Nase Novine, December 01, 1982

              VOL 51, N0.41(525)
mjiiJi',™
U ducu nedjelju (31. oktobra)
odrzat ce se godisnji sastanak
odnosno konferencija ditalaca "Na-si- h
novina"; sudjelovati ce ditaoci iz
Toronta, Hamiltona, Wellanda, Win-dsor- a,
Detroita, Chicaga, New Yorka
i jos nekih mjesta, a doprinos ce
uciniti — putem rezolucija i ucesca
u predkonferencijskoj diskusiji — i
citaoci iz Vancouvera, Los Angele-sa- ,
Thunder Bay, Pittsburg ha, Ed-monto- na,
itd.
Ovi sastanci provjeravaju pisanje
lista u protekloj godini i donose
odluke kako ce se dalje drzati i §ta
treba raditi da se poboljsa i prosiri.
To je tradicija. I izraz demokratskih
nacela. Fundamentalna odludujuca
odlika lista. Izvor njegove snage. I
njegov ponos.
Ima stvari o koji ma se unaprijed ne
moze zakljuciti, jer nitko ne moze da
predvidi sta ce sve iduca godina
donijeti. Ali nikad se nece mnogo
pogresiti ako se postivaju davno
utvrdeni osnovni principi, naime da
je ovo doseljenidki, radnidki, demo-krats- ki
i informativni list
Mnogo se toga dogodilo —
promjenilo — u vremenu koje je
proteklo od pojave lista "Borba" 1.
novembra 1931. godine, koga su
naslijedili drugi Hstovi, medu njima i
"Nase novine", a one su nasljednik i
listova koji su izlazili u Sjed.
Drzavama.
"Nase novine" su nosilac svih
plemenitih i pozitivnih tradicija nap-redn- og
pokreta — organizacija i
stampe — doseljenika iz Jugoslavije
u Sjed. Drzavama i Kanadi. U
historiji ovih doseljenika nema nista
Ijepseg i boljeg od toga. To nam
istovremeno namece i vece zadatke.
Bilo je u historiji napredne stampe
i organizacija i nezadovoljavajucih
pojava i drzanja, pogresnih stavova,
a donosio in je zivot, drustveni
razvitak. Vazno je da su one pravilno
ocjenjene i da se ne ponavljaju.
И1,?ј:лтацлгллУ№
IZ SUDBURY
(Nastavak 2)
Bili smo pravom mestu i u
pravo vreme. U gradu Sudbury u
kome je vedina radnih ljudi zaposle-n- a
u dva velika rudnika nikla, zivi
prilifian broj Jugoslovena. To
uglavnom mladi ljudi, koji su
doselili u Kanadu pre pet, deset ili
petnaest godina. Medu njima demo
pronadii prave teme naS list koji табе ovi ljudi prate velikom
paznjom. Propust naS je utoliko Sto
"NaSe novine" nisu doprle do sva-ko- g
Jugoslovena zaposlenog u Sud-bury-- u.
'®''Ш@гШ 8$Ш$0г №Wffl ЧжжР! уШЧШшШ-ЂШ-
г
Ч11Ш1Рда111
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, OCTOBER 27, 1982.
IS 8ш
Mnogo se toga u svijetu promjenilo
u toku 75 godina od kad se na
djevero-ameritko- m kontinentu poja-vi- o
prvi napredni radnidki list,
"Radni6ka straza", a za doseljenike
iz Jugoslavije najvaznija promjena je
uspostava nove juznoslavenske dr-zav- ne zajednice — Socijalistidke
Federativne Republike Jugoslavije.
SFRJ je garancija bolje i Ijepie
buducnosti naroda i narodnosti koje
tamo zive i faktor zblizavanja, ra-zumjeva- nja, bratske sloge i druStve-no- g
zivota i rada u Kanadi i Sjed.
Drzavama. Socijalistidka Jugoslavia
je ufanje i nada naprednih doseljeni-ka.
Pozdravljamo narode od kojih
smo potekli. Zