Nase Novine, August 19, 1981

              '
--"-
Л г V4ilJI
. . ""ifSTl %т
4 ?,, [SI 'ЈУШ? MAY 20, 1981 Љ л
SLOVENSKA
Uredniku so se oglaSali rojaki iz
vseh znanih slovenskih "taborov"
po severni Ameriki in v svetu,
vendarcasopisu ni bilo dano, da bi
priSel do potrebnega stevila naroc-niko- v.
Se danes se na glas cudim
veliki slepoti posameznih sloven-skih
"vodnikov" iz Toronta in iz
Montreala, ki tohkoda niso spustili
na to nedolzno kulturno revijo pse z
verige. In kdo na svetu bi v takem
vriScu in truscu nestrpne politicne
primitivnosti zmogel vzdrzati nedo-bickanos- no
slovensko kulturno
publikacijo, ki je samo v tiskami
veljala po tri sto dolarjev za
stevilko, in to v letih 1958-59- ?
Posrecilo se jim e zapreti Casopisu
vrata do slovenskih bralcev v
najbolj gosto naseljenih sredi56ih.
Ali se je poem cuditi, ce sem tern,
meni neznanim, na glavi stojeiim
"kulturnikom" moral odgovoriti v
edinem jeziku, ki so ga menda Se
razumeli, torej v jeziku njihovega
politicnega pamfleta, in to prav
povsod, kjer se mi e za objavo
ponudila priloznost. Branil pa sem
samo to, v kar verjamem 5e danes:
svojo slovensko kulturno pravico v
Kanadi.
Preteklo je priblizno Sestnajst
let. V tern casu se za kulturno
publicistiko med nami, kanadskimi
Slovenci, ni prav nic spremenilo na
bolj5e. Tudi druStveno zivljenje se
je drobilo §e, kar naprej in izgu-blja- lo
kulturni znacaj. Da bi zajezili
komercialni val "narodne zabav-nost- i"
in opozorili, da imamo kot
narod se druge vrednote, ki bi jih
bilo vredno ohraniti v novi domo-vini.'- ce
hocemo ostati Slovenci,
smo odkrili pri Torontu spomenik
Simonu GregorciCu, pripravili
kvaliteten kanadsko-ameriS- ki
kulturni spored in povabili g. Mirka
Mazoro, duhovnika in pesnika iz
zamejske Primorske, da je spome-nik
blagoslovil in nam spregovoril
o veliki potrebi po kulturni slogi v
tujini, ce se ie drugafie ne moremo
zblizati.
Ta dogodek je sprozil tisk "Dru-Stvene- ga
vestnika", ki je zbral tudi
nekaj slovenske kulturno--prosvetn- e
zgodovine (z datumom
22. junija 1975). Za nadaljevanje
tega vestnika po zgoraj opisanem
slovenskem prazniku ni bilo vec
zanimanja, izkazal pa je ta poskus,
potrebo pc kulturnem glasilu, kibi
naj opozarjalo na kulturno delo z
naSo doraScajofio mladino.
Z zaCetkom prvih slovenskih
razredov v okviru torontskega
javnega Solskega sistema sem
potem marca 1976 zacel tiskati
mesecni bilten "Dnevnik-Diar- y
Slovene Canadian" in mu na prvi
strani zapisal na pot:
"Slovensko-kanadsk- i dnevnik
zacne izhajati kot mesecnik za
kulturne potrebe nasega ustvar-jalneg- a
zivlja v Kanadi. ObveSca
naj sirSo javnost o delu nasih
druStev, klubov in ustanov, popu-larizi- ra
naj dosezke kanadskih Slo-venc- ev
med nami in med angleSko
citajoCimi Kanadiani, pomaga naj
zblizevati naSo novo in staro domo-vin- o
— skratka — povezuje naj nas
z gradivom za vsakdanjo rabo."
