Novosti, June 14, 1945

              1
H
STRANA 2
NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursday and Saturdar by the
Novosti Publifhing Company
In the Croalian Language
Izlazi svaki utorck četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
hegistered in the Registrv Office for the Citv o! Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adelcride Street Vest Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Dali je pitanje Trsta riješeno
Pitanje Trsta i Slovenskog Primorja zabrinjavalo je pos
ljednjih mjeseci svakog iskrenog prijatelja Jugoslavije
Hrvatska i srpska pro-fašistič- ka štampa u jedno zvono )e
udarala i sa nasladom pisala o tom sporu gojeći nadu da će
radi tih krajeva doći do oružanog sukoba Jugoslavije sa svo-jim
saveznicima i da će njihova pro-fašistič- ka stvar dobiti Op-ravdane
zahtjeve Titove Jugoslavije i oslobodjenje tih kraje-va
po jugoslavenskoj vojsci uspostava mjesnih narodno-oslo- -
bodilačkih odbora itd dovoljan je bio razlog za tu štampu
pa da se najgadnijim i provokatorskim riječima baca na novu
Jugoslaviju i njenog vodju Tita
Konačno i to je riješeno ne onako kako je ta sramna če-ljad
očekivala nego onako kako su to obostrani interesi u da-nim
momentima tražili Pitanje Trsta i Slovenskog Primorja
riješavat će mirovna konferencija gdje će nova Jugoslavija
joj jednom postaviti to pitanje i tražiti taj hrvatski i slovenski
kraj za Jugoslaviju
Samim tim što su saveznici zadržali tek Trst i veze komu-nikacija
od Trsta sjeverno prema Austriji što je istočno od Tr-sta
Pole i Gorice sve ostalo u samo jugoslavenskim rukama
Sto je na predjelima zapadno od Trst Pole i Gorice — sve do
cbala rijeke Soče i dalje — (dakle na predjelima pod zajedni-čkom
okupacijom do mirovne konferencije) dozvoljeno osniva
nje i poslovanje narodno oslobodilačkih odbora što je Jugo-slavija
ušla u sklop savezničke Kontrolne Uprave na tom pre-djelu
i što se tamo ostavilo 2000 jugoslavenskih vojnika —
znak je da je pravo Jugoslavije na te krajeve stvarno priznato
i da je stvar do sada riješena u korist jugoslavenskih zahtjeva
Sa druge strane pristanak Jugoslavije na takav spora-zum
svjedoči da je jugoslavenska vlada pravilno razumjela
namjere pro-fašističk- ih sila koje su na tom pitanju priželjki-vale
pocijep medju aktivnim članicama Ujedinjenih Nacija i
nastojale izazvati eventualni oružani sukob
Vlada premijera Kinga dobila
većinu
Obavljeni su jedni od najvažnijih izbora u Kanadi Libe-ralna
partija na čelu sa premijerom Kingom izabrala je 118
poslanika neovisni liberali 8 Progresivno Konzervativna stran-ka
62 CCF 26 Social Credit 13 Bloc Populaire 2 Radničko
Progresivna stranka 1 ostale druge partije 10 U pet izbornih
okruga kandidati nisu potvrdjeni 750000 vojničkih glasova
još nije došlo i prema tome lista izabranih kandidata se još
uvjek može izmijeniti u najmanje 64 izborna okruga
Glasovalo je 4548677 gradjana Po strankama raspored
glasova bio je slijedeći:
Liberali 1787592 ili 39%
Kanservativci 1277536 " 28%
C C F 864344 " 15%
Social Credit 181980 " 4%
Radničko Progresivna 100100
Rame druge 529425
2%
12%
Liberalna stranka je dobila najveći broj glasova u provin- -
su
su
za
su
na
su
su
