Nase Novine, August 19, 1981

              ч ' ' ' . ' '
OBJAVLJUJEMO GORNJU FOTOGRA-FIJ- U
DA Bl SE NAS DRUG I PRIJATELJ
ANDRIJA JOSIPOVIC POTSETIO NA NJE-GOV- E
NEKADASNJE DRUGOVE SA KOJIMA
JE RADIO U WELLANDU.
ISTOVREMENO, U IME ONIH KOJI SU
JOS U 2IVOTU, SALJEMO POZDRAV, IZ
KANADE U ZAGREB, DRUGU ANDRIJI. цm __ a
Vec niz godina ja se u
potpunosti ne slazem sa
pisanjem "Nasih novina", ali
ostajuci vjeran (dozivotno)
principima na kojima su
utemeljene, za svaku godinu
izlazenja prilazem dva do-lar- a.
Ne iznoseci (bojim se da bi
me predaleko odvelo) u
cemu se sastoji neslaganje,
ja nemam nista protiv mis-Ijen- ja
onog broja citalaca
koji amenuju sve sto "Nase
novine" objave. "Svaka glava
svoju pamet ima", kaze nas
narod.
Ocekivati da ce sve glave
jednako misliti, bilo bi ravno
ocekivanju da ce zogar pro-guta- ti
jeza.
Kazna za te§ku
uvredu
Poslije gotovo stogodiSnjeg
"ratovanja" Spanjolski gradii Lijar
odlufiio je sklopiti mir sa susjed-no- m
Francuskom. Gradski savjet
Lijara objavio je rat Francuskoj joS
1883 godine poslije posjeta
spanjolskog kralja Alfonsa XII Pan-zu- ,
gdje su ga gradani francuskog
glavnogagrada vnjedah i gurali Sto
nije moglo ostati nekaznjeno.
Тебки uvredu svome vladaru sta-novni- ci
Lijara nisu mogli zaboravm
do dana danaSnjeg i tek su sada
odluiili da okonCaju taj, osim na
papiru, odavno prekmuli rat
' .
Mozda bi jos nesto rekao,
ali vidim u novinama da
urednistvo jaduje jade kad
primi "predugacke" clanke,
pa mislim da ce najbolje biti
da zavrsim. Prigovori jednog
(manjeg) broja citalaca "pre-dugacki- m
clancima", nisu
nikakva novost. Takvi pri-govori
su dijelic historije
"Nasih novina".
Zelim da polustoljetna pro-s- i
ava "Nasih novina" uspije
dim bolje, kako u moralnom
tako jos vise i materijalnom
pogledu.
Pozdrav urednistvu i cita-telji- ma
"Nasih novina"
Andrija Josipovic
Iznenadenje iz
Kazahstana
Na visini od oko 1900 metara u
lelovoj §umi Zalijskog alataja u
Kazahstanu otkriveni su "otofcici"
vjeCnog mraza To je otkrice bilo
iznenadenje za strucnjake, jer se
donedavno smatralo da se u plani-nam- a
Kazahstana i Kirgizije ne
moze naici na vjefim mraz ispod
3000 metare nadmorske visme.
Izucavanje vjecnog mraza u
visokim planmama juga omogu-cavadas- e
protumaci razvoj klimat-ski- h
uvjeta u proSlosti i racio-nalni- je
iskonStavaju prirodna
bogatstva
MAY --i5
S leva na desno, sede na zemlji: 1. Jim Roberts 2. John Mclntyre Sr. 3. Bill Combs
Prvi red: 1. Bill Walker 2. Bob Morison 3. ? 4. Tom Marsh 5. Bill Laid law 6. George Arthur 7. George
Stevens 8. Andrija Josipovid 9. Martin Nenadovid 10. G. Borsodi
Drugi red: 1. " 2. R. Pierce 3. H. Andrews 4. ? 5. B. Raven 6. E. Sage 7. B. Morrison 8. B. Wruight 9.
Bill Dowd 10. ?
Tredi red: 1. Adam Kwacz 2. Pete Naykalyk 3. M. Stelmaschuk 4. C. Parkinson 5. H. Shook 6. Jim
Nicholls 7. John Gasser 8. Arthur Collins 9. Fred Thorpe 10. Tom McArthur 11. E. Lane 12. John
Agnew 13. Fred Gabel
Cetvrti red: VasoCekic'2. Alec Stelmaschuk 3. Wm. Spehar4. Paul Perenack 5. ?6 Leon Trinton 7. H.
