Nase Novine, September 23, 1981

              UMJESTO ШЕбЕША
ILUZSJE
jev za ukidanjem zemljiSnog
uma u privatnom vlasni§tvu
b je ozivljen. Ne postavljaju
Ijoradnici — oni to nikada
trazili — nego uglavnom
oji se problemima agrara
orijski i vjeruju da bi mjera
se zalazu potakla brzi razvoj
ivredne proizvodnje.
menti u prilog torn zahtjevu
om su stari i sve se, manje- -
svodi na vjerovanje da bi
bilo, kad bi bilo". Nasuprot
argumenata koji ta vjero-negira- ju
ima napretek. Ali
se, ipak, okrece i postaje
[et javnih rasprava. Karak- -
no je da se to uglavnom
a u kriznim situacijama kad
zda, габипа i s mogucnom
eto5cu u donoSenju cak i
acajnih odluka.
su zahtjev i argumenti koji
tkrepljuju dobro poznati — i
da u svim prilikama vrlo
no odbacivani — valja in,
ponovo razmotriti, jer, ako
drugo, oni bar kod neupu-mog- u
izazvati neke zabune i
u skrenuti s pravih na izmi§- -
teme i probleme.
I2IVOTNIINTERESI
пајбебсј i uglavnom jedini
lent u prilog spomenutog
jva iznosi se tvrdnja da takva
ne bi naskodila socijalistiC- -
razvoju poljoprivrede i druStva
lini te da, samim tim, nema ni
ga da se ne prihvati.
J nije dogmatska partija i svi
znamo da nikada odbaci-takvi- h
zahtjeva nije bilo
Ivirano dogmatskim razlozima,
realno sagledanim zivotnim
resima.
tgred se moze napomenuti da
spomenuta tvrdnja, najceSce
lo izrecena, tesKo mogia izor- -
ozbiljniju kritiCku analizu. Jer
je to taCno, onda su, bez
inje, i Marks I svi marKsisticki
3ti6ari poslije njega bili u
ioj zabludi tvrdeci — i doka- -
ci svojim djelima — upravo
'otno. Uostalom, historija ne
ni za jedan sluCaj da se neko
;tvo moglo trajnije stabilizirati i
:ati ne vodeci racuna o nuznosti
)vitog izgradivanja vladajucih
iukcionih odnosa na ukupnom
lionalnom planu, dakle i u
iu, i na selu. Pomnija udu- -
anja i u neka naSa aktualna
panja i tendencije kretanja u
takoder bi nam brzo i lako
June 24, 1981, NASE NOVINE -- 7
NaS individualni sektor ras-pola- ze
s vi§e od 400.000 traktora,
koji bi svu zemlju privatnih vlasnika
mogli preorati za nekoliko dana. A
ipak nam i jesenska i proljetna
sjetva traju po tri mjeseca, stotine
tisu6a hektara ostaju neobradene,
a jo§ ve6e povrSine vrlo slabo
obradene. Ne ukazuje li to na o6it
nesklad izmedu naraslih proizvod-ni- h
snaga i izrazito zaostalih
produkcionih odnosa na individu-alno- m
sektoru пабе poljoprivrede.
Posljedice toga vide se i u mnogo
бети drugom: u stagnaciji pro-izvodnje
koja je posljednjih godina
rasla po stopi od 0,3 posto na torn
sektoru, u proizvodnoj strukturi
koja sve manje odgovara dru5t-veni- m
potrebama i u nemogucnosti
druStva da uobiiajenim mjerama
ekonomske politike takve trendove
zaustavi i usmjeri u korisnljem
pravcu.
RJESENJE BEZ
ALTERNATIVE
Da li bi se ijedan od tin problema
— a prije svega usitnjenost po-sje- da
i neorganiziranost proiz-vodnje
— mogao rijeSiti ukidanjem
zemlJiSnog maksimuma?
U predratnoj Jugoslaviji takvog
maksimuma nije bilo, odnosno bio
je formalno ograni6en na 250
hektara, ali je usitnjenost poljo-privredn- ih
gospodarstava ipak bila
vrlo izrazita. DoduSe, tadaSnja je
Jugoslavia bila industrijski neraz-vijen- a
i agrarno prenaseljena. Ali to
nije slufiaj, pogotovo ne danas sa
zemljama zapadne Evrope.u kojima
takoder ne postoji ogranicenje
zemljiSnog maksimuma, a poljpri-vredn- a
gospodarstva su ipak vrlo
usitnjena. ZaSto se ne povecaju?
Razlog tome oCito nije u zakon-ski- m
preprekama, nego je mnogo
dublji. Zna se i da se ta gospodar-stva
odrzavaju na povrSini ogrom-ni- m
subvencijama i do sada јоб
nevideno rigoroznom politikom
carinske zaStite.
Iz suofiavanja s upravo tim
problemima i zbog nemogucnosti
da se sagledaju daljnji trendovi
njihovog razvoja i visina druStvene
cijene, u Holandiji se јоб prije
petnaestak godina javio zajtjev za
5irim organiziranjem proizvodnog
udruZivanja zemljoradnika u svim
zemljama EZT, poznat pod nazivom
"Mansholtov plan". Zahtjev je
naiSao na nepremostiv otpor evrop- -
lice i propao ie. ali ne zbog