Nase Novine, July 31, 1986

              5 ш %l%f -- 4 - v f? - 1 f+? J ,$iT - ,H - £&$
ItMMwi ftvrzrsw" wntn. ? "~" ?'" 41 ' Г' v... Д- - ' "
A
t si J№
&$au
if l, IV
UMJESTO UDAreNdjIuEjLe: PIXIADES NEVNIKA
! { ( 1 1 м M M M M M M M i M M M I 1 M M I II II II M M M 1 I M м M M M I M M I +
Do ovog prikaza se moralo doci tako
ili onako.
Ma kako lijepo da se izrazili o pje-snik- u
i njegovom doprinosu opcoj kul-tur- i,
ma kako da osvjetlimo njegov stih
razumijevanjem, svojom potrebom da
se misaono ljuljamo na valima iskaza-no- g,
dakle, ma ko da se prilazi ljubopit-ljivosc- u
u osuncavanju predjela jednog
iskazivanja, mi ne mozemo da se usut-kam- o
samo takvom zbiljom, vec jednom
inom koja ce da izbije na povr§ iselje-nick- e
produktivnosti u lijepom
A ja kao pjesnik i kritik, i sagledava-la- c
bitne razlike izmedu djela takvog
ili onakvog, pored ruza koje cvetaju u
mom vrtu, pored sjajapjesnickog uvrto-vim- a
mojih je kolega po stihu, da mi se
oprosti, nalazim i kamen spoticanja.
Nalazim tako i drugu stranu poimanja
i primanja sveg Sto se daje. A ta druga
strana je u stalnoj sjenci koja tako pola-gan- o
u opcezvucecem — u permanentnu
tamu izrasta.
Zar je moguce u svijetu divno-rjecivo-s- ti da se nalaze spilje zlonamjernosti
naseg neotkrivljenog u nama? Zar je
moguce da pjesnik ratuje s druge strane
svoje sjajne medalje protiv svega s odu-sevljenje- m
iskazanog 0 njemu! Da na
osnovu priznanja koje mu se daje — iz-ras- te
u cudan oblik zanatske netrpelji-vost- i,
zanatske konkurencije i zanat-sko- g
sprega?
Ucimo na primjerima koje stotinak
mogu da nadem u osobnim prepiskama,
u izrazavanju, bolje reci u ogovaranju,
u jednoj smesi podlosti, u varijanti
odvec poznatoj, koja se naziva sebicluk.
A upravo ovaj blagoreceni stav jednog
pjesnika moze da podrije gnusnim stru-janje- m
sva do sada izgradena zdanja
nase pjesnicke moci.
Konkretno: "Pjesnik je pjesniku —
davo!" Ili: Pjesnik je do tolike mjere
nastran da samo svoje vrijednosti vidi.
Dakle, da se konstatira: "Pjesnik u ne-ki- m slucajevima (izuzimam vrijednei
postene) ignorira sve sto se 0 njemu ka-zuj- e,
protestom, sutnjom, tj. nejavlja-nje- m
osnovnom izvoru koji ga istice.
A imao sam prilika da se sastanemo
s pjesnicima koje sam, tako udaljen od
nasih centara i prizeljkivao. Htio sam
da im poletim u susret, da ih zagrlim i
da na taj vec uobicajeni nacin odam pri-znanj- e.
AH, dozivio sam takvo razocare-nj- e
koje ce me u citavu zivotu uciti Da-me- ti!
Ti isti koje sam tako realno pred-stavi- o
nasoj javnosti, pruzili su mi samo
vrhove prstiju u rukovanju, pa da se u
1 I I 1 8 1 1 I 1 1 I I II 1 I ! I M I I M
— Baza me vise ne voli! — pozalio
mi se pre neki dan jedan delegat!
— Ma, hajde, pricas gluposti! Baza
ima siroko srce i prihvata svakoga! —
pokusao sam da ga utesim.
— Da, da... ali mene stvarno ne vole!
Kada sam priv put citao moj referat
svi su aplaudirali...
— Eto, vidis, — smesim se ja.
