Nase Novine, December 01, 1982

              4- - NASE NOVINE, October 27, 1982.
Bugarski okupatori bili su iznena-den- i.
U neofiekivanom napadu, uz
ротоб rodoljuba, 11. oktobra 1941.
novoformirani partizanski odred,
prvi u porobljenoj Makedoniji, na-pa- o
je neprijateljsko uporiSte Prilep.
Prema planu §taba odreda cilj je te
oruzane akcije bio da se zauzme
policijska stanica, oslobode uhap-Se- ni
komunisti i rodoljubi te uniSti
telefonska centrala. Napad je izve-de- n
uspjeSno.
Bio je to poCetak oruzane borbe
makedonskog naroda pa se datum
prve akcije Prilepskog odreda slavi
kao Dan ustanka Makedonije.
Makedonski komunisti naSli su se
pod okupacijom 1941. godine u
specifi6nim uvjetima, suo6eni s
te5ko6ama koje se nisu javljale ni u
jednom drugom kraju Jugoslavije. U
njihovu pokrajinskom rukovodstvu
prevladavala je teza da prikljucenje
najveceg dijela Makedonije faSistic-ko- j
koburSkoj Bugarskoj namece i
prikljucenje makedonske organiza-cij- e
KPJ Bugarskoj radnidkoj partiji
(komunista). U osnovi te teze bila je
probugarska orijentacija tadaSnjeg
sekretara Metodija Satorova i jo§
nekih 6lanova Pokrajinskog komite-t- a
KPJ za Makedoniju. Oni su
svojevoljno prekinuli veze s CK KPJ,
povezali se s rukovodstvom bugar-skeparti- je
i prihvatili njenu politiku,
smatrajudi da u Makedoniji, kao ni u
Bugarskoj, nema uvjeta za ustanak.
Razumljivo, takvi su potezi pokra-jinskog
rukovodstva izazvali duboku
krizu u makedonskoj partijskoj orga-nizaci- ji.
UnatoC svemu, niza ruko-vodstva
partije samoinicijativno su
poticala narod na oruzanu borbu.
Tome je pogodovalo Sto je vrlo brzo
jacala mrznja prema bugarski m fa-Sisti- ma
koji su sijali teror na
okupiranom podrucju Makedonije.
Poslije nekoliko mjeseci uporne i
odlu6ne borbe CK KPJ i dijela
rukovode6eg partijskog aktiva i or-ganizac- ija,
imenovan je novi Pokra-jins- ki
komitet koji je u septembru
1941 . priSao pripremama za oruzani
ustanak. Ubrzo su osnovani parti-zanski
odredi a onda su pofietkom
oktobra uslijedile i oruzane akcije
protiv okupatora. lako su se poslje-dic-e
krize i dalje osjecale, pogotovo
zbog neprekidnog mijeSanja Bugar-sk- e
radnifike partije u rad organiza-cij- e
makedonskih komunista sve
CeSci napadi na faSiste i odlucnost
WEHANIA NAUKItt UMJEINOSr Ш
f, I 1
„r ?? ,- - _ M. ri'. "--
ZA
~iL,¥av '',(.'.- - x ' f - Л -"- erttfi- r.""'.. , ' 9WW ,-- " 'y jv'vvt;
л'
, CSKOpUfTJug- )- Dobitald ил
graflo Ш bktomvrl,niaWS6g prizua-Д- ;
1ф4№' Makedonije jta vrhunsfea: пфшфШођШп шшкв. I uihfetaoi
}stf, uJSgbdM језш Afcksandarv
}SjwmM$m№№r CWev I dr
na ova фдаЗОДцр djeto te
чЂ1Ш,т№, rfcao i Nmty Себотека,
ЏвШ&Л ?m VldImie,yateMiemsia.