su
su
su
su
sa
rWW AS rv1niW f—~7 w- - ti za za ™wke od kanadskih provincija us- - se isto
ivjui Auiiuiuuiu u niuviu isiarsmn
dobila samo jednog i u Yukonu gdje joi pitanje poslanika
nije riješeno Konzervativci u Prince Edvard Island i u Yukonu
nisu izabrali ni jednog U svim drugim provincijama izabrali
su po jedan dva do šest najviše osim u provinciji Ontario gdje
su izabrali 46 poslanika
CCF-ov- ci izabrali su jednog u Novoj Scotiji pei u Mani-lob- i
četiri u BC i u Saskachewanu Sodal Credit je iza-brala
13 u Alberti i nigdje vile Radnička Progresivna Stran-ka
izabrala jednog i to u Montrealu Ouebec
Usprkos cjepačke politike CCF partije koja se najjasnije
pokazala u izborima u provinciji Ontario gdje nisu izabrali ni
Jednog svog kandidata Radnička Progresivna Stranka
je po prvi puta išla u izbore sa tako velikim brojem kandida-ta
dobila preko 100000 glasova Da nije bilo te cjepačke
politike od strane CCF-ovac- a vile nego sigurno bila iza- brana najmanje joj ttojiuu oelvorica pravih radničkih pred-stavnika
Zahvaljujući politici cijepanja i utiranja puta
za dolazak na vlast konzervativnih u Torontu izabran
Buck vodja Radničke Proaresivne Stranke Tim Buclc I u
Torontu (bez glasova) 7 218 glasova kan-didat
CCF stranke 2638 — a konzervativac nosi izbore sa 8305 glasova 1551 glas manje nego jedan i drugi
Za CCF-ovc- a nije bilo nikakvog izgleda će do- biti u tom izbornom kotaru pa usprkos toga kandidirao
radioBuncokgaamkoajeigrurakdanmicai KneanadesvtoolmikoiztbreobruajuneugoOtntaawpi orazu
Torijevske reakcionarne sile koje su tjedan dana prije u
provinciji Ontario uspjele na račun takve pocijepanoeti medju
demokratskim lama izabrati 66 svojih poskmika i ponovno
sjesti na upravu provincije su isto takvu i
preko cijele Kanade Medjutim rezultati izbora su
arukčije i torijevci usprkos što su dobili 22 poslanika više ne- -
r
Današnji Medjunarodni Položaj Jugoslavije
NJIHOVO HEROJSTVO
jgff $Žfgghua-VtMWžr€-
]!!lg sgvvgL f3f 'f LTR'E$fiđl
lasa nepokorena Istra
Rapallski ugovor koji je dosu-dio
Italiji Istru i Slovensko Pri-morje
sa pola milijuna Hrvata i
Slovenaca stvarno je značilo po-raz
politike tadanje kraljevine
SHS Imperijalistički apetiti tali-janskih
vlastodržaca bili pri-vremeno
zadovoljeni Rapallski je
ugovor jugoslavenskoj manjini u
Italiji i talijanskoj u Jugoslaviji
jamčio kulturnu individualnost Ali
ona obaveza što je fašistička
Italija ugovorom preuzela prema
Istranima ostala je rta papiru Dok
talijanska šovinistička društva
"Dante Alighieri" i "Italia Reden-ta- "
slobodno otvarala i or-ganizirala
kulturni život ono
nekoliko hiljada talijanske manjine
u Dalmaciji i na Krku — pola mi-lijuna
istarskih Hrvata i Slovena-ca
postali jeftin plijen fašisti-čkog
terora Njih su velikosrpski
vlastodršci prepustili milost ta-lijanskom
fašizmu Po njima
padali udarci pendreka oni is-pijali
litre i litre ricinusovog ulja
i trpjeli pljačku i moralno nasilje
kojim ih fašisti htjeli privesti
svojoj "pravoj" kulturi Narodnoj
inteligenciji Istre svećenicima i
učiteljima nije bilo više opstanka
na rodjenoj grudi pa je morala u
emigraciju Od 537 škola što ih je
Družba sv čirila i Metoda godine
1914 održavala u Istri godine 1922
