000111 |
Previous | 1 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
V I I I ir VOL 52, NO 9(542) Anton Nanut TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, MARCH 2,1983. PRVO GOSTOVANJE U SEVERNOJ AMERICI Pod dirigentskom palicom ANTONA NANUTA i sa 6uvenim ameriCkim pianistom LEONARDOM PENNARIO, kao gostom, Slovenski simfonijski orkestar nastupa u petak, 4. marta, Roy Thomson Hall, 60 Simcoe Street, Toronto. Osnovan 1955. godine, SlovenaCki simfonijski orkestar je jedan od najcenjenijih simfonijskih orkestara Jugoslavije, i veoma poznat u celoj Evropi, po mnogobrojnim koncertima odrzanim u Nemadkoj, Austriji, Italiji, Svajcarskoj i Cehoslovafi-ko-j. U Jugoslaviji je пагобКо popularan kao Radio-televizijs- ki orkestar iz Ljubljane. Do sada ima 46 snimljenih р1оба u produkciji poznatih jugoslovenskih i svetskih gramofonskih киба medu kojima se "Philips" i "Deutsche Grammophon". Anton Nanut je vrlo cenjen muzifcar. Karijeru glavnog dirigenta робео je sa Dubrovadkim or-kestro-m, zatim kada se vratio u Ljubljanu postao je dirigent Slovena6ke filharmonije, da bi mu najzad bila poverena uloga glavnog dirigenta u SlovenaCkom simfonijskom orkestru. Dobitnik je znafiajnih nagrada u Jugoslaviji. Bio je na mnogim gostovanjima u Evropi, i dva puta u Sevemoj Americi, sa Slovena6kom filharmonijom. Amerifiki pijanista Leonard Pennario koji nastupa sa SlovenaCkim simfonijskim orkestrom na ovoj turneji, uziva svetsku reputaciju. Duga je lista njegovih snimljenih р1оба, samostalnih nastupa, kao i nastupa sa najpoznatijim svetskim orkestrima i dirigentima. Ameridka vlada je proglasila tri kanadska dokumentarna filma "poli-tidko- m propagandom" i treba da nose takav biljeg ako 6e se prikazi-va- ti u toj zemlji. Dva filma se odnose na "acid rain", a jedan na atomski rat. Ovaj posljednji je predlozen za nagradu "Oskar". Kako se to moglo dogoditi? Zar da Sjed. Drzavama dozvoli da isprobava svoje oruzje u ovoj zemlji, sa teSkim posljedicama za Kanadu? Zar kanadska vlada nije upiavo odlucila povedati vojne izdatke za jedanaest posto? Ameridki ambasador u Ottawi je to pohvalio. On je zadovoljan. All ipak nije dosta. Kanada trega da se potpunq upregne u ameridka ratna kola. Sta treba da pravi takve tilmove? Odluku Reaganove vlade kritiziraju Kanadani i Amerikanci. Ali ona Jos' nije promjenila drzanje. A mozda ni ЦКИ1 J I m Mjgoslav Afeekly m A Community JVrJЈшЈЈ Newspaper Established 1931 еет;1-јггд'';гд- ! OVAJ BROJ "NASlH NOVINA" POSVECEN JE MEOUNARODNOM DANU 2ENA, KOJI SE SLAVI 8. MARTA. CLANCI 0 POSTANKU TOG DANA I DANASNJEM POLO-2AJ- U 2ENA DONOSIMO NA STRA-NAM- A 8, 9 I 10. Kanadani malo drie do obecanja Ottawe da ce niesiti problem nezaposlenosti, utvrdila je Gallupova anketa. Trideset i devet posto upitanih je reklo da malo vjeruju u vladina obe6anja, a 31 posto uopce ne vjeruju. Cetiri posto je reklo da imaju puno povjerenje, 21 posto da donekle vjeruju, a 5 posto nije imalo odredenog miSljenja. пебе. Ona ima svoje ciljeve i ne dozvoljava nikome da ju ometa. To je jo§ jedna opomena Kanadi. Kad 6e njezini upravljadi shvatiti Sta Reagan namjerava? гатч"Ц,ј. ,..'