Nase Novine, May 16, 1985

              :facific:k:o
р;аг.игдшд1.!аадш$£ш$Ј1н
VEC OVJDJE
Posliodnph godina bill) je neko
liko filnioa Flic An UJr 7'csfj
mef The u)jf U.mc 1 rhi(ids
- коц genore kako bi ljudima hi Jo
poslije nuklearnog rata li mem se
uemilo kad sam gledao film Repo
Man (nasim so odnosi na aposlenike
neke lopin ske kompaniio ko]a preu
ima' automobile) da mi i imo u po
s 1 1 1 e nuklearnom sicYtu uiko homhi'
nisu eksplodirale Nuklcaino uruir
vec uima so]e rto
Tako pise amencki profesoi John
E Mack, predsjednik i rsnogodbora
Harvard-sko- g od)eljen)a phisijatnie
Njegov clanak oba ill sn mnogi ami1
ncki listen l, ukl)iici Los Angeles Ti
mes
Zasto profesor Mack tako os]eca''
Evo sta on kae
"U filmu glumac kop lgra ulogu J
Franka Parnella, naucenjaka sred-nje- g
doba, mistenozno vozi Chevrolet
Mahbu 1964 kra-jev- a Amerike U prtljazniku kola na-la- e
so cetiri mrtva svennrska bica
koja mogu da se raspaclnu — u toplinu
l radiaciju — ako se otvon pokrivac
Vozac krivo vozi, nosi se l muci, dok
toplina iz prtljaznika prodire u kola
Parnell potresno govon Ottu, lzmu-ceno- m junaku filma, da njegova pa-m- et nestaje On otkriva da je radio na
proizvodnji neutronske bombe, sto ga
je natjeralo u ludilo Onda je njegov
projekat propao i on je otpusten
Neutronska bomba, kaze Pernell,
ubija ljude, a ostavlja zgrade neoste-cene- .
"Staje u kovceg Nitko ne zna
da je tu dok ne eksplodira1 Oci se ras-tapaj- u,
koza puca. Svi su mrtvi To je
nemoralno, radeci na tome covjek
moze da poludi" Parnell sve vise
mentalno pada, toplina od tudinaca
u prtljazniku iscrpljuje njegovo tijelo
l on umire, bacen na klupu
Film je snimljen u industrijskim
rusevinama Los Angelesa usred ne-pokuplje- nih
otpadaka, ulicama pu-ni- m
smeca l krhotina, zgrada u rusev-no- m stanju, odbacenog pokucstva i
industrijske opreme Bica u bijeloj
svemirskoj odjeci posebno zasticenoj
od kontaminacije, pobiru pijanice 1
mrtvace koji leze na ulicama
Moralno pravilo Helping Hand Ac-ceptance
Agency, bande koja "preu-zima- " automobile od onih koji ne
mogu da lh otplacuju, slici etici neu-tronske
bombe. Automobili ne smiju
biti osteceni, ah ljudi umiru besmi-slen- o, ill lh ubijaju da naprave profit
Izgleda da se nitko ne brine "Malo
ljudi sada drzi do pravila", kaze je-da- n
od agencijskih ljudi Ubij ill ces
biti ubijen — toje glavna etika Mulci
srednje kalse s cudno podstrizenom
kosom ill obnjanih glava vrse zlocin
iz sale, a kultisti slicni na zombije
propovjedaju spasavanje svijeta lako
ne mogu nista da ucine
Repo Man prikazuje fizicko 1 mo-ralno
obescascenje koje potjece od
stalnog ulaganja sredstava planete
(zemlje) u nuklearno unistavanje
umjesto koristi za ljudski rod. Izgleda
da mi i sada imamo post-nuklear- ne ratne zone u New Yorku, Los Ange-les- u
l drugim gradovimajerse citava
naselja, dijelovi Sjed Drzave koje je
zaobisao novi prospentet, raspadaju
zbog nedostatka osnovnih sredstava
Siromasni ne mogu da dobiju pra-viln- u lijecnicku njegu, a stopa
