Nase Novine, April 18, 1985

              T TRAGANJE
I
I HBZ protestira protiv prijedloga ZA RATNIM
v o
Mihailovicu u Washington!!
llnatska Hralska Zaiodnica }v ostro istupila proti pnjedloga da so
u Washinutouu ill nogoo okolici podigno .spomenik Drai Mihailoucu
ato sto su ci'tim-- i spasili noko amoncko aujatiraio u .) uqoslax i )i
1IHZ o protu toga uputila otvorono pismo (vlano una Kongrosa Sjedi
njcnili I)raa l j)oala so]o rlansto da sal]o piotosto
1'okrotao pii)odloga a spomonik Drai lihailo icu )o kongresman
Philip M Crane l dravo Illinois
UBZ ist ice d,i v Mihailmit bio чп.к1тк momackih okupatora i da
v bio osudon i smaknut
(ho o tokst ohorouog j)isma H H amoi ickiin kongrosmonima
'oioo so n.isfo; u Kongwu Sjedinicnih Xmciickih I)raa wojiti
icolucua (a so uch(j oliHiLicnou tun itickoii uiuimk,i Пгицок
s osvOi,' rata ci'tuickai: xcnciala Dianoliuha "Prau' Mihaihn ica P i jcl pokauie da o Mihailon hn osmoi uhiicu po моол narodu u
Bcoaradu i iLi o i i udecoi jv ho lampi hn Oi,'w) А.чо idajtuk м oe
0J)i0
Лј м' lacmo kako to ssj pokaupi di м Iihailo o i пцчхп w sa
(j saniom pocctku hih protn okupatora i d.i ч; ротоцИ апнч ickim aij,i-ticanm- a
koii su hih sn;som o ncf)riiatcliitn.i Mi tokom rata okrutna
djela MiluiiloMc.i i nictioiih liicdbcnika. posvhno protn Hrata. Srba.
Muhmana i drugih пагн1а.1ицо1а ljcdalcko prelac 7o kak u dobrotu
koju .so o тоц!а postici
Ako odc u Kongresu i mi kongromam civ odati priznanjc slavnim
ratmcima. onda posta imo pnkladan i dotojan spomenik anwrickim rat-nim
hcrojima Drugog svjetskog rata, atim Korcjskog rata l Yijetnamskog
konflikta Ncmojmo .so uphtali u nesto sto mjc amencko Nastojmo svun
nasim naponma pronaci ojnikc koji su nestali u Vijetnamskom ratu.
nasi prai hcroji. kako hi ublazih boh njihovih familija
Mi dicmo glasove od 100 000 clanova Hrvatske Bratskc Zajedmcc u
Arnerici i cvrsto so protivimo bilo kakvom luvclieanju ih podizanju spo-menik- a
o.Ioglascnom nacistickom suradmku
Mi sc pitanw zasto? Zbog kojih razloga l zasto sada otvarati rane Dru-go- g
svjctskog rata, cetrclcsct (40) godma kasnije. i mi pitamo cijoj sc to
svrhi sluzi da sc oprastaju tiranska djcla jcdnog priznatog l osudcnog
nacistickog kolaboratora
Mi vjerujcmo da je kongrcsman Philip M Crane iz 12-to- g okruga drzave
Illinois u Predstavmckom Domu bio krivo upucen emjenicom da je cct-nic- ki general spasio zivote 500 amenckih avijaticara. Zapravo, kasnije je
dokumentirano da je on bio odgovoran za uzasna ubojstva i krvoprolica
u mnogim sehma svog naroda koji ga je kasnije osudio na smrt.
Misljenja smo da bi kongresman Crane i drugi koji su na vladi, trebali
posvjeeivati vecu paznju sakupljanju tocnih dokaza prije nego oprastaju,
nekom neprijateljskom suradniku ill kriminalcu. Mi ne vjcrujemo da bi
kongresmani ih drugi s razumom trebali koristiti svoje visoke polozaje
da iskorijenjuju neke dokumente kao da su oni jedina odlucujuca sila
sto se tide ovih zlocina i drugih cinova protiv onoga zasto su se mnogi
Amerikanci i drugi Savezni heroji borili i polozili svoje zivote.
Mi nadalje molinio sve nase clanove HBZ i prijatclje koji zagovaraju
demokratsko misljenje da posalju pisma svojim zastupnieima i senato-nm- a
u Kongresu Sjedmjemh Amenckih Drzava i izjasne svoje misljenje
i stanoviste u vezi ovog uzvelicavanja nacistickog suradnika. Vrijeme je
da Kongres Sjedmjemh Drzava upravlja zcmljom i vodi brigu o svojem
narodu i prijateljima u svijetu, a ne da se zalaze za nesto zasto nema konkretnc cmjcnice i sto netko promice za svoje vlastite mteres, bilo to
u Arnerici Hi lzvan nje "
шшШЖ
ШШ:£. 1 .v..,. ' - . '№ЉШМШ№
"Zajcdnicar" donosi
™ ZaSto postoji tako veliki napor da so obesmrte uzasni nacisticki sarad- -
1 nici l izdajice demokratskih stranaka? Pitamo se zasto velecasni Momcilo
Djuic, voda talijanskih okupatora i cetnika zivi u Sjedinjenim Akerickim
n Drzavama, kada se nikada ne mogu zaboraviti njegova u povijesti urezana
™ zlocinska djela protiv svoga naroda.
™ Nikada ne mozemo zaboraviti ove slike koje nas podsjecaju na pokolj
s
i
Kanadska vlada je odlucila da
provede istragu o ratnim zlocinci-m- a
Taj zadatak je povjeren sucu
Jules Deschenes iz Quebeca
Da h jetoozbiljno? Hi samopoku-sa- j
da se zabasun, prikrije?