., -- . 'L'.4'Mmw'i.ir'' "чт ° rrrav гчгтт - Grupa istaknutih Kanadanauputi-l- a je "Otvoreno pismo" premijeru Trudeau u vezi vladine namjere da Amerikancima dozvoli isprobavanje krstarecih raketa (Cruise missile) u Kanadi. Oni su protiv toga. U pismu — koje je objavljeno u nizu kanadskih listova — navodi se da se u Gallupovoj anketi protiv proba izjasnilo 52 posto Kanadana, a u novembru pro§le godine, u municipalnim (op6inskim) izborima 70 do 80 posto u£esnika je glasalo za razoruzanje. "OCevidno je da narod ne odobrava probe", kaze se u pismu. Vlada je ipak potpisala ugovor sa Sjed. Drzavama o probama oruzja u Kanadi. Ona namjerava da dozvoli isprobavanje krstarecih raketa u Alberti i Saskatchewanu. Dalje se kaze: "Mi se protivimo probama krstare-cih raketa jer nuklearno oruzje ne donosi sigurnost. Njihovo postoja-nj- e prijeti da uni§ti zivot na zemlji. Probe krstarecih raketa 6e doprinjeti dramatiCnom ројабапји trke u nao-ruzan- ju i otezati uspostavu utvrdiva-nj- a kontrole nad ugovorima o razo-ruzanj- u. One 6e oslabiti kanadsku sposobnost da igra svoju tradicio-naln- o konstruktivnu medunarodnu ulogu za mir. "Mi zato urgiramo da ne dozvolite probe krstare6ih raketa u Kanadi, i da trazite produktivne pregovore za razoruzanje. Mi vas pozivamo da pokrenete nacionalnu debatu koja 6e svim Kanadanima omoguditi da odrede kakvu ulogu Kanada treba da igra u окопбапји trke u naoruzanju i јабапји trajnog mira. Za dobro 6ovje6anstva, molimo vas da aktuje-t- e odmah". UDUCl NAG CHICAGA? HAROLD WASHINGTON U Chicagu su odriani izbori za kandidata Demokratske stranke za nadelnika tog grada. Bila su tri kandidata: dosadaSnji nadelnik Jane Byrne, Richard Daley, sin nekadaSnjeg i dugogodlSnjeg nadelnika i kongresman Harold Washington, crnac. NajviSe glasova dobio je Washington i on 6e biti kandidat. Republikanski kandidat je Bernard Epton. VJeruje se da 6e u konadnim izborima pobjediti Washington. 50 CENTS PER COPY n—. rj.-------,-.-,y:;Ll.v-,.iTr"rgT--- r.''-rn-rr"r Otvoreno pismo potpisali su pred-stavni- ci kanadskih crkava: nadbis-ku- p Henri Legare, predsjednik kon-ferenc- ije katoliCkih biskupa; Dr. Russel Legge, predsjednik Kanad-sko- g vijeda crkava; Dr. Clarke Mac-Donal- d, poglavica Ujedinjene crkve; Dr W. Gunther Plaut, predstavnik zidovske sinagoge (Holly Blossom Temple) u Torontu; Norman Quig-le- y, predsjednik Ujedinjene crkve u Alberti; nadbiskup E.W. Scott, pog-lavica Anglikanske crkve; Dr. Wayne Smith, poglavica Presbiterijske crk-ve i Dr. Robert Binhammer, pred-sjednik luteranske crkve. Otvoreno pismo su potpisali pis-c- i, umjetnici, znanstvenici, profeso-r- i i brodkasteri: Margaret At wood, knjizevnik; Robert Bateman, umjet-ni- k; Dr. Donald Bates sa McGill univerziteta; Roy .Bonisteel, brod-kaste- r; Dr. Frank E. Coburn iz Saskatoona; profesor Irwing Cotter sa McGill univerziteta; Andrew