Nase Novine, May 30, 1985

              fci
i i
JKlU JL Jr Л. xlYJLLP kJlj w хЖ
1тЉ
м 1 ч вв9а5квв#зг"Ји1 чиАЈкашшввзшшмге-мшшготкшгабшм- к .. . . _?г
(. mephile umjetnicko mli uon)o i Toi oiit.i коц- - м ba i dish ituu i
)om stranih f ilmo. ,i nam predstav lia jos p dan odlu an pmoslawnski him
Ko to tjino pc ,i
Po si onanpi Iuana kowu o н a i it reii Slohodana Si puia oai tilm
je odnio mnouobiojno medunaiodno nagiade 19H1 godine kada o мпт
l)en Bionc.ma l Zlatna at on a n Pull [)t u nagradu in ]t a najbol p sti ani
lilm godine Montieal nagiadu Coorges Sadoul a najbolp strain film
u Franc us ko) to godine t Pn do la Pros so Vee (ilmskt festn al Cla no
uloge u oo) ncohiiiii) duhouto) komodip lgraju Pale Vupsic Diagan
Nikoltc Danilo S(o)ko u l dnigi ponatt pigosLnenski glumnci
Radnpi filma so odwja oko putowuija jedne "krntije" t] autobusa t
nekog malog. neponatog sola udalienog 100 km od Beograda proma gla
nom gradu. dan prije Njomacko maiie Jugoslav i je Cudni t neocekivani
dogadap spn)ocaa)u notmalno putoan]o to dd so prewdi tih 100 km ]o
potrobno 24 sata Putnict autobusa su neobicna i pomalo cudna shoronia
ah sakako roalna Putowinje jo komieno prikaivanjo icdno opoho u
rasulu — kraj jednog svi]ota kop co uskoro nostati Sattra ko]a ]o prtsutna
od samog pocetka filma. postajo notrpolpost t arosunost. rtvo ooa su
dva trubadura-cigan- a
"Aptolutno so mord poglcdiiti Ld Rouc do Cincmn
Nnkon tflt'diinid, sikom jc jsm pr,ij niodnot ооц lilnid L
A Tim Oh 'Zaoo this jc so]im iirmom l oobii]iioscu . Lo Monde
"Rcmok d]olo L'llunuuutc
Nakon svih oih poglava proostaio samo ]odno — otidito i sami so
u jertto1
(Kl 12-to- g apnla u C'moplox Carlton Cinemas 20 Carlton St ( Уопдо &
College) — Toronto
Rimski protokol.
Bonito Mussolini od dolr)
ska na vlast odusf vlnvdO so
idejom da citavo podrucje
srednjeg Podunavljj pretvo
n u iskljucivu zonu talijnn
skog ekonomskoq i oliti
ckog utjecaja Poslije n7i
kontakata i spouium,' 1455
godine n)ogovo su idiac do
b'le konkretnic cbnst Mus
solmi jg odlucio do ol' o R'ma
stvori дппл! satehlskili 70
malja u koju bi uslo Austi j Madarska i d.jtloi razbiie
ne Dugostavije To su zom
l)e proma njrjgovi mislio
riu trcbalo hiti oviopsk'
zalede Ital'je Kaio.lviro
nja svojih imporijci'ibtichl j
Ijeva fasisticki leim podrza
vao je revizionibticko It znje
madarskc vlado i ck ioj la]
no slao oruzje drzno pod
pokroviteljstvum t sisticko
snagc u Austr ji . otvorono
pomagao ckstromnu iiano
nalisticku emujuK iju i ]u
goslavijc
Takva Mussolinijcva i oh
tika u Poduna Ao si iv la ц
]ugoslaviu u opasno okru
zenje
U Rimu jo It) uujl- - i
1954 potpisan talianr,Mj
madarsko aust'ijski pakl ko
jim u Au&trija i M it Jar ,k i
poslalc prirtpal' Uili,inr.k(
ekbfjanionibtiC kr politiko
Pakt jo prodvidio tnpirtitnu
privrednu suradnju i rtdoi
to politic ko korinltcK ije i modu tiijii lafia radi usH.i
diana v injbkopolitir t h
stavova i akcij i
Razumljivo lavojom situ
acije osobito in bile pogo
dene clanicc Male A itantc
Duqoslavija Cehoslova
cka i Rumunjska ah i nova
sila nacisticka Njemacka
koja je Austnju smatrala in
tegralnim dtjelom пјетагко
Mussohnijeve ambicije opasno su ugrozavale mir i
sigurnost na Balkanu
i k ion ilno zajudnicc Da bi
n,ino Hitlora Mussolini jo
( iduci d.in poshjo potpi
v mja Rimskog protokola
od , ao c]Ovoi kojim e zelio
nn ii Hi woq buduceq savez
ink, i Podilazon Hitleru zn
li iio jo razor uanjo nao
oi in h nai odd i tavnopiiav
mst Njomacko u naoruza
iijii to n.iglasio da povijesni
ad н i zapi ivo vode Italiju
ii Azijii i Ainkii
All ni ovdc pozurio so
ispraviti ltaha ne zeh lento
rijalna osvajanja vec lezi
samo duhovnoj i ekonom
skoj ekspanziji
Mussolimjeva uvjefavanja
msu nimalo udobrovoljila
Berlin dok su ugrozene dr
zave na Balkanu pocele do
govarati ozbiljniju suradnu
u obrani svog suvereniteta
Prva je Turska pozunla ucvr
stiti svojo veze s Malom An
tlantom i Balkanskim save
zom pnhvacajuci istodobno
sedmogodisnji plan jacanjn
svojih vonih snaga Zamr
seni odnosi u Podunavlju i
jos uvijek nerascisceni od
nosi Njemacke i Italije do
vest ce iste godme do eska
lacije medunarodnog tero
nzma Nacisti ce u Austnji
ubiti kancelara Dolfussa a
jugoslavenskog kralja Alek
sandra pogodit ce u Mar
seilleu hitac fasistickih pla-cenik- a
MULR0NE Y NIJE DOBIO MAND AT
DA NAS VODI U PROPAST!