— Jeste, a kada sam, mesec dana
kansije, drugi put citao moj referat,
nisu bas svi aplaudirali, a i aplauz je
bio ne§to slabiji nego prvi put!
— Paa, dobro...
— A, kada sam dva meseca kasnije,
opet " citao moj referat, niko nije
aplaudirao, cak se cuo i po koji zvi-zdu- k!
— Hajde, nemoj sad...
— A kad sam, pet meseci kasnije,
opet citao moj referat...
— Oekaj malo, ti to sve jedan te isti
referat?
— Nego sta, — jedan je isti! Koliko
ti mislis da ja imam referata?! —
obrecnu se ucveljeni delegat na me
istom trenu okrenu od mene.
Kako se covjek, onako iskren u dava-- 1
nju jedne vrijednosti, moze da osjeca! +
A kako se osjeca kritik u svemu dobro-znacece- m
o jednom zaista dobrom pje-sniku,
kad mu isti, ne znam iz kakvih
razloga, pozeli nista vise nego — smrt!
Postoji jos vise primjera "Zagadeno- - X
sti u atmosferi pjesnistva". To su tako
ili onako politicki opredjeljeni pjesni- -
ci. To su za moj pojam rusioci poretka I
i nezadovoljnici sa svim sto se cak i po- -
zitivno javljalo. U vecini slucajeva to su "
karijeristi s izvjesnim stazem publici- - !!
stike koji traze laki posao u nasem na- -
stojanju i u borbi za opstanak svijeta ][
progresivnog. Koji nas nastupaju u stilu '.
davno prozivjelih kontrasa, ne bi li us- -
kocili na radna mjesta iskrenih dava- - ]"
laca za mir i napredak radnog covjeka, '.'.
da se tu nadu za dolar-dv-a i da diktiraju
svoj sebicluk i profesionalne izvitope- - ;[
renosti.
Dokaza za sve ima u dovoljnoj mjeri.
Za one koji se javljaju u dobrom i koji " j
nastoje da se upravo to dobro obori do .. razine nistice.
Priznajem i kajem se sto sam ponekad [ ]
previdio dobro, a isticao i ono koje se ..
javilo u suprotnoj kvaliteti. To je moja, -
valjda, neoprostiva greska u radu s indi- - [ [ viduama koje ne treba vise da se pred- - '..
stavljaju u nasem zivlju kao nosioci kul- -
ture i progresa. "[
Na stranicama NN obilujemo brojem . . suradnika — pjesnika koji svijesno po- -
mazu nas rast. Koji se ne opredjeluju [[
za bilo kakve nastranosti, vec koji su ..
postojani u svemu dobrom sto se medu
namajavlja. '[
Zasluge za proslost se nikad nisu pri- - . .
znavale, ako se progres nije javljao i u
svim nedacama naseg opstanka. +
Biti cemo uvijek zadovoljni s pjesni- - т
cima — stvaraocima koji su u vrhu hu- - [[
manih shvatanja naseg polozaja u svije- - . .
tu!
Zato, da budemo na cistom; nije sve "
u tome sto se daje, vec kako se daje! Da . .
li je to olicenje pravde ili nedostatak
svijesti?! "
A svijesno davanje u opcu koristrad- - ..
nog covjeka je uvijek dobrodoslo!
Daniel PIXIADES '. '.
{- -I mm, ;;
Od ovog broja Daniel Pixiades nece
vise uredivati ovu stranicu. Mnogo smo " '
ga vredali i ponizavali. Cak smo se u ".'.
vise navrata, sasvim necovecno pona- -
sali prema njemu.
Daniel Pixiades je jos uvek saradnik
naseg lista. Hvala mu!
— UREDNIK
I II M M I I M I I I M I M M II II I I
ne? — I tako, kada sam poslednji put
citao moj referat, baza me je izvizda-la- !
Eto, vidis da me ne vole!
— Ne dolazi u obzir. Referat je per-fekta- n,
pisao mi ga je jedan poznati
pisac referata, preko debele veze sam
dospeo do njega... Da menjam, refe-rat?!
_ Glupost! Menjacu bazu!