Da-vis, direktor Toronto Symphony Orchestra; Marion Dewar iz Ottawe, William Epstein, biv§i direktor UN za razoruzanje; Dr. Ursula Franklin iz Toronta; Dr. E. Margaret Fulton, predsjednik Univerziteta u Halifaxu; Jim George, bivSi kanadski ambasa-dor u Iranu; Graham Gibson, pisac, Dr. John Godfrey, predsjednik King's College u Halifaxu; J. King Gordon, pisac; Don Har'ron, glumac i brodkaster; Dr. Gordon Hodgson (Nastavak na st. 3) PoSto je dozvolila Sjed. Drzavama da isprobava krstare6e rakete na njezinom teritoriju Kanada je posta-l-a glavna meta udara sa sovjetske strane u slu6aju nuklearnog rata, izjavio je bivSi kanadski diplomat George Ignatieff. Ignatieff je to kazao ne torontskoj konferenciji sazvanoj radi proSirenja kampanje za mir i razoruzanje prosle subote. On je ranije bio kanadski pred-stavnik u NATO-u- , Ujedinjenim na-rodi- ma i zenevskim pregovorima o razoruzanju, a dana je kancelar Torontskog univerziteta. Za ameri6kim oruzjem u Kanadu Ce do6i i атепбка vojska, a potom бе biti stvoren sistem provjeravanja i mehanizmi za predusretanje sovjet-ski- h raketa. "DoprinaSanjem razvitku te vrste tehnologije nece nas u6initi sigurni-ji- m, ve6 nas vi§e izloziti napadu", rekao je Ignatieff. On smatra da Kanadani treba da sprije6e to srljanje u propast. "Stvoreno je (ili se stvara) stanje da je naS opstanak i opstanak пабе (Nastavak na strani 3)
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, April 27, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-03-02 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000192 |
Description
Title | 000111 |
OCR text | V I I I ir VOL 52, NO 9(542) Anton Nanut TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, MARCH 2,1983. PRVO GOSTOVANJE U SEVERNOJ AMERICI Pod dirigentskom palicom ANTONA NANUTA i sa 6uvenim ameriCkim pianistom LEONARDOM PENNARIO, kao gostom, Slovenski simfonijski orkestar nastupa u petak, 4. marta, Roy Thomson Hall, 60 Simcoe Street, Toronto. Osnovan 1955. godine, SlovenaCki simfonijski orkestar je jedan od najcenjenijih simfonijskih orkestara Jugoslavije, i veoma poznat u celoj Evropi, po mnogobrojnim koncertima odrzanim u Nemadkoj, Austriji, Italiji, Svajcarskoj i Cehoslovafi-ko-j. U Jugoslaviji je пагобКо popularan kao Radio-televizijs- ki orkestar iz Ljubljane. Do sada ima 46 snimljenih р1оба u produkciji poznatih jugoslovenskih i svetskih gramofonskih киба medu kojima se "Philips" i "Deutsche Grammophon". Anton Nanut je vrlo cenjen muzifcar. Karijeru glavnog dirigenta робео je sa Dubrovadkim or-kestro-m, zatim kada se vratio u Ljubljanu postao je dirigent Slovena6ke filharmonije, da bi mu najzad bila poverena uloga glavnog dirigenta u SlovenaCkom simfonijskom orkestru. Dobitnik je znafiajnih nagrada u Jugoslaviji. Bio je na mnogim gostovanjima u Evropi, i dva puta u Sevemoj Americi, sa Slovena6kom filharmonijom. Amerifiki pijanista Leonard Pennario koji nastupa sa SlovenaCkim simfonijskim orkestrom na ovoj turneji, uziva svetsku