nije ostala ni jedna
Narod je osjećao opasnost što
mu je prijetila od fašističkog na-silnika
Budno je čuvao svoj jezik
i običaje Djeca su u školama i
govorila talijanski a na-pusti- vši
školsku zgradu u igri i
zabavi služila se svojim rodnim
jezikom što više bilo je slučaje-va
djeca talijanskih došljaka
morala naučiti hrvatski ako se
htjela družiti svojim vršnjaci-ma
Na upornu i tešku borbu istar-skog
seljaka svoj jezik i
HM m r~ri~ -- ~v~ 0°JU naroanost rusu se graajan- - d7rugoj Vdjeset"—-""- " u Lib™eraln~a stranka je osvrtpaloenekDeržaslteranskue u Hrvatstakkooj
t™ --ojtvrunu wwu yujc pwiuio spram patnja
16
je
koja
je
bi
ili
takvoj
sila nije
Tim
povukao vojničkih
ili je dobio
kandidat da
je
na
Tim
očekivale pobjedu
pokazali
ju
škole
me-djusob- no
da
ri™
kao i srpske Jedino je anti-fašis- ti
čka omladina u demonstracijama i
prosvjedima pred talijanskim kon-zulatima
izražavala svoju solidar-nost
sa svojim porobljenim istar-skim
sunarodnjacima dok su raz-ne
protu-narodn- e vlade te demon-stracije
još i gulile
Narod Istre nije mirovao on je
pružao otpor zulumima fašista:
Gortan u Istri Vidovec Marušić i
drugi bazovički mučenici u Sloven-skom
Primorju koji su herojski
pali od fašističkih plotuna pred-vode
dugi niz utamničenih interni-ranih
i batinanih istarskih juna-ka
Silili su Istranina "mučat 1 tr--
pet" ali on to nije činio Odmah
poslije kapitulacije Italije prošle
godine poslije 25 godina robova
nja digla se Istra na ustanak Se
ljaci su razoružavali talijanske
garnizone i organizirali otpor pro--
NOVOSTI
— Per Dio Bepo što radiš?
— Osvajam Trst 1
tiv njemačke okupacije Mnogo je I požrtvovnost i ljubav Istrana pre--
boraca palo srčano jurišajući ruč
nim bombama i karabinima na nje-mačke
"Tigrove" Još je više naro-da
stradalo po selima kao žrtve
represalija u selu Barbićima Ni-jemci
su strijeljali sve muškarce
Narod opojen prvim bljeskom slo-bode
nije klonuo Prikupljao je
nove snage i Istra je organizirano
nastavila borbu Narod je prionuo
uz Naroano-osiobodilač- ki pokret
jedan za drugim niču Narodno-os-lobodilač- ki
odbori a najbolje pobu-de
kao svuda kod nas dolaze od
omladine koja prednjači svojim
zanosnim radom Organizacije i
pojedinci medjusobno se natječu
tko će više dati za oslobodilačku
borbu Prednjače istočna 1 srednja
Istra no ne zaostaju ni ostali kra-jevi
Primjeri siromašnog sela
istarskog krasa Brgudca pokazuju
Nastavak fašističkih
aktivnosti u Južnoj
Americi
Još 1930 godine bio je u Berlinu
uspostavljen jedan Ibero-Američ- ki
Institut za podržavanje kulturnih
veza sa španjolski govorećim zem-ljama
Poslije Hitlerovog dolaska
na vlast ta je organizacija služila
za širenje nacističke propagande i
špijunažu u državama Srednje i
Južne Amerike Na čelo organiza-cije
bio je postavljen general Vil-hel- m
von Faupel kome je prva za-daća
bila organizirati 6 milijuna
Nijemaca u tim državama i onda
kroz njih pokrenuti špijunske i mi-litarističke
organizacije
Glavni ured Instituta bio je kas-nije
prenesen u Hamburg a sada
kako Javlja moskovski radio pošto
je Hitleru i nacistima u Njema-čkoj
došao kraj Institut je prese-ljen
u Madrid da odatle nastavi
svojim aktivnostima
Kako se saznaje Institut je već