smrtnosti djece raste, jer se centri za
lijecenje zatvaraju a nove milijarde
lzdaju na sredstva unistavanja Ras-tu- ci broj beskucnika u nasim grado-vim- a
postaju izbjeglice potencijalnog
rata u koga zalazemo svoju humanost
Nedavno su u New Yorku srusene
cetiri zgrade, ukljuciv dva hotela sa
sobania a samce u kojima su tani)o
stancnali siromasni gradani siu
sene su ho gradske doole To je
ucinieno da se ibiegne abrana na
preUaranie tih gratia u luksuna
dania Posto nisu zahoieni vodovi a
plm l odu. cijeli blok. ukliucn l]ude
u nn'iiui, mogao ]e biti dignut u rak
Kada lade stoje na celu planiranja
sistematskog ubiianja milijuna nevi-m- h
lpidi onda je dool]eno svako
drugo destruktivno ponasanje
Opiawlanje a to - aktivnost druge
nuklearno velesile )e dovoljno,
osohito kad prosirenje nuklearnog
oru]a na druge emlje malo mi)enja
ono sto so all u protivnicko) moci ill
namierama
Nuklearna ima je vec tu toje
hladna zima duha Bombe jos nisu po-cel- e
da eksplodiraju, a ipak utjecu na
nas moralni i duhovni zivot
Film kao sto je Repo Man, lako mu
to nije namjera, otkriva degradiranu
ljudsku sredinu koja nas opkoljava
Nebi moralo da bude tako Mi jos
mozemo da prepoznamo nasilje koje
namecemo sami sebi prijeteci uniste-nje- m nasih neprijatelja i nase plane-te
Nije kasno da se preuzme odgovor-nos- t
zaiedno s Sovjetskim Savezom i
drugim zemljama za svijet koga stva-ram- o
Ako nastavimo putem kojim idemo
moze se dogoditi da se unistimo "
S.M.
SA
Medunarodni dan zena — 8 mart
— obiljezen je u Vancouveru mzom
priredbi, a ja sam pnsustvovala onoj
koju je priredio Kanadski kongres ze-na,
10 marta u RN Domu, 600 Cam-pbell
Avenue
Poshje bogate vecere nastupila je
predsjednica B.C. sekcije ove organi-zacij- e
Anna Holbech i objasnila
svrhu priredbe. Zatim je predsjed-nica
Skolskogodbora Polly Weinstein
govorila o knzi skolstva, a Kim Zan-der
o ucescu zena u borbi za ravno-pravno- st
i svjetski mir. Usvojena je i
rezolucija za ocuvanje mira
Priredba je zavrsena kulturnim
programom, a pjevana je i pjesma
"Bread and Roses" (Kruh i ruze), koju
jegodine 1912. napisao James Oppen-heim- .
Saopceno je da ce na medunarod-no- m
skupu zena u gradu Nairobi, Ke-nij- a,
koji ce se odrzati u julu ove go-din- e
iz Vancouvera sudjelovati cla-nic- a
gradskog vijeca Libby Davies.
Prosla su 75 godina od kada je
Druga Internacionala na prijedlog
Clare Zetkin donijela odluku da se 8.
mart slavi kao dan kojim se obilje-zav- a
strajk 15.000 zena u New Yorku
1908. godine. Taj dan se od onda
stalno proslavlja. Prihvatile su ga
mnoge organizacije zena. Mnogo je od
onda postignuto. Ali treba se i dalje
boriti. Narocito je vazno da se borimo
za ocuvanje svjetskog mira, jer nu-klear- ni rat ce unistiti i zene i muskar-c- e
Na ovoj priredbi sudjelovala je i
grupa nasih zena i muskaraca, a Kata
Kalanj i Ivka Sertic su predstavljale
Jugoslavenski penzionerski klub; ova
organizacija je poklonila 100 dolara
Kongresu kanadskih zena.