Pise .John Sovormskv
Ako so )a dobro sjocam, jodna nasa
stttra poslovtca kao Da vol nado cia
ga cov iok odi u klaomcu, no bi mirno
isao
()ih dana, Brian Muliono t njo-gov- a konoiativini lada u Ottavi jo
potpuno kapitulirala kanadsku noa
isnost Roaganu l amoriokim unpen
pdistima Ј]одоа suglasnost t oct
no Kan.tdo u Roagano piogram
iuioruaanpi osobito sud]cdottnio
u St. u Wciis nukleai no n.iot ua a
njo somtta l on i tapu paiai;rdi
uqoota ko]i io dool)a iiti mortoi
d.i sniosfava nukloamo bombo u Ka
nadi (oimati ako nat od doptisti tos
ki' l opasno posl j od ц o no samo a nas
ii Kan ad l noo a i ita l s iot I i oba
i, ) a 'linn icniii o ( emu s(. i ,h!i
dodiiK IHKi ii amoi н kn dt z.i l
(MNiuiil nii'i' o p.idao s,iki inio
ko( a ( ilau uodinu Rad n.i polopi l
todi ]o ицкнпот piostao Zuotinie
l bbmo o umitalo od uladi l solpioka
uospodaistva su piopadala tako da
]c oa lolnana sooska socialna
sti uktuia pietrpjela ostru l tosku kn
u Lokalni Iptdi u so]im pnoama jos
u ijok ou tu nod ти "hilpulu-osa- m
sto simnut do smrti (oihteen-lu- m died and froo-to-doath)- "
Raloo, a ou klimatolosku abnor
malnost pnjo 169nodma, ]o bila pro-wl
la Mount iBrdo) Tarn bora par mje-sec- i
pnje u Indonezijskom ostrvlju
Ta vulkanska orupcija ]e bila toliko
snana da ogromne vehcino pepela i
dima su bile bacane u vazduh l gornju
atmosferu. sto jo nacajno smanjilo
suncanu sjajnostokoloekvatora Pola
swjeta daleko na New England —
цгира drava na sjevernom-istocno- m dtjelu Amenke — se spustila vulkan-ska
zima
Mi moemo samo masatati kohko
v tse snazne od Tambormog riganja bi
bile mnozne eksplozije od strateskih
nuklearnih bomba I ako mozemo da
svhatimo da bomba od 1 megatone
ima eksplozivnu snagu od 1 mihjun
tona dinamita (TNT), nasa svijest se
amagh kada strucnjaei govore o ratu
gdje bi nuklearna izmjena bila od
5000 megatona l vise
Naucenjaci koji su lznijeh i razjas-ni- h
koneept nuklearne zime, nas opo-minj- u da takva nuklearna izmjena
pnjeti opstanku l]udskog roda I da-lj- e
dokazuju, da lako bi Americi us-pje- lo da podmuklo napadne i totalno
unisti Sovjetski Savez, rezultat bi bio
isti Toliko pepela, smeca, dima l pra-sin- e
bi se diglo u atmosferu, da sun-can- e
zrake 1 sjajnost ne bi tnogle da
prodiru do nase zemlje Nastala bi
duga noc l strasnazima ko]a bi trajala
vise mjeseci, pa tnozda 1 godina Ako
bi bilo onih koji bi izbiegli bombe,
sada bi sesmrznuli ill umrh od gladi
Ozonski sloj phna u gornjoj atmos-feri- ,
koji nas stiti od stetnih ultra-vio-letni- h suncanih zraka, bio bi unisten
Pa t ako bi slucajno neko nosretno
bice do sada prezivjelo, to, i otrovna
l radioakttvna zemlja l zrak bi onemo-gucil- o
zivot
Ovo nije jedan prikaz a neki
naucno-fantastic- ni roman, nego oz-bilj- na
l opasna stvarnostkoja nas pri-siljav- a
k .ivijesti i razumjevanju da
svi nasi ljudski napori — a nasu i
njihovu djecu, za ekonomsko poli-tick- o
t kulturno uzdizan)e — svi ti na-pori
su uzalud ako nebudemo sprije-ctl- i
nuklearni rat l sacuvali mir
Sovietski Savez ocito vidi opasnost
l trai ozbiljne pregovore sa Ameri-ko- m
da se uskrati to ludo naoruanje
Ah do sada kako vidimo, Reagan pret-plostavl- ja stalno nemogucne uslove
On ce pregovarati samo ako moe da
nastavi sa jos vecim naoruavanjem
Njegov "Star Wars Scenario" predvi-d- a
smjetanje nuklearnih raketa u
svemir A za§to9
Reagan 1 najreakcionarniji lmperi-jahstic- ki americki krugovi traze da
dobiju nadmoc nad Sovjetskom Save- -
zu A to lm Sovjeti nece dozvoliti Da-lle
oni racunaju da Sovjetska ekono-mij- a
nece moci da lzdrzi ovo zestoko
naoruzavanje, da ce se Sovjetski na-ro- d buniti l promjeniti sistem Dok
oni cekaju propast Sovjetskog Save-a- .