reputaciju. Duga je lista njegovih snimljenih р1оба, samostalnih nastupa, kao i nastupa sa najpoznatijim svetskim orkestrima i dirigentima. Ameridka vlada je proglasila tri kanadska dokumentarna filma "poli-tidko- m propagandom" i treba da nose takav biljeg ako 6e se prikazi-va- ti u toj zemlji. Dva filma se odnose na "acid rain", a jedan na atomski rat. Ovaj posljednji je predlozen za nagradu "Oskar". Kako se to moglo dogoditi? Zar da Sjed. Drzavama dozvoli da isprobava svoje oruzje u ovoj zemlji, sa teSkim posljedicama za Kanadu? Zar kanadska vlada nije upiavo odlucila povedati vojne izdatke za jedanaest posto? Ameridki ambasador u Ottawi je to pohvalio. On je zadovoljan. All ipak nije dosta. Kanada trega da se potpunq upregne u ameridka ratna kola. Sta treba da pravi takve tilmove? Odluku Reaganove vlade kritiziraju Kanadani i Amerikanci. Ali ona Jos' nije promjenila drzanje. A mozda ni ЦКИ1 J I m Mjgoslav Afeekly m A Community JVrJЈшЈЈ Newspaper Established 1931 еет;1-јггд'';гд- ! OVAJ BROJ "NASlH NOVINA" POSVECEN JE MEOUNARODNOM DANU 2ENA, KOJI SE SLAVI 8. MARTA. CLANCI 0 POSTANKU TOG DANA I DANASNJEM POLO-2AJ- U 2ENA DONOSIMO NA STRA-NAM- A 8, 9 I 10. Kanadani malo drie do obecanja Ottawe da ce niesiti problem nezaposlenosti, utvrdila je Gallupova anketa. Trideset i devet posto upitanih je reklo da malo vjeruju u vladina obe6anja, a 31 posto uopce ne vjeruju. Cetiri posto je reklo da imaju puno povjerenje, 21 posto da donekle vjeruju, a 5 posto nije imalo odredenog miSljenja. пебе. Ona ima svoje ciljeve i ne dozvoljava nikome da ju ometa. To je jo§ jedna opomena Kanadi. Kad 6e njezini upravljadi shvatiti Sta Reagan namjerava? гатч"Ц,ј. ,..'., -- . 'L'.4'Mmw'i.ir'' "чт ° rrrav гчгтт - Grupa istaknutih Kanadanauputi-l- a je "Otvoreno pismo" premijeru Trudeau u vezi vladine namjere da Amerikancima dozvoli isprobavanje krstarecih raketa (Cruise missile) u Kanadi. Oni su protiv toga. U pismu — koje je objavljeno u nizu kanadskih listova — navodi se da se u Gallupovoj anketi protiv proba izjasnilo 52 posto Kanadana, a u novembru pro§le godine, u municipalnim (op6inskim) izborima 70 do 80 posto u£esnika je glasalo za razoruzanje. "OCevidno je da narod ne odobrava probe", kaze se u pismu. Vlada je ipak potpisala ugovor sa Sjed. Drzavama o probama oruzja u Kanadi. Ona namjerava da dozvoli isprobavanje krstarecih raketa u Alberti i Saskatchewanu. Dalje se kaze: "Mi se protivimo probama krstare-cih raketa jer nuklearno oruzje ne donosi sigurnost. Njihovo postoja-nj- e prijeti da uni§ti zivot na zemlji. Probe krstarecih raketa 6e doprinjeti dramatiCnom ројабапји trke u nao-ruzan- ju i otezati uspostavu utvrdiva-nj- a kontrole nad ugovorima o razo-ruzanj- u. One 6e oslabiti kanadsku sposobnost da igra svoju tradicio-naln- o konstruktivnu medunarodnu ulogu za mir. "Mi zato urgiramo da ne dozvolite probe krstare6ih raketa u Kanadi, i da trazite produktivne pregovore za razoruzanje. Mi vas pozivamo da pokrenete nacionalnu debatu koja 