troSe. Imaju jednog jedinog
diplomatu u svijetu tj. u Bernu, i to
je sam princ Heinrich von Lihten-stei- n.
Na cestama se ne vide limuzine.
Кибе оШбпе, ima li gdje sjajnih
vlla, mora da su se povukle duboko
u nevid. Nikakve raskoSi. Izlaze u
gostionicu gdje plju iz velikih
pivskih vr6eva i poiako tro5e vino
"vaduzer", dok na podiju svira6i
rasteZu harmonike i ojkaju tirolski.
Uostalom, jedna placa ide na porez
a druga za socijalnu i zdravstvenu
zastltu.
Citaju novine "Lihtensteiner
Vaterland", osnovan 1913, u
Vaduzu, i "Volksblatt" (1866.) u
Schaanu, sa 12.400 naklade dnev-n- o
— u ovoj zemlji, zrnu prosa,
valjda to je rekord.
Muzingerov priruCnik oba lista
oznacava kratko sa "konzer-vativan- ",
kao sto I obema stran-kam- a,
Gradanskoj progresivnoj i
Domovinskom savezu, priSiva suh
opis: "katolifika, gradanska i
monarhisti6ka", a kako po Georgu
Malinu, doktoru knjizevnosti,
povjesnifiaru , i kunst-historik- u,
kiparu i dizajneru nekih 6uvenih
HhtenStajnskih poStansklh maraka,
nitko ne nalazi nikakve razlike u
njihovlm programima, reklo bi se
da su gradani savrgeno podudarni
u mISIjenjima i svjetonazorima i da
spavaju mirno, snom pravednika,
iza ruiifiasta cvijeca na svojim
prozorima I balkonima.
Pa ni ustav nisu mijenjali vec 60
godlipa.
Mirna zemlja, slatko malena.
Popnete li se na zgodno mjesto
prekc Rajne u Zapadnim Alpama
obuhvatit cete jednim pogledom
cijelu drzavu i cijela ce stati u jedan
1
foto-snima- k.
Tu -- je i Schaan, i tvornica
umjetnihzubi, i plavokosi konobar,
devedesetak naSih radnika. Dr.
Malin рг1ба kako je jedan Lihten-stei- n,
general Joseph Wenzel,
ratovao protivTuraka, drzao front u
opsadi Веба i kako je Johann
Joseph von L. bio generalisimus
austrijske vojske u pora2u kod
Austerlitza 1805, a u tim vojnama
nije moglo a da ne bude пабе zive
ljudske sile. I, gle, kako smo se
opet naSli! IVO BRAUT
PROGNOZIRAOSMAK
SVIJETA
BOGOTA (Reuter) — Progno-ziranj- e
smaka svijeta izgleda da ne
prestaje zaokupljati ljude. U
dzunglama sjeveroisto6ne Kolum-bij- e
upravo je ипарбеп jedan takav
vjerski fanatik koji je орби kata-klizm- u
predvidio za 20. oktobra i
za taj dan "zakazao" kolektivno
samoubojstvo trideset dviju osoba.
Samozvani "ambasador svevi6-njega- ",
koji se policiji predao bez
otpora, pripremao je svoje sljed-benik- e
da se zajedni6ki bace s
jednog grebena u provaliju kako bi
"preduhitrili" smak svijeta.
Iz takozvanog centra koji je nosio
naziv "Bozja djeca" policija je
oslobodila 6etrnaestero djece, 11
muskaraca i 7 zena koji su svi
navodno bili spremni da dobro-voljn- o
izvr§e samoubojstvo.
Medutim, u policijskom se izvje-Staj- u
kaze da su djeca posvjedofiila
da su bila primorana na tezak
fizicki rad i da su bila tuiena.
PROMENAADRESE
JUGOSLOVENSKI KULTURNI CENTAR promenio
je adresu. Od 1. septembra nalazi se na:
767 Third Avenue (48 Street)
18th Floor
New York, N.Y. 10017
Telefon je ostao isti: (212) 838-230- 6.