Miroslav SRBIN
PRVA JE KINA
Sredinom 1985. godine u svetu je
bilo osam drzava sa vise od 100 mi-lio- na stanovnika. Prva medu njima je
NR Kina sa milijardu i 42 miliona zi-telj- a.
Sledeca je Indija (762 miliona),
zatim SSSR (278 miliona), SAD (238
miliona) Indonezija (168 miliona),
Brazil (138 miliona), Japan (121 milio-na)
i Banglades (101 milion). Ovim
zemljama najvise su se po broju sta-novnika
priblizili Pakistan (99 milio-na)
i Nigerija (91 milion).
IP E S
Svi me ostavili:
Oni kojima sam mislila pesme
Oni kojima sam zalagala vreme
U trnu zore u alhemiji plave boje
U kvadratu neba ispucalog mi okna
— Dalje do roda nekakvog mora
Pucina gde se galebi viju
VriSte po vetrovima struja ..
U predahu sam
Mislila nekakvo ognjiste
Ruku sto prasta
Sto smiruje sve moje nerve —
Dete u ljusci
U belom ovoju zore;
Glas placa sto me budi
Moj odjek iz drugog tela
Al svi me ostavili
Nigde ih ne sustizu moje senke
Oviti uglovi usana
Prete mi gorku crtu
Jo$ dublju liniju pora —
Koza mi se ruga
Vremenom sto me izdalo
jabuka jos zelena vec trula...
I svugde silni mrtvaci
Siva senka gde mi se cinila
duga...
— Na zidu naspram mene
Napuklo ogledalo
Cuva mi drustvo samo
Jos ne dizem
I slusam pobozno odjeke mudrih
Negde u daljini umova —
Ne znam cijih ?
Glad me jos tamo goni
A moje lice zene
Sa linijom iscrtanog oka
Jos potvrdu trazi
Negde iza ogled ala
Kostura nekakvih...
Jelena SAULA
M II M I M I II M I I I I M I
SMETLISTE KOJE
NITKO NECE
WASHINGTON, maj (Tanjug) —
najmanje 10 americkih saveznih
drzava odahnulo je nakon odluke
vlade da se broj "kandidata"' za po-hranjiva- nje
atomskih otpadaka svede
na tri— Texas, Nevadu i Washington.
"Crni oblaci neizvjesnosti zaobisli
su, konacno, nasu drzavu" — izjavio
je na tu vijest republikanski senator
iz Malnea George Mitchell. Sa slicnim
odusevljenjem vijest je primljena i u
nekim drzavama s istocne obale i
Srednjeg zapada SAD, kao sto su Mas-sachuse- ts
i Pennsylvania.
Atomsko smetliste 0 kojem se Ame-rikan- ci
spore vec godinama, nece
proraditi sve do 1998. godine. Radovi
na ispitivanjima pocinju uskoro i na
to ce biti utroseno nekoliko milijardi
dolara. Tek kad ta istrazivanje budu
gotova, pocetkom narednog desetlje-ca- ,
odlucit ce se u kojoj ce se, od tri
spomenute drzave, graditi smetliste.
Rijec je o uskladistenju velikih ko-lici- na atomskih otpadaka iz gotovo
100 atomskih centrala koliko ih je tre-nutac- no
u pogonu u SAD. Tamo ce se
odlagati i iskoristneo gorivo iz ame-rickih
tvornica atomskog oruzja.
Taj posao je sada, nakon nesrece u
Cernobilu, postao mnogo delikatniji.
Cak se ni znanstvenici ne slazu u tome
kako najsigurnije deponirati te opa-sn- e
atomske otpatke. Jedna od prijed-log- a
je da se oni polazu nekih 600 me-tar- a
ispod zemlje, s tim sto bi se prvi
stavili u specijalno zasticene kontej-ner- e.
Mozda bi se za to mogli iskori-stit- i
i stari rudnici soli. A ima i prijed-log- a
da se pohranjuju na dno oceana,
takoder u zasticenim kutijama.
Kanadsko-jugoslavens- ki dan ove
godine (gospodnje i bezbozne '86-te- )
ponovo cemo slaviti na tudem zemlji-stu- .