6e svim Kanadanima omoguditi da odrede kakvu ulogu Kanada treba da igra u окопбапји trke u naoruzanju i јабапји trajnog mira. Za dobro 6ovje6anstva, molimo vas da aktuje-t- e odmah". UDUCl NAG CHICAGA? HAROLD WASHINGTON U Chicagu su odriani izbori za kandidata Demokratske stranke za nadelnika tog grada. Bila su tri kandidata: dosadaSnji nadelnik Jane Byrne, Richard Daley, sin nekadaSnjeg i dugogodlSnjeg nadelnika i kongresman Harold Washington, crnac. NajviSe glasova dobio je Washington i on 6e biti kandidat. Republikanski kandidat je Bernard Epton. VJeruje se da 6e u konadnim izborima pobjediti Washington. 50 CENTS PER COPY n—. rj.-------,-.-,y:;Ll.v-,.iTr"rgT--- r.''-rn-rr"r Otvoreno pismo potpisali su pred-stavni- ci kanadskih crkava: nadbis-ku- p Henri Legare, predsjednik kon-ferenc- ije katoliCkih biskupa; Dr. Russel Legge, predsjednik Kanad-sko- g vijeda crkava; Dr. Clarke Mac-Donal- d, poglavica Ujedinjene crkve; Dr W. Gunther Plaut, predstavnik zidovske sinagoge (Holly Blossom Temple) u Torontu; Norman Quig-le- y, predsjednik Ujedinjene crkve u Alberti; nadbiskup E.W. Scott, pog-lavica Anglikanske crkve; Dr. Wayne Smith, poglavica Presbiterijske crk-ve i Dr. Robert Binhammer, pred-sjednik luteranske crkve. Otvoreno pismo su potpisali pis-c- i, umjetnici, znanstvenici, profeso-r- i i brodkasteri: Margaret At wood, knjizevnik; Robert Bateman, umjet-ni- k; Dr. Donald Bates sa McGill univerziteta; Roy .Bonisteel, brod-kaste- r; Dr. Frank E. Coburn iz Saskatoona; profesor Irwing Cotter sa McGill univerziteta; Andrew Da-vis, direktor Toronto Symphony Orchestra; Marion Dewar iz Ottawe, William Epstein, biv§i direktor UN za razoruzanje; Dr. Ursula Franklin iz Toronta; Dr. E. Margaret Fulton, predsjednik Univerziteta u Halifaxu; Jim George, bivSi kanadski ambasa-dor u Iranu; Graham Gibson, pisac, Dr. John Godfrey, predsjednik King's College u Halifaxu; J. King Gordon, pisac; Don Har'ron, glumac i brodkaster; Dr. Gordon Hodgson (Nastavak na st. 3) PoSto je dozvolila Sjed. Drzavama da isprobava krstare6e rakete na njezinom teritoriju Kanada je posta-l-a glavna meta udara sa sovjetske strane u slu6aju nuklearnog rata, izjavio je bivSi kanadski diplomat George Ignatieff. Ignatieff je to kazao ne torontskoj konferenciji sazvanoj radi proSirenja kampanje za mir i razoruzanje prosle subote. On je ranije bio kanadski pred-stavnik u NATO-u- , Ujedinjenim na-rodi- ma i zenevskim pregovorima o razoruzanju, a dana je kancelar Torontskog univerziteta. Za ameri6kim oruzjem u Kanadu Ce do6i i атепбка vojska, a potom бе biti stvoren sistem provjeravanja i mehanizmi za predusretanje sovjet-ski- h raketa. "DoprinaSanjem razvitku te vrste tehnologije nece nas u6initi sigurni-ji- m, ve6 nas vi§e izloziti napadu", rekao je Ignatieff. On smatra da Kanadani treba da sprije6e to srljanje u propast. "Stvoreno je (ili se stvara) stanje da je naS opstanak i opstanak пабе (Nastavak na strani 3) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000111