Amenka, koja sada duguje vise od
100 milijarda dolara, ]e najveci duz-ni- k
u svijetu Senator Barry Goldwa-tor- ,
konervativni republikanac, kao
t Reagan, upoorava da ako se nastavi
o mi putom, Amonka co bankrotirati
u nodaloko] buducnosti
Biian Mulronev voda nase konor
at i no lado kao prijasnp slubenik
amencke kompanijo u Kanadi, raui i
misli kao americki imporijalista l
potpuno st- - slao s.i Roaganom Dok
e tMina kanadskoL' naioda proti
1нц. dd so Kanada cv u amottcku
latnu iiKisiiiu Muhonos idaloludo
tioia Bit co tu poslowi kao on li
pi oik a an jo i pioiodn)o isoko toh
nickih d]eloa a Roagano 'Star
Wars piogram co progutatt mili-lard- o
l milijarde dolara koji ce bit i ueti od na.sih socialnih programa
i'osto ratna industrija danas je kapi-ta- l
intenivna.tj visokotehnickagdje
so vise automati amjenjuju radni-ke- ,
biti ce tu malo poslova a vise siro-masnt- h
Kanadana
Kada je vodio predizbornu kampa-npi- ,
Mulroney )e kazaoda prvi priori-te- t
niegove vlade ce biti borba za mir
1 tako je dobio vecinu u parlamentu
Sto je sada potrebno, je aktivna na-rodn- a
vecina lzvan parlamenta, koja
ce opomenuti Brian-- a zasto je bio lza-bra- n,
l prisiliti ga da skrene sa ovog
ludog puta To je najvaznije A u isto
vrijeme treba ozbiljno poraditi na
tome da se na lducim izborima srusi
ova konzervativna vlada, i izabere na-rod- na
l napredna vecina u parla-mentu
koja ce se ozbiljno boriti za
mir, raditi za dobrobit obicnog ka-nadsk- og naroda i koja ce se boriti,
braniti l cuvati kanadsku nezavisnost
i suverenitet
Inace cemo mi i nasa djeca stalno
zivjeti u strahu od nuklearne zime
(Pisac je sekretar
Niagara mirovnog pokreta
— Niagara Peace Movement )
Kad ic njec o (njihovom) jeziku, s Fran-cu7im- a
neraa sale U nacionalnoj skup-stin- i
ovih je dana pnhvacen zakon koji bi
trebao da zada udarac nevoljenom "fran-glaisu- ",
odnosno sirenju engleskih rijeci
u francuskom jeziku
Jos od 1975 godine postoji zakon za za-stit- u
francuskog jezika od engleskih mfil-tracij- a,
kojim je za jezicne grijehe toga
tipa (konstenje engleskih rijeci tamo gdje
tm nije miesto) predvidena kazna i do
15 000 dinara Na temelju toga zakona pro-sl- e
je godine kaznjeno vise od 200 pojedi-nac- a
i tvrtki Sada bi taj zakon trebao da
bude poostren, pa bi trebalo da nestanu 1
engleska lmena francuskih tvrtki l proi-od- a
Jedino ce neizbjezno ime "whisk"
bit l, cini se, postedeno
KONFERENCIJA O
INDUSTRIJSKOM OTPADU
BASEL — Ministri za zastitu oko-lin- e
iz 21 emlje clanice Organizacije
za ekonomsku suradnju i razvoj
(OECD) okupili su se na dvodnevnoj
konferenciji radi dogovora o mje-ram- a
jacanja kontrole odlaganja ve-ci- h
kolicina opasnih mdustrijskih ot-pada- ka
Ocekuje se da ce sudionici
preporuciti donosenje konvencije o
transportu l odlaganju opasnih otpa-dak- a
koja bi uskladila nacionalne za-kons- ke odredbe iz tog podrucja i oja-cal- a
suradnju medu zemljama potpi-snicam- a.
Ocekuje se da ce konvencija
OECD o odlaganju opasnih otpada
stupiti na snagu do 1987.