Rentacemo, ili, iznajmit cemo
ako vam je draze, ukrajinsku farmu
koja je lijepo uredena, na dobroj je
lokaciji, ima dosta piknik stolova, cak
ima i bazen (ne znam da li ce se nasa
djeca smjeti kupati u torn bazenu;
zadnji put kad je tamo bio piknik, bio
sam jos "dijete", nisu mi dozvolili da
se kupam).
Ova farma ima sve pogodnosti, cak
je i vlasnistvo naprednik Ukrajinaca,
jedino jos samo sto nije nasa. Ne zove
se ni farma Nikola Tesla, ni Louis
Adamic, ni Milos Crnjanski, ni Pero
Kovacevic: zove se farma Taras Sev-cenk- o,
sto je i prirodno i lijepo jer je
farma kanadskih Ukrajinaca.
A sto je sa nasom jugoslavenskom
farmom?
Sta je sa Jugoslavensko-kanadski- m rekreacionim centrom u Haltonu?
(Nece me valjda nitko tuziti sudu sto
ovo pisem!)
I jos nesto "pozitivno" u vezi Ka-nadsko-jugoslaven-skog
dana ove go-dine:
slavit ce se nedjelju dana ka-snije
sto je idealno za veliki broj po-jedina- ca
koji zele da idu i na nacio-naln- e
piknike i na Jugoslavenski pik-nik.
Najbolje je ne zamjerit se niko-me- !
P.S. Vec sam bio zaboravio najvaz-nij- u
stvar, a to je da ce sad neki poje-din- ci
moci da prave biznis na dva, mo-zda
i tri piknika umjesto na samo jed-nom.
I sam se pripremam da nesto
prodajem na svim ovim piknicima!!!
U zadnje vreme dolaze mi do ruku
razno-razn- a pisma, protesti, petici-je.- ..
Sta sve ne. Jedna poznatim kana-lim- a
stizu iz Jugoslavije (nikada do
sada nisam vidio tako velike fotokopi-je)- ,
a neke su i lokalne, pisu ih i pot-pisu- ju
moji prijatelji, poznanici,
ljudi koje znam i s kojima zivim zivot
emigrantski. Cudom se cudim kakve
su sve gluposti ljudi mogli da stave
na papir. Mislim da bi ih za to ipak
trebalo kazniti i to najvecom mogu-co- m
kaznom: sve objaviti pa neka na-ro- d
cita i vidi njihovu sramotu.
Kad se govori 0 kulturi i prosvjeti
neka se nikad ne zaboravi da mi osim
raznjica i cevapcica imamo i sarmu.
Da ne govorimo 0 pecenom janjetu i
prasetu, turskoj kavi! Lepoj Breni,
Eri... To neka uvijek imaju na umu
nasi drustveni radnici i aktivisti. Ovo,
drustveni radnici i aktivisti, bez na-vodn- ih
znakova, ovoga puta.
Evo za ovaj nezavrseni i nezapoceti
dnevnik i jedna nedovrsena pjesma:
Najvise volim da gledam
djecu kako umiru od gladi!
Smejte se bednici, meni imom stih u
a ja cu da se spremam
da i sam umrem u nadi
u od boli satkanom grcu,
u nemocnom kriku.
Na ovome svijetu mora biti
neka bolja sreca
od muke i sam cu se propiti
jer vasa, i moja je nesreca.
Pero KOVACEVIC
U 12 ZEMALJA EVROPSKE
ZAJEDNICE
JWEZAPOSLEJKIH
16 MIEIJUNA
U 12 zemalja Evropske zajednice
u aprilu je, prema upravo objavlje-ni- m
sluzbenim statistikama EZ, bilo
vise od 16 milijuna ljudi bez posla.
Najvise je porasla nezaposlenost
kod zena — za 5,2 posto u aprilu u
odnosu na februar. Najveci broj neza-poslen- ih
na tlu evropske dvanaesto-ric- e
imaju Irska (nezaposlenost do-sti- ze
17,9 posto), Italija (14 posto) i Ve-lik- a
Britanija (12,5 posto).