M.M.
ОВИОКЈЕ
LEARNA јРДЈМШИ JE
prekojugozapadnih
PROSLAVE
Develog marta u Vancouveru je izne-nadn- u
preminula drugarica Paulina
Car. Imala je osamdeset godina.
Pokojna Paulina je rodena u Sv. Je-le- ni
kod Crikvenice, Hrvatsko primor-je- ,
1905. godine. U Kanadu je do§Ia
1933. k svome suprugu Ivanu. S njom
je dosla i njezina starija kcer, a mlada
kcer je rodena u Vancouveru. Pored
supruga i kceri pokojnica je iza sebe
ostavila dva zeta, petoro unucadi i
dvoje praunucadi, te brata i drugu rod-bi- n
u u Jugoslaviji.
Njezin odar u Bell Funeral Home bio
je okicen cvijecem, a neki prijatelji su
umjesto cvijeca dali novcani prilog
B.C. Heart Foundation.
Pokojna Paulina je bila clan Jugo-slavensk- og
penzionerskog kluba, koji
njoj u spomen prilaze "Nasim novina-ma- "
svotu od 35.00 dolara.
Obitelj Car je citala i podupirala
nasu naprednu stampu.
Pokojna Paulina Car sahranjena je
u srijedu 13. marta u Ocean View grob-lju- ,
ispracena po rodbini, prijateljima
i znancima.
Pokojnoj Paulini Car zelimo miran
pocinak, a njezinom suprugu, kcerima
i ostaloj rodbini izrazavamo svoje is-kre- no
saucesce.
Clan Jugoslavenskog
penzionerskog kluba,
Vancouver, B.C.
I penzioneri aktivno sudjeluju u de-monstracija- ma
za mir i razoruzanje
koje se u Vancouveru odrzavaju vec
nekoliko godina 27. apnla.
Jedan od njih je John Broderick,
kanadski vojnik u Drugom svjetskom
ratu, koji je umirovljen prije pet godi-na.
On ranije nije posvecivao nikakvu
paznju akcijama koje su poduzimali
napredni gradani da se zabrani nu-klearno
oruzje i osigura mir. Jednog
dana je listu The Sun procitao clanak
Dr. Michael Scott-- a o tome sto bi se
dogodilo ako bi nuklearna bomba
eksplodirala nad Vancouverom, o
kome je dugo razmisTjao i donio od-luku
da se pnkljuci onima koji traze
da se zabrani nuklearno oruzje. Po-sta- o
je veoma aktivan. Danas je clan
delegacije Ujedinjene crkve u komi-tet- u
koji organizira demonstraciju u
subotu 27. aprila
Broderick je rekao novinarima- -
"Nuklearna eksplozija bi prouzro-koval- a
mnoge zrtve l ja sam dosao do
zakljucka da se prikljucim pokretu za
okoncanje trke u naoruzanju. To je
glavno podrucje moje aktivnosti od
kad sam umirovljen. Sta moze biti vaz-nij- e
l hitnije za penzionere od ucesca
u ovom pokretu?"
On dalje kaze:
"Trka u naoruzanju stavlja novae u
krive ruke. Negdje, svake minute sva-ko- g
dana, umre 30 djece od glad.
Svake minute svakog dana, milijun i
300 hiljada dolara se potrosi na oru-zje
To iznosi 680 milijardi godisnje.
Samo mali dio toga, oko 30 milijardi
godisnje, bilo bi dovoljno da se pre-hran- e,
obuku, okuce, Skoluju i ops-krb- e
lijecni£kom njegom svi siromasi
svijeta, djeca i odrasli."
Dvadeset i sedmog aprila priklju-cim- o
se John Brodericku u trazenju
mira i razoruzanja!