Tu sem tudi zapisal, da si
urednistvo zeli, "da bi imelo
iimvec sodelavcev in da bi se
slovenske kulturne skupine in
slovenske Sole po vsej Kanadi
oglaSale v tern svojem domacem
glasilu". Posebej sem povabil "na§
mlajsi rod, da v sloven56ini ali
anglescini izrazi svojo pripadnost
naSi slovenskokanadski etniCni in
kulturni skupini".
Ta Stevilka je imela samo stiri-naj- st
strani branja na obicajnem
pisarniskem papirju, a je ze vse-bova- la
predlog za skupno Can-karjev- o
proslavo v juznem Ontariu,
dve izvirni pesmi slovenskega
Kanadcana Franca SehoviCa, ki
pi§e v anglescini, opozorila na
slovensko kulturno izrodilo, prav
tako z objavo narodopisnega bese-dil- a,
prva porocila o najnovejSih
KULTURNA
slovenskih kanadskih dogodkih in
med drugim tudi vesti iz Slovenije
in Jugoslavije.
Prvi bilten je izsel v skromnih dve
stoizvodih in je bil razdan v
slovenski Soli in poslan na naslove
slovenskih drustev po Kanadi. V
isti obliki in tudi brezpla6no je
potem izslo se sest stevilk ali pet
snopicev, Ie da se je obseg od
Stevilke do stevilke vecal. Tako je v
drugi Stevilki ze izSIa prva objava v
ротоб bo]u koroSkih Slovencev,
obenem s prvim komentarjem, ki je
postavil lodno mejo med "Dnevni-kom- "
in hrvaskim in srbskim
tiskom v Kanadi.
Tretja stevilka je bila posveiena
Ivanu Cankarju, prinesla je-poz-iv
na
povezovanje in skupne kulturne
nastope Slovencev v SirSi kanadski
javnosti, vsebovala.pa je tudi zdaj
ze znano daljso Sehovicevo pesni-te- v,
njegovo pesem o slovenski
maten-priseljenk- i; ta objava je
vzbudila pozornost vsepovsod, tudi
med Kanadcani drugih narodnosti,
za nove bralce "Dnevnika" pa je
kasneje spet izSIa v ponatisu.
V detrti stevilki se je bilten
spomnil drugih slovenskih kultur-ni-h
obletnic, uvedel je zapise o
slovenskih filmih, novih knjigah, in
nadaljeval s komentarji o sloven-skem
kulturnem zivljenju v Kanadi.
Odlo6no(se je postavil za federalno
politiko multikulturizma in upeljal
objave etniine novinarske agencije
"Canadian Scene", s prijaznim
sodelovanjem njene urednice Ruth
pordbn, ki je kanadsko zasidranost
"4Jnevnlka-Dairy- " in njegov po-vgdar- ek
na odprtost v ostali kadan-sk- i
svet — z objavami v angleSfiini
— hvalila do konca njegovega
izhajanja.
(Nadaljevanje vpribodnji Stevilki)
IVAN DOLENC
(Nastavak sa 2. strane)
Kostic je proCitala njegovu
pesmu "Zemlja sunca na
mom dlanu".
Zapamtili smo i nastup
devojCice Marije Milosevic
koja je sa pionirskom mara-mo- m
oko vrata recitovala
pesmu o Titu.
Zahvaljujuci ovoj veceri,
otkrili smo i nove pisce
stihovau пабој sredini. Atifa
Sehic koja je inade 6lan
Udruzenja "Nikola Tesla"
do§la je na recital sa svojom
sveskom stihova, iz koje
nam je proditala dve pesme o
Titu. Za vreme njenog na-stup- a,
neki iz publike su
plakali.
Poslednji nastup bio je
Pere Kovacevica, kao autora
patriotske poezije. On je
pro6itao jednu svoju pesmu.
Jedna specifiCna ta6ka
potencirala je namenu i
smisao organizovanja ove
veCeri. Seval Dedic je pred
prisutnima evocirao svoja
secanja na susret sa drugom
Titom, prilikom Titove po-sled- nje
posete ovom konti-nent- u.
Bilo je to 9 marta
1978. godine na prijemu u
,organi-zovano- m
za iseljenike, kome
su prisustvovali predstavnici
svih naroda i
nacionalnosti sa teritorije
Sjedinjenih Americkih Dr- -
Reaganova
И i
Velike proturatne demon-stracij- e
odrzane 3. maja u
Washingtonu, San Fran-cisco,
Seattle i drugim
gradovima Amerike bile su
upozorenje vladajucim
krugovima da je narod pro-tiva- n
njihovim ratnim pri-prema- ma.
Demonstracija u Washing-tonu,
organizirana po koali-ci- ji
vjerskih radni6kih,
studentskih, crnaCkih i dru-gih
narodnih skupina, bila je
6ak i pb pisanju burzujskog
novinstva, najve6i proturatni
protest od vremena demon-stracija
za mir u Vietnamu
prije desetak godina.
Demonstranti su marSirali
od Lincolnova spomenika
preko rijeke Potomac do
zgrade vojnog aparata
poznate pod nazivom "Pen-tagon."
Tu je jedan od
vodstva proturatne koalicije
poznate kao "People's Anti--W- ar
Mobilization" izjavio:
"Ovo je prvi nacionalni akt
otpora Reaganovoj represiji,
rasizmu i militarizmu."
Po izjavi jednog drugog
Clana odbora
u demonstraciji je sudjelo-val- o
oko sto tisuca osoba.
Predstavnici vlasti nastojali
su to kao obi6no umanjiti,
pa su rekli da je po njihovom
ргогабипи bilo prisutno oko
25,000.
Demonstranti su nosili
mnoStvo natpisa koji su-izrazava-li
njihove proturatne
zava i Kanade. Potseti6emo
пабе Citaoce da je u to vreme
u "NaSim novinama" bila
objavljena velika fotografija
druga Tita kako stavlja svoj
potpis na "Na§e novine" koje
mu je pokazao Seval Dedic.
Ovo komemorativno ve6e
zavrSilo se u sve6anoj
atmosferi, u kakvoj je i
poCelo.
Na kraju vederi, organ i--
zator
recitala, Udruzenje
pesnika Desanka Maksimo-vic- ", smatralo je za duznost
da u6ini javno priznanje i da
se zahvali onima koji su
pomogli u organizovanju ove
veceri. To su Udruzenje i
Skola "Nikola Tesla", dram-sk- a
sekcija JKKPK "ZaviCaj"
i "NaSe novine". Predstav-nici
ove tri organizacije:
Lepa Rajnovid, Pero Kova-Cev- ic
i Vladislav Gacic
zamoljeni su da izadu na
podijum da bi im bile uru-бе- пе
knjige sa posvetom
Udruzenja pesnika "Desanka
Maksimovi6" iz Toronta.
Katarina Kostic
Komemorativni recita
ije povoaom goaisnji
smrti druga Tita
Washingtonu
jugoslovenskih
organizacionog
ratna politika
a a
osjecaje. Na jednom §iro-ko- m 30 stopa bila je ispisana
lozinka: "JOBS — NOT
WAR, U. S. OUT Of EL
SALVADOR. "Jedan drugi je
glasio: "STOP THE U. S.
WAR BUILD-UP.- "
Jedan od odbornika pro- turatne koalicije izjavio je
pred mnoStvom svijeta: "Ova
je demonstracija samo
pocetak i dovesti ce do
ve6eg jedinstva medu na-predn- im
snagama u ovoj
zemlji."