odlučio da izašalje veću "znan
stvenu" delegaciju u Argentinu u
svrhu širenja svojih "ideala" Ar
gentina je izabrana svakako za to
što je tamo na vlasti fašistička
klika čiji ideali se ne razlikuju od
nacističkih I španjolskih fašista
OSNIVAJU SE ZADRUGE
Janjina — Ovdje je osnovana
ribarska zadruga Ribari će svoj
alat i mreže dobrovoljno unijeti u
novu zadrugu tako da će ona mo-ći
odmah otpočeti radom — Na-kon
pauze od 3 godine ponovno je
proradila Nabavno-potroJačk- a vi-nars- ka
zadruga u Gornjoj Vručići
na Pelješcu Ona je već izvela više
od vagon vina što je narodu bilo
od koristi
go su imali u prvom parlamentu doživili su poraz tim značaj-niji
što njihova snaga leži u podvojenosti demokratskih glaso-va
ne u potpori naroda Ontario je klasičan primjer njihove
moći gdje su sa manjinom predanih glasova dobili upravu
I tako za nastajnih pet godina imati ćemo ponovno libe-ralnu
administraciju predvodjenu po dosadašnjem premijeru
Kingu Podje li Kingova administracija putem progresa putem
reformiranja starih i nevaljalih zakona putem zaposlenja i
cbnove kanadskog života u duhu ostalih demokratskih zema-lja
— kako je to premijer obećao u svojoj predizbornoj korte-šaci- jl
1 kako to narod Kanade želi — mi ćemo biti zadnji koji
ćemo požaliti ponovni Izbor Kingove administracije
~ i £&' 'JiMfr- - '
ma Narodno-oslobodilačk- oj vojsci
Ono je u jednom danu sakupilo dva
puta po 830-- obroka za vojsku koja
je prolazila kroz ovaj kraj Pri
tome nisu uračunate one jedinice
koje se tamo stalno prehranjuju
Mnogi siromašni seljaci dali su po- sljednji zalogaj Mladež se odušev-ljenjem
odaziva pozira maršala
Tita tako da broj istarskih oslo-bodilačkih
četa danomice raste
Promet vozilima po izvrsnim is-tarskim
cestama potpuno je za-stao
Bilo po danu bilo po noći
okupator može da se kreće samo
uz jaka vojnička osiguranja ali i
onda je izložen stalnim udarcima
istarskih boraca Sad partizani
prekidaju željezničku prugu za
Pulu i odvode iz vlaka Nijemce I
fašiste sad sretno postavljenom
minom onesposobljuju promet s
Trstom sad sile okupatora da na
cestama plati krvavu cestarinu
Okupatori i domaći fašisti poni-kli
su se za žicu u bunkere svojih
uporišta iz kojih rijetko izlaze
Koji put glad natjera fašiste da
se u skupinama od 10-1- 5 zalijeću u
obližnja sela To su u glavnom ko-košars- ke
akcije Ali i takva pre-duze- ća
postala su opasna otkad
djeluju seoske straže Seljaci oba-viješteni
o napadu postavljaju za-sjede
pa se fašisti vraćaju krvavih
glava Ponekad neprijatelj s većim
jedinicama napada pojedina sela i
vrši uobičajeni palež nasilja plja
čku i odvodjenje onih koje zatek-ne
kod kuća na prisilan rad u
Njemačku
Istarske čete ometaju ove očaj-ničke
napore okupatora koji je pri
izdisanju Istrani očekuju čas kad
će njihovi borci istjerati posljed-njeg
neprijatelja sa svojeg tla i
suditi posljednjem fašističkom ko-ljaču
i pljačkašu Onda će i Istra
odahnuti poslije 30 godina nepre-kidnih
stradanja i obnoviti tradi
ciju uporne i marljive radinosti u
sklopu matice zemlje Hrvatske u
federativnoj demokratskoj Jugo
slaviji
Dr Ante Mandić
ČIŠĆENJE NOVINARA U
RUMUNJSKOJ
Beograd — Komisija za čišće-nje
novinara u Rumunjskoj otpo-čela
je svoj rad Javljaju da ovom