Carmichael8. Bullet Kirk 9. Jack Parker 10. ? 11. Walter Haun 12. H. Delmore 143. Walt Kwiencinski
U zadnjem redu: 1. ? 2. Tom Langman 3. H. Hargreaves 4. Dave Cosby 5. Herb Roberts
Napadi
juznoafri6kih
rasista'na
Mozambik
(Lisabon, 18. marta,
Tanjug) — Shage Juzne
Afrike napale su јибег ujutro
turistifiku regiju u Mozam-bik- u, kod mjestar Porto Do-ur- o
— javlja danas Radio--Maput- o. Prema sluzbenim
potvrdama u glavnom gradu
Mozambika, ubrzo "poslije
napada vojnih snaga Preto-rij- e
trupe Mozambika stupile
su u akciju.
Napadafii su upali na teri-tor- ij
Mozambika s brojnim
kolima i oko 150 vojnika. Cilj
akcije — kako javija radio —
bio je da se prekine put od
aerodrom Porto Donro pre-ma
gradu Satembe. Da bi se
zaustavili napadaci angazi-ran- e
su mornariCke mozam
bicke snage koje su odmah
zaustavile njihovo prodiranje
s teritorija Juznoafri6ke
Republike.
Prema sluzbenim potvr-dama
u glavnom gradu Mo-zambika
zestoke" borbe vo-de- ne
su punih sedam sati, a
zatim su snage pretorije bile
prisiljene da se povuku na
svoj teritorij.
Kako potvrduju pripadnici
pograni6ne mozambi6ke
garde cfuz granice, na teri-tori- ju
Juzne Afrike i dalje se
zapaza veliko pomicanje
vojnih snaga — javlja Radio--Maput- o.
Juznoafri6ki rasisti su
takoder ovih dana napali
jedan logor Svapoa u Angoli.
20,
i
(Nastavak sa 4. strane)
krsnuo u milosrde ' i kola-boracioni- sti
bi se preobrazili
u posvedene "prijatelje
naroda"! To je proturanje
pastoralne predodzbe o
narod u, koji nije prozet klas-no- m
borbom, koji postoji
samo kdo bogobojazno
stado na 6elu sa svojim
pastrima, izaslanstvom
boijim.
ClJI PARTNERI?
Stepincu je kvislinSka
"drzava Hrvata" bila na srcu.
ZaSto bi јпабе. Kvaterniku
i§ao na poklonjenje, a komu-niza- m
je mrzio. Paktirao bi i
sa crnim davolom ne bi li
uniStio komunizam. U nje-govo- m
dnevniku nalazimo
njegov kredo, da je samo
Katolicka crkva u stanju da
uniSti marksiste.
Iza Kuharidevog Skroplje-nj- a
ljudskim pravima krije se
njegova namjera da, u naj-man- ju
ruku, postane poli-ti6- ki
partner. Cije bi interese
taj "partner" zastupao?
Otuda zaista paradoksalno
zvuCi zahtjev da se ratni
zlo6inac rehabilitira i prizna
kao rodoljubivi "sveCenik
Sasnog zivota". Trazi se,
naime, da se u ovoj zemlji
pokajemo i padnemo na
koljena, napravimo ikonu od
agilnog antimarksista, mili-tantn- og katolika i prousta§-ko- g
nacionalista.
U ovoj zemlji ima puno
prostora i mogudnosti za
suradnju Crkve i drzave, za
1981, ЈЈкбјјИГЈШ"
imedu savjesfi istsne
ukljucivanje vjernika u
izgradnju druStva. Ostvaruje
se puna sloboda vjere. Zato i
nije тодибе pojedinafine
istupe i akcije prikazivati kao
sukob Crkve i socijalizma.
Uostalom, govoriti o Stepin-cu
ne zna6i govoriti o vjeri,
vec o politici. Verbalnim
marifetlucima ne mogu se
pogaziti historijske istine,
miti kaljati revolucionarne
tradicije i oslobodila6ka
borba hrvatskoga i drugih
na§ih naroda.
Ako bi se htjelo (a trebalo
bi) biti konstruktivan i ба-sta- n,
umjesto zahtjeva za
rehabilitaciju bilo bi
bolje da ti "branioci" covje6- -'
nosti, slobode i savjesti
nabroje, pokazu i dokazu
koliko su svojih zavedenih
popova-dzelat- a suspendirali
"a divims". Upravo u ime
Ijubavi i brige za 6ovjeka i
narod.
Momcilo Dorgovic
Kako li vezuje kraj s krajem s
tolikom placoml?
(Spiro Dzajkov)
tvs . jra1 r v. "' ' 'w
i
1