Ta odluka je donijeta poslije od-luk- e
americkih vlasti da provedu is-tra- u
da li je americka obavje-stajn- a
sluzba 1947. godine u Au-stri- ji
uhvatila i pustila nacistickog
ratnog zlocinca Josefa Mengele, ko-g- a
okrivliuju za ubojstvo 400 hilja-d- a
ljudi Biloje vijesti da je Menge-le
1962 pokusao da dode u Kanadu
Koliko je ratnih zlocinaca u Ka-nadi- v
Vijesti iz Ottawe kazu da ih
ima rzrnedu 30 do 40. Ali ranije je
tvrdeno da bi ih moglo biti i hilja-du- .
0 tome je nekad galamio i libe-ral- m
poslanik R. Kaplan, covjek zi-dovsk- og
porijekla, ali nije nista po-duze- o
kad je postao Attorney Gene-ral
Kanadske vlasti su dobro upo-znat- e
s ratnim zlocincima. Mozda je
neki od tih nakaza i dosao kriomice,
ali poslije se znalo za svakoga od
njih. Pa sta je poduzeto? Koliko ih
je vraceno u Evropu? Dva ili tri?
Koliko je onih kojima je sudeno ov-dje- ?
Ni jednom.
Jugoslavia je svojevremeno tra-zil- a
izrucenje Radana Grujicica,
okrivljujuci ga za smrt hiljadu lju-di.
Kanadske vlasti su odbile da ga
izruce. Rekle su da ga jugoslaven-sk- e
vlasti traze samo zato sto je anti-komunistic- ki
"specijalista". Posli-- '
je su mu dali i kanadsko drzavljan-stvo- .
I od onda on zivi u Windsoru.
Pogledajmo ratnog zlocinca Duji-ca- ,
on se slobodno sece izmedu
Sjed. Drzava i Kanade da huska
americke i kanadske Srbe protiv so-cijalisti- cke
Jugoslavije.
A koliko je drugih? Sta da se kaze
o onima koji su ovamo dosli iz bal-ticki- h
zemalja? I iz Ukrajine? Ko-liko
je samih Nijemaca?
Cekamo da vidimo da li ce od toga
nesto biti...
February 21, 1985, NA§E NOVINE —5
POBIJANJE
CLARKOVIH PRICA
Kanadska vlada je odobrila ame-rick- o
ispitivanje oruzja za svemir-sk- i
rat (Star Wars). Kanadski mini-sta- r
vanjskih poslova Joe Clark je
izjavio da se Kanada ne slaze da se
takvo oruzje koristi.
Martha M. Davis iz West Vancou-ver- a
pita Clarka "sta on misli da ce
americka vlada uraditi s Star Wars
projektom kad ispitivanje bude za-vrseno- ?"
Ona dodaje: "Zasto bi
americka vlada, ili ma tko drugi, po-duzim- ala takav projekat ako nema
namjere da ga koristi?"
Dr. Dorothy M. Goresky, pred-sjedni- k
drustva "Lijecnici za dru-stven- u
odgovornost" (Physicians
for Social Responsibility) kaze da
Clark i ostali politicari nisu do-volj- no
obavjesteni ili ne mogu da
misle Ona nastavlja:
"Koja ranija informacija o trci u
naoruzanju moze da bilo koga na-ve- de da vjeruje da ce Sjed. Drzave
utrositi milijarde dolara na prouca-vanj- e
svemirskog programa i onda
odustati od proizvodnje i stacioni-ranj- a
pronadenih sistema? Da li
itko moze da vjeruje da bi se tako
moglo dogoditi?
"Koliko malo razmisljanja je po-treb- no da se preporuci da se mili-jarde
dolara umjesto istrazivanja
utrose na ljudsko dobro. Te mili-jarde
mogu da objasne druga pita-nj- a. Zasto se nastavlja trka u naoru-zanju?
Zasto baze sukoba i kako ih
ukloniti? Zasto su pregovori o kon-tro- li
oruzja i razoruzanja doveli
samo do pogorSanja?
"Zamislite Sta moze da se dogodi
ako bi se te milijarde trosile na ta-kv- e
svjetske probleme kao sto su
glad, zagadivanje ljudske okolice,
iscrpljenost resursa i brojne druge
probleme svakodnevnog zivota? Ta-kvi- m
istrazivanjem mogli bi smo da
krenemo iz sadasnjegstanja u kome
se nalazimo u nove pocetke Ijud-sko- g
druStva.
"Ova pitanja ne postavljaju so-vjets- ki simpatizeri niti mrzitelji
Amerike, vec oni koji uvidaju da je
vrijeme suviSe kratko da se negira-nj- e
zivota preokrene u potvrdu na-stav- ka
zivota.
Na nadgrobnom spomeniku и selu Gatima kod OmiSa u Dalmaciji gdje
su streljam mjestam od strane popa Momdilo Djuica pi$e: "Predvodeni
talijanskim fasistima, cetnici popa Djuica, dana 1. oktobra 1942. godine
izvrSili su pokolj nevinog stanovnistva ovog sela. Nevine zrtve pocivaju
u ovoj grobnici. "
stanovnistva za vrijeme borbe za mir i demokraciju.
Pitamo se zasto? Zasto U.S. kongresman nastoji izbrisati zlocinstva l
izdajstvo uzasnog Draze Mihailovica, cetnickog generala?
ZaSto velecasni Djuic zivi u Sjedinjenim Americkim Drzavama kada
njegova zlocinska djela kao vode talijanskih okupatora i cetnickih snaga
su urezana u kamenu kao zivuci spomenik svih vremena.
Mi ne mozemo nikada zaborativi i pitamo se kojoj svrhi ovo sluzi da
se sada mjenjaju dokumentirane cinjenice iz povijesti.
I
II
ffl