čišćenju podležu novinari koji su
se borili za interese tudje ru-munjskom
narodu i za to dobivali
nagrade od predstavnika osovin
skih sila Oni koji su pripremali
javno mišljenje za prilazak Rumu-- 1
nije na stranu osovinskih sila u
borbi protiv Ujedinjenih Nacija
Svi oni koji su propagirali načela
protivna principima demokracije
ili koji su širili anti-demokrats- ke
koncepcije oni koji su podstreka-val- i
na teroristička djela ubijstva
ili koji su sami uzeli učešća u nji-ma
podležu kazni narodnoj
Odlukom ministarstva propa-gande
zbog svog pro-fašističk- og
stava zabranjeno je do sada devet
listova i dva žurnala izmedju os-talih
list "Aventur" koji je izlazio
u Itrasovu i u čijoj je redakciji
nekada pronadjeno mnogo Hitlero-vog
propagandističkog materijala
Zabranjen je takodjer i list "Ro- -
manija Nova" koji je izlazio u
Sibiji i koji je bio organ Manljove
partije — TASS
Da bi se pravilno shvatilo da-našnji
medjunarodni položaj Ju-goslavije
potrebno je da se osvr-nemo
na njezinu najbližu prošlost
Od postanka Jugoslavije 1918 go-dine
moglo se očekivati da će ona
igrati vrlo važnu možda i glavnu
ulogu u jugo-istočn- oj Europi Zato
su postojali svi preduslovi Po
svom geografskom položaju po
prostranstvu broju stanovnika i
prirodnim bogastvima naša zem-lja
zauzimala je prvo mjesto me-dju
zemljama balkanskog poluo-toka
i podunavlja (Usprkos toga
što je Rumunjska povećana tudjim
teritorijima bila nešto veća od
Jugoslavije) Iz rata mi smo bili
izašli sa ogromnim prestižom he
rojstva i pobjeda srpske vojske i
jugoslavenskih divizija na solun-skom
frontu Najposlije što je
možda najvažnije naša država bi-la
je u najpunijoj mjeri djelo na-ših
naroda Ona nije bila stvorena
za zelenim stolom a niti je
bila plod diplomatskih kombinacija
i nagadjanja Vječna historijska
borba naših hajduka i uskoka he-rojsko
držanje slobodarske Crne
Gore ustanak Matije Gupca srp-ski
ustanci bosansko-hercegova-č- ki
ustanci ilijevski ustanak Ma-cedona- ca
i ratovi za oslobodjenje
i ujedinjenje udarili su bili teme-lje
zaista demokratske narodne
države Moglo se s pravom očeki-vati
da će novo stvorena Jugosla-vija
biti uzor svim okolišnjim na-rodima
koji su za slobodu i demo
kraciju mnogo manje dali da će
ona sve njih privlačiti svojim pri-mjerom
svojim uspjesima i na-predk- om
Na žalost nije bilo tako Umje-sto
da bude uzor demokratske i
napredne države Jugoslavija je
postala tamnica naroda pa i srp
skog naroda koji je u njoj izgubio
sve demokratske sloboštine izvo
jevane dugom i teškom borbom u
toku cijelog devetnaestog stoljeća
Jugoslavija ne samo nije svojim
primjerom privlačila druge naro-de
već ih je na protiv odbijala i
živjela u zategnutim odnosima sko-ro
sa svim svojim susjedima Kad
se 1935 godine pojavila potreba
da se prikupe sve snage malih na-roda
za obranu od zavojevačke po- litike osovinskih sila umjesto da
bude predvodnik slobodoljubećeg
pokreta Jugoslavija je pod vlada-vinom
kneza Pavla i njegovog
predsjednika Stojadinovića još vi-še
ubila svoj ugled Politika odva-djan- ja
od slobodoljubećih naroda i
sve priznija suradnja sa Italijom
li Njemačkom dovela je Jugoslavi
ju prvo do gubitka ekonomske ne-zavisnosti