Penzioneri koji ne mogu da dodu u
Kitsilano i sudjeluju u marsu, treba
da dodu u Sunset Beach, gdje ce se
odriati mirovni zbor.
Profesor George Pedersen je napu-sti- o
duznost predsjednika Univerzi-tet- a
British Columbia u Vancouveru.
Zasto? Zato sto vise ne moze da vodi
tu vaznu ustanovu A ne moze zbog
anti-skolsk- e politike socijalkrediter-sk- e
vlade B C
On je primio duznost predsjednika
Univerziteta Western Ontario u Lon-don- u,
provincija Ontario
Mnogi su lznendeni i razocareni
njegovim postupkom.
A da h je Dr Pedersen pravilno po-stupi- o7
Mi mislimo da nije
Njemu je svakako dosadilo ono sto
radi socijalkrediterska vlada. Vi§e
nije mogao da lzdrzi
Moze se vjerovati da mu nije bilo
lako
Provincijalna vlada ide za tim da
"privatizira" (privetize) skolstvo, da
ga stavi u privatne ruke. Vec je stvo-ren- o
nekoliko takvih skola. Te §kole
uzdrzavaju oni koji mogu — bogati
gradani.
A sta ce biti sa siromasnim grada-nim- a,
vecinom stanovnistva? Kako ce
se njihova djeca skolovati? Hi to nije
vazno?
Problem je ozbiljan.
Mnogi roditelji se odupiru. Odu-pir- u
se in ucitelji i Skolski odbori.
Velika bura ocekuje se polovinom
marta kad skolski odbori treba da do-nes- u
odluku o svom budzetu za iducu
godinu.
Dr. Pedersen, kao sef najvaznije
naucne ustanove B.C. mogao je dosta
pndonijeti borbi naroda s reakcio-narno- m vladom. A on se povukao.
Obeshrabrio je one koji su ostali na
svojim polozajima.
Mi vjerujemo da ce narod British
Columbia-j- e uspjeti u svom otporu
reakcionarnoj vladi. Ta vlada ce biti
porazena na iducim izborima.
Steta je Sto Dr. Pedersen nije ostao
do kraja s svojim narodom...
NOVO ZLOCINSTVO
U LEBANONU
Ameridki list Daily World (izlazi u
New Yorku) donosi uvodnik pod gor-nji- m
naslovom koji glasi- -
Novi val terora koga primenjuje iz-raels- ka
vojska u juznom Lebanonu za-sluzu- je
najstrozu osudu. Ubijanje nevi-ni- h
civila, тибепја i batinanje lebanon-ski- h
seljaka, rusenje kuca, sve je to u
suprotnosti s Zenevskim konvencijama.
Izraelske demokratske snage su ostro
osudile taj terorizam i zatrazile brzo po-vlace- nje izraelske vojske iz Lebanona.
Ali Reaganova administracija je sprije-cil- a
Vijece sigurnosti UN da usvoji re-zoluc- iju
o izraelskom povlacenju.
U godini kad svijet slavi 40-godisnj- icu
poraza nacizma vazno je prisjetiti se
pouke historijske borbe — okrutnost, pa
ni nezapamceno divljastvo — ne moze
da slomi otpor ljudi koji hoce da budu
slobodni Ta pouka vazi i danas.
Rezolucije 508 i 509 Vijeca sigurnosti
UN donijete 1982. su trazile da se Izrael
odmah povuee iz Lebanona. Da je to uci-njen- o,
vedina od 620 poginulih i 3.600
ranjenih Izraelaca bila bi spasena. Ako
se Izrael ne povuee, broj mrtvih i ranje-nih
Izraelaca i Lebanonaca ce se pove-cat- i.
Lebanonci se bore za oslobodenje
svoje zemlje, dok Izraelci sve dublje pa-daj- u
u ne6ovjecnost i okrutnost svoj-stven- u
svim proslim agresorima. To
moze samo da odvede u propast obje
zemlje.