hmax%QUm dotiticl ovo&prfana-i- r
nja'avotpo ЛШђЛ1а8 wmletao- - 'шЈгХ У.-- '';-' xY'
'"' " Zliimslie'rostvarnja ' iz) oblasti , l
nauke u tolm godine dobitnlcl prizna-InlaljesuxV- dr RIsMlnoveM wrdjelo ;
Tftlasnl proccsi u razvojnim postroj- - ,
, каш&'& to pbtestl umjetajostt pjesnlk- -
MffiaU ty&wteiblrlai Nerezi Oyo
увоШргкфоф dodljeljeno. Џ I aka-ei&omfeaVtt,,Va- sflu
VasUevu za
samdatalaufliloibu u Umidtnitko) ga-'leri- jl'
SkoJw, glmacu Metl Jovanov--'
skom; :zriAogu џ draml Erigon Jor-,da- aa
Yle;vn.eS,a 'I,Makedonskoj filhar-fjmohlfl- .''
najboljih partijskih aktivista da slije-d- e
jedino ispravnu politiku KPJ,
otvarali su novu stranicu u povijesti
kamedonskog naroda.
Pofietkom marta 1943. formiran je
Centralni komitet KP Makedonije
Sto je imalo za cilj da joS viSe izrazi
stajaliSta KPJ o makedonskom na-cionaln- om
pitanju i ukloni sve
sumnje Sto se ti6e bududnosti
makedonskog naroda u novoj jugo-slavensk- oj
zajednici ravnopravnih
naroda i narodnosti koja se radala u
oslobodilafikom ratu. Osnazene par-tijs- ke
organizacije od tada su joS
efikasnije usmjeravale borbeno ras-poloze- nje
makedonskog naroda.
Snazan polet NOB izrazavao se u
јабапји i Sirenju partizanskih odre-da,
stvaranju mreze narodnooslobo-dilafiki- h
odbora i masovnih antifa-Sisti6k- ih
drganizacija. Na valu na-rodn- og
otpora CK KP Makedonije
donio je u augustu 1943. odluku o
stvaranju viSih organa vlasti i formi-ranj- u
prvih brigada Narodnooslobo-dilafik- e
vojske.
Tako je i Makedonija jedinstveno
krenula u susret pobjedi koja je
donosila socijalno i nacionalno
oslobodenje svih jugoslavenskih, pa
tako i makedonskog naroda.
("Vjesnik")
52352
Bunar,
moze
Naime, ovim neudate
Cim
sela kod kapom
nnsEsaasss TffiHyftifi HMIHHWH
Ustinov ce snimati
u Makedoniji
SKOPLJE, (Tanjug) Slavni engleski
glumac, refciser i dramaturg Peter Ustinov
snimat Makediniji prema romanu poz-nato- g turskog knjiZevnika Kemala JaSara
film "Nemet, moj sokole". Ovaj film bit
realiziran jugoslavensko-svicarsko-englesk- oj korporaciji. Jugoslavenski
"Jadran-film- " Zagreba. OCekuje
prva klapa padne oktobra selu
KoCilari kod Titovog
radu na ovom sudjelovat poz- nata svjetska imena Clanovi dramskog an-sambl- a
Sekspirovog kazalista Straforga
takoder sudjelovati filmu
svom projektu angazirati 1 oko dvadesetak
makedonskih glumaca
Sabrana djela i
spomenik Miroslava
Krle2e
ZAGREB, Tanjug — Odbor za
obiljezavanje imena i druStvenu
brigu djelu Miroslava Krleze
raspravljao je Stampanju njegovih
sabranih djela, uredenju radno-memorijaln- og
prostora, i obiljezava-nj- u
ulice imenom Miroslava Krleze i
postavljanju spomenika u Zagrebu
velikanu naSe knjizevnosti.
Buduci da je pet knjiga novela u
Stampi u pripremi su dvije knjige
polemika i tri knjige putopisa M.
Krleze, Odbor je zakljucio da treba
ufiiniti sve da bi se sabrana djela
objavila za 90.godiSnjicu autorovog
rodenja.
Sto se tice uredenja radno-memo-rijaln- og
prostora, Odbor je sugeri-sa- o
da Jugoslavenska akademija
znanosti i umjetnosti u Zagrebu,
odnosno Institut za teatralogiju i
knjizevnost JAZU preuzme Krlezin
stan na Gvozdu 23, koji bi bio radni
prostor namjenjen prou6avanju opu-s- a
Miroslava Krleze. Clanovi Odbora
takoder predlazu da SkupStina grada
Zagreba Sto prije razmotri moguc-no- st
obiljezavanja ulice u starom
dijelu grada imenom Miroslava Krle-ze
i postavljanje spomenika u Zag-rebu.
HRVATSKIBALETU
SJED. DR2AVAMA
ZAGREB — Balet HNK Iz Zagreba, odlazi
na veliku turneju po SAD. Otkako postoji
Balet Zagrebu, joS nikad dosad nije
ostvaren tako grandiozan poduhvat kao ovaj.
Turneja Baleta Hrvatskog narodnog kazaliS-t- a
pofiinje 13. oktobra, a trajace punih 47
dana po raznim kulturnim centrima Amerike.
Ansambl od 40 i grata izvesti ce ukupno 36
predstava. Pripremljena su programa od
Cetiri numere. Uz poznata svjetska djela na
programu ce biti i dva djela Jakova Gotovca:
Simfonijsko kolo i "Ero onog svijeta".
Kapa kao znak devojaStva
9Г Шшџ т&ШшШф''® иН Sw
£шш г-.ггеж-
вг
-- i'TK._ ва " кзж -- w
DERVENTA — selima opcine Derventa: Bijelo Brdo,
RaSCici, Modran, Polje, Korac i 2eravac lakse se razlikovatl koja je
djevojka zaruCena, a koja nije. u selima zene nose
neobicne male kape od crvene kadife veoma modernog izgleda. in
netko zaprosi djevojke prestaju da nose ove kape.
Na slici: djevojke iz Bunar, Dervente, s od crvene
kadife.
6e u
6e
u
produ-cen- t
je iz
se da 11. u
Velsa.
U filmu £e
iz
6e u Ustinov ce u
o
o
a
u
tri
s
wsa
U
д!ДФ7УЈ?Р
odStetni zahtevveCi
odamerlckog bud2eta
MAJAMI(AFP) — Saudijski seik Moha-me- d
al Fasi tuzio je ovih dana gradsku
upravu Holivuda trazeci odstetu za vreme
provedeno u istraznom zatvoru u iznosu od
hiljadu milijardi dolara, sto predstavlja veci
tznos od godisnjeg budzeta SAD.
"Uvredem" seik naime proveo ]e sest sati
u zatvoru zato sto je napustio hotel u
Holivudu gde je boravio sa svojom mnogo-brojno- m
svitom ne plativsi ceh od cetin
miliona dolara, koliko je kostao njegov
boravak od iula meseca
IMAJEDNAMODRA
NERETVA
Neretva je dugaCka 218 kilometara, te6e s
obronka Zelengore s visine od 1095 metara
do Kardeljeva, gdje se kroz dvanaest
rukavaca ulijeva u Jadransko more. Pokojni
pjesnik Mak Dizdar ostavi stihove "Ima jedna
modra rijeka". Nesumnjivo je misllo na
Neretvu, koja je i zelena i modra, Cista i
bistra. Tako ргоггабпа da se na dnu svaki
kamen vidi. Prava Ijepotica rijeka koju treba
6uvati.
No porasla je industrija i Neretva je u
opasnosti. Medutim, mnoge je ona osvojila
svojom Cistocom i plahovitoScu, pa je imala
i mnogo branitelja. Grade se objekti za
prociscavanje otpadnih voda i zaStitu kvali-tet- a
Neretve.
— Prema Neretvi, u usporedbi sa ostalim
vodotocima u SR Bosni i Hercegovini,
odnosimo se najkorektnije — rekao je Bozo
Knezevic, pomocnik predsjednika Republifi-ko- g
komlteta za poljoprivredu, sumarstvo i
vodoprivredu — ali bismo mogli i morali biti
i bolji. Neretva je zila kucavica jednog
prostora i o njoj ovisi i privredni i opci
razvoj. Орбе je misljenje da Jugoslavia, pa i
BiH, raspolaiu neograniCenim koli6inama
vode. Medutim, to su pretpostavke пеирибе-ni- h
ljudi. U kritiCnim situacijama svi
bosanskohercegovaCki vodotoci daju jedva
200 kubiCnih metara vode u sekundi.
Trebisnjica — u neretljanskom
slivu
Kada bismo navodnjavali sve povrsine
koje treba da se navodnjavaju u poljoprivred-no- j
prolzvodnji, nasi bi vodotoci presusili. U
ovoj situaciji posebno se postavlja pitanje
kako oslgurati dovoljno vode za industriju i
stanovni§tvo. Mozda bismo u slivu Neretve
mogli biti zadovoljni koll6inom vode, ali ako
se nastavi zagadivanje, ne i kvaiitetom.
Obisli smo Neretvu, cull dosta prica,
vidjeli planove ljudi koji nastoje da je
safiuvaju 6istu.
— Neke mjere su ve6 poduzete, ali to joS
nije dovoljno. Treba raditi i brze i viSe. Na
primjer, u Konjicu se radi na zajedniCkoj
zastiti Neretve. Pojedinacni zahvati su za
pohvalu ali su i skupi i malo upotrebljivi.
Razumljivo je zato Sto sve op6ine idu na
udruzivanje sredstava i izgradnju objekata
koji ce potpunije zastititi vode Neretve. Prvi
rezultati su vidljivi, dolaze kao poticaj za
nastavak akcije. U Mostaru, tofinije u
"Glinici" uCinjeno je mnogo i njihovi
rezultati ohrabruju.
— Gradnjom hidroelektrane "Capljina" i
Trebisnjica je usla u sliv Neretve. Sto to
znaCi za Neretvu?
— Vode TrebiSnjice djeluju sire nego Sto
se misli. Dio se drenira na podrucje
Malostonskog zaljeva i utje6e na prirodne
f unkcije tog dijela obale, a tu je vrlo vazno je
li voda 6ista ili nije. Trebinje je dio problema
vezanih za pro6iS6avanje otpadnih voda
rijesilo dobro. Sada se traze najbolja
rjeSenja za zaStitu Malostonskog kanala od
industrije i naselja Neum. Istrazivanja
upucuju na primjenu suvremenih metoda
prociscavanja otpadnih voda jamii zivot
Skoljki i razvoj privrede na torn podrucju.
Rijeka nikom duzna
— Tocno je da se gradi, dase ulaze, bazen
za odlaganje otpadnih materija "Glinice"
vidljiv je svakome, za kolektore se zna,
planira ih cijeli Mostar. Ali Neretva nosi
ponekad i mrtvu ribu.
— To je tofino. Ipak se u zastiti Neretve ne
ponasamo svi jednako odgovorno. Nerijetko
oni koji najviSe zagaduju, ne vide svoju
obavezu, pa ni prednosti iiste Neretve.
U Konjicu, Jablanici, Mostaru i Trebinju
radi se punom parom na dokumentima,
projektima i pribavljanju novca. Vremena
nema mnogo. Dokazano je da uz rijeku
mogu opstati i dimnjaci, a da voda bude
Cista. Treba uciniti sve da Neretva ostane
kakva jest, sa svojim brzacima, ribifiima i
kupacima. ZaSto uzeti djeci radost kupanja
na tim modrim valovima, zaSto uzeti radost
zivljenja oko rijeke9
,
Treba imati na umu i one vrijedne vocare i
poljoprivrednike Sto crpe vodu iz Neretve da
bi natapah plodna polja i s njih brah
grozde, breskve.povrce. Neretva obilato
vraca sve Sto se u nju ulaze, pa onda treba
uloziti Neretva nije nikomu du2na, ona sve
vraca, a ljudi ostaju sretni i ponosm Sto je
imaju.
AnteJELAVlC