Ц'ЖМЖМОТЦ1.1МЈА-ЖЛ'Ш..1..И......!-..ЈТ,,И- .
i i
. SOLUNAC
THERAPY CLINIC
protetiCar
sve vrste proteze
Radno vreme:
Ponedeljak — petak od 9 ujutru do 6 po podne
Subota — od 10 ujutru do 1 po podne
Adresa: 1489 Gerrard St. East (at Coxwell)
Tel.: 463-232- 3
DR. JARRYZEMELL
ZUBNI LEKAR
najavljuje otvaranje svoji prakse za sve
zubarske usluge
Radno vreme:
Ponedeljak — petak od 10 ujutru do 6 po podne
Subota — od 10 do 12 pre podne
Adresa: 1489 Gerrard St. East (at Coxwell)
Tel.: 463-232- 3
Jack and Jill
Coffee House
131, Bloor West
Toronto, Ont.
Tel.: 922-473- 4
Trazi iskusnu kuvaricu,
za puno radno vreme,
samo preko dana.
Dobra plata.
European
Saussage
House Inc.
Trazi se mlada zena,
pozeljno sa iskustvom, koja
6e prodavati robu (suho-mesna- te
proizvode) petkom i
subotom.
Predstaviti se M6no, ili
preko telefona, na adresu:
145 Norsinch Dr.
Downsview (Jane —
Finch)
Tel.: 663-832- 3
NASATURACUNA
Mu6i se uCitelj, mu6i, ipak ne
moze dake da паибј broj Cetiri.
Napokon se dosjeti i гебе:
— Imate li kod кибе табки?
— Imamo.
— Onda 6ete za idu6i sat izbrojiti
koliko ima nogu. Idu6eg sata pita
uCitelj:
— No, koliko va§a табка ima
nogu?
— Molim, dvije prednje i dvije
zadnje.
DJECAK I KRUKE
Spazio gazda dje6ka na kruSki, u
kradi:
— Sta ti radis na mojoj kruski?
— Nekoliko ih spalo dolje, palh
ћоби privezati za grane — dovikne
dje6ak gazdi.sko6i i potr6i kao zee,
a gazda za njim kao iz puSke.
— He, bolan, stani, stani...
Ne stane dje6ak, nego vikne
natrag:
— Vi lakSe mozete stati, vas ne
tjera nitko...
1„„,yf,,,,f,;frm„mm,n
DENTURE
POZNANSTVO
Zgodan muskarac, iz Jugo-slavij- e,
38 godina star, srednje
visine, zeleo bi upoznati zensku
osobu, radi druStva.
Molim, pisati na adresu:
"Zdravko"
Box 143
Station E
Toronto, Ont.
TRG NESVRSTANIH U
NIKARAGV1
MANAGUA (ANN) — Managua je
dobila "Trg nesvrstanih", koji nosi
ime tragi6no preminulog bivSeg
predsjednika Paname Omara Tor-rijos- a.
Trg je predat na upotrebu u
povodu obiljezavanja dvadesete
godiSnjice Beogradske konferen-cij- e
nesvrstanih, to6no mjesec
dana poslije Torrijosove smrti.
Devedeset i detiri zastave koje se
vijore na trgu simboliziraju su-vereni- tet
i nezavisnost zemalja
б1ашса pokreta i, ujedno, borbu
naroda centralne Amerike za te
principe, kojima je svoj iivot
posvetio i Omar Torrijos.
ZAKASNJENJE
Ivica doSao kasno iz Skole.
Corba ve6 na stolu, a otac u
ргобе!ји.
— A gdje si danas tako dugo?
— Bio sam zatvoren, jer nisam
znao, koliko je pet i 5est —
odgovata Ivica bojazno.
— Pa Sto nisi kazao da je to.
jedanaest? — pita otac?
— Ваб! odvrati — Ivica — kazao
sam ja i puno viSe, opet ucitelju
nije bilo dosta.
— ZnaS da se Danka udala?
— Ma nemoj! Pa koji joj je to
put?
— Treci!
— Zna6i ona ne voli toliko da se
udaje, koliko je zanimaju razvodi.
Ja mislim da je ona sad uzela tre6u
akontaciju za brakorazvodnu par-nic- u!
Razgovaraju dva pnjatelja:
— Znas li sto je devalvacija?
— Znam бак i na japanskom.
— Onda reci! .
1 — Devalvacija je na japanskom
ЈАО-РА- О.