a zatim i do potpune
predaje silama osovine izdajni-čkim
i sramnim paktom od 25
marča 1941 godine
Jugoslavija kao medjunarodni
faktor bila je tada srozana do naj-nižeg
nivoa i trebala Je da posta-ne
igračka fašističkih sila kao
Hortijeva Madjarska Antonesco--
va Rumunjska ili Borisova Bugar-ska
Veliki narodni pothvat od 27
marča 1941 godine podigao je bio
ugled Jugoslavije do zavidne visi-ne
i za nekoliko dana ona se našla
u prvim redovima slobodoljubećih
naroda ali malo zatim došla je
sramna kapitulacija od 17 aprila
sa kojom je upropašćeno narodno
djelo od 27 marča i emigrantske
vlade nastavile su sa rušenjem ug-leda
Jugoslavije ondje gdje je vla-da
Cvetković-Mače- k bila stala I u
tome su imale možda još većeg
uspjeha nego ministri kneza izdaj-nika
Pavla
Umjesto da visoko dižu zastavu
oslobodilačke borbe naroda Jugo
što
da tu borbu omalovaže da ugled
Jugoslavije ubiju Svoju politiku u
inostranstvu one su počele javnim
sa kojima su dotjerale
dotle da su saveznici već bili po-čeli
vjerovati u nemogućnost ob-navljanja
Jugoslavije A zatim
postavivši izdajnika Dražu Mihaj-lović- a
za ministra vojnog i tobož-njeg
komandanta jugoslavenske
vojske izazvale su jedan od najve-ćih
skandala ovoga rata Najzad
sa formiranjem vlade Božidara
Purića sastavljene od fašističkih
policajca Pavlovih diplomata do-šlo
je do potpunog moralnog
do stvarnog raspadanja me-djunarod- no
priznate jugoslavenske
u inostranstvu Ta vlada bila
je u zategnutim odnosima sa svim
saveznicima uključivši onih na
čijem teritoriju je živjela a nje-zin
najpoznatiji član otvoreno je
ratovao protiv svojih naroda i pro-tiv
saveznika (Draža Mi-hajlo
vić)
Da nije bilo narodno oslobodila-čkog
pokreta JuRo!ivija bi
pred olobodjenjem našla u bez-nadnom
položaju njezin medju-narodni
ugled nebi bio nimalo veći
od ugleda njemačkih prirepaka
Kad se sve ovo stanje usporedi
sa medjunarodnim polo
Četvrtak 14 juna 1945
žajem Jugoslavije onda se tek vi-di
koliki je put prevaljen i koliko
su bili veliki uspjesi narodno oslo-bodilačkog
pokreta na medjuna-rodno- m polju Zasluge tog pokreta
koji je sve morao početi iz počet- ka u toliko su veće što je imao
da se bori ne samo protiv neprija-telja
ne samo protiv svakojakih
poteškoća već protiv neprijatelj-ske
akcije emigrantskih vlada
Ovima je malo bilo što su ugled
svojih naroda srozali u najdublje
blato Kad je sam narod uzeo puš-ke
u ruke kad je odpočeo neravnu
borbu i stao pod cijenu potoka kr-vi
da ispravlja greške svojih ne-dostojnih
predstavnika one su sve
preduzele pokušale što su mogle
da tu narodnu borbu ometu ili bar
da njezine uspjehe sakriju od vanj- skih svijeta
Usprkos svega toga narodno os- lobodilačka borba zahvaljivajući
besprimjernoj požrtvovnost! naro- da Jugoslavije postigla je najve-će
uspjehe ne samo u zemlji već
i na medjunarodnom polju
U proljeće 1943 godine u vrhov-ni
štab Narodne Oslobodilačke
Vojske i Partizanskih Odreda Ju-goslavije
na oslobodjenom terito-riju
počele su stizati vojne misije
velikih saveznika Jugoslavija je
već u to vrijeme pored Sovjetskog
Saveza bila jedina saveznička
zemlja na europskom kontinentu
koja je imala svoje slobodne teri-torije
Saveznici su i pored ogorče-nih
protesta emigrantskih vlada