Pred zgradom Pentagona
demonstrante je oslovilo
vi§e govornika. Od pozna-tiji- h
li6nosti bili su bivSi Clan
Predstavni6kog Doma Kon-gre- sa
Sjedinjenih Drzava
Bella Abzug i bivSi pred-sjedn- ik
gradskog Vijeca
grada New Yorka Paul
O'Dwyer. Govorio je i pred-stavn- ik
Demokratskog Fron-t- a
El Salvadora, koji se bori
protiv krvave militaristidke
diktature koja je u sluzbi
doma6e oligarhije i-am-eri6-
kih imperijalista. On jekazao
"Narod i El Salvadora i Sje-dinjenih
Drzava bore se
zajedno protiv rezima koji
ubija ameriCke opatice i
novinare."
Razumije se, taj rezim
ubija od reda sve Sto drzi da
mu je protivno ili bi moglo
smetati izrabljivafiima i
plja6ka§ima te zemlje. Ubi-jan- je
ameri6kih opatica i
novinara samo potvrduje
njegovu zlofiina6ku narav.
ODLAZE
~г~iiшww mшрзш.& i .. , - $№%& i .'
' f--' X A ,
Povratak kud- i-
Najrobi (Tanjug) — Nakon
dvije godine boravka u
Ugandi gdje su u proljece
1979. godine sudjelovali u
svrgavanju bivSeg diktatora
Idi Amina, prve jedinice
tanzanijskih vojnika vratile
su se preko Viktorijinog
jezera u svoju zemlju. O
tome pi§e kenijska Stampa
pozivajuci se na sluzbene
krugove u Dar Es Salamu,
koji su najavili povla6enje
svih deset tisuca tan-zanijskih
vojnika iz Ugande.
Stampa tvrdi da je, zbog
nepovoljne sigurnosne situ-aci- je
u zemlji, ugandski
'V; .frv":V4Wl
Osudeni zbog
pomaganja
neprijatelja
SPLIT (J.S.) - Veliko
vijece Okruznog suda u Spli-t- u
je, zbog pomaganja u
neprijateljskoj djelatnosti
protiv naSe zemlje liderima
ekstremne teroristicke or-ganizacije
nazvane "Hrvat-sk- i
oslobodila6ki pokret" u
SR Njemackoj, osudilo Antu
Kavelja, zvanog Milic (31) iz
Lokvicica kod Imotskog na
TANZAMIJSKE
TRUPE
1,5 godinu zatvora, a Nikolu
Malenicu (28) Matina iz
Ri6ica kod Imotskog 10
mjeseci zatvora.
U toku krivicnog postupka
utvrdeno je da su optuzeni
prihvatili zadatak od Tomi-slav- a
Mici6a, iako su znali da
je politicki emigrant i
rukovodilac HOP-a- , koji
cesto istupa i u emigrantskoj
Stampi u SR Njema6koj.
Kavelj i Malenica, koji su
stanovito vrijeme kao NKV
radnici bili privremeno zapo-sle- ni
u SR Njema6koj, da bi
zastitili Micica od tamoSnje
policije koja za njim traga,
preuzeli su brigu o jednom
paketu koji im je potajice
dostavljen u najprometnijoj
ulici Mainza. Prema njihovim
rijecima, u poSiljci su bile
6etiri plastidne mine i auto-mat
s mecima.
Kao olakSavajucu okol-no- st
uzeto im je da su naivno
upali u mreze teroristifikog
lidera Mi6ica.
;:
T™.-- "
tantanijske jedinice u Ugandi
predsjednik dr Milton Obote
zahtijevao od predsjednika
Njererea da produzi boravak
svojih vojnika na teritoriju
Ugande. U torn cilju su prije
desetak dana boravili u Dar
Es Salamu potpredsjednik
Ugande Paulo Muvanga i nafielnik Generalstaba
ugandske armije Tit Okelo.
Medutim, zahtjev je navodno
odbijen, a sluzbeni tan-zanijs- ki
predstavnici izjavili
su da ce do kraja juna biti
povu6en i posljednji njihov
vojnik, nakon Sto istekne
dvogodiSnji obrambeni ugo-vo- r
izmedu Tanzanije i
Ugande.
) sbbs . шшштB:'. nit i . HP" J& 53!
WV
na
on