otpočeli slati Narodno Oslobodila-čkoj
Vojsci pomoć u oružju ma-terijalu
Zatim se u Kairu sjedi-štu
Purićeve vlade pojavila prva
vojna misija Narodno Oslobodila-čke
Vojske Ugled narodno oslobo-dilačkog
pokreta Jugoslavije bio
je već tada ogroman u svim savez-ničkim
zemljama O njoj se pisalo
više nego o ijednoj drugoj savez-ničkoj
vojsci izvan armija triju
velikih sila Bilo je dovoljno da se
u Kairu pojavi nekoliko mladih Ti
tovih oficira sa petokratim zvi-jezdama
na kapama pa da se kra-ljevska
vojska od nekih 2000 lju-di
koji cijelog rata puške zama-za- li
nisu raspadne kao mjehur od
sapuna Poslije nekoliko mjeseci
i pored svih teškoća narodna os-lobodilačka
vojska imala je pod
svojom zastavom na savezničkom
teritoriju nekoliko puta više do-brovoljno
prijavljenih vojnika ne-go
što je kraljevska vlada za više
od tri godine bila u stanju mobili-zirati
To je kod saveznika učinilo
ogroman utisak Kad je u maja
1944 godine u London stigla prva
vojna misija Narodne Oslobodila-čke
Vojske sa general-majoro- m
Vladimirom Velebitom na čelu bi-la
je dočekana kao malo koje sa-vezničko
izaslanstvo Na konferen
ciju štampe Titova predstavnika
došlo je toliko savezničkih i
novinara koliko se rijetko
vidja i na konferencijama štampe
najvećih europskih državnika
Dolazak vojne misije u London
bio Je prvi veliki diplomatski us-pjeh
jedan od najznačajnijih dip-lomatskih
uspjeha Jugoslavije
Zatim su se redjali drugi sve ve-ći
uspjesi
Narodna Oslobodilačka Vojska
čijem se junaštvu cijeli svijet di-vio
danas je Jugoslavenska Armi-ja
Njoj je bio povjeren jedan od
najvažnijih sektora zajedničkog
savezničkog fronta protiv fašisti-čke
Njemačke Još jasnije to je
danas poslije armija triju velikih
saveznika najveća saveznička voj-ska
Samim tim Jugoslavija je po-stala
vrlo značajan medjunarodni
činilac
Jugoslavija ima danas svoju de--
slavije emigrantske vlade učinile I mkratsku vladu koju svi savezni-s- u
sve je bilo u njihovoj vlasti ' c' Priznaju i na čijem se čelu nala- -
i
razdorima
i
kra-ha
i
vlade
i
njegovih
se
i
sadanjem
i
i
i
neu-tralnih
ži jedan od najpopularnijih savez
ničkih vojskovodja i državnika
ovoga rata Ambasadori triju ve-likih
sila već su stigli u Jleograd
a uskoro će stići i diplomatski
predstavnici drugih savezničkih i
neutralnih država
Nekada skoro jedina država u
Europi bez diplomatskih odnosa
sa moćnim Sovjetskim Savezom
Jugoslavija je danas saveznik i
najbliži ratni drug ove velike sla-venske
zemlje čiji je doprinos bio
ogroman u ratu za oslobodjenje
svijeta od fašističke Njemačke
Posjeta predsjednika vlade marša-la
Tita i ministra vanjskih poslo-va
dr šubašića u Moskvu i zak-ljučenje
ugovora o prijateljstvu
uzajamnoj pomoći i posljeratnoj
suradnji historijski je dogadjaj od
Izvanredne važnosti jer će taj
ugovor pored ugovora kojeg su
Velika Britanija Francuska Će-hoslova- čka
i Poljska zaključile sa
Sovjetskim Savezom biti jedan
od temeljnjih kamena buduće
organizacije Europe i svijeta Po-red
izvanredno velikog ugleda koji
su u svijetu stečeni herojskom bor-bom
Narodne Oslobodilačke Vojske
i mudrom politikom naših narod
nih vlasti i ovaj ugovor doprinijeti
će mnogo da riječ Jugoslavije na
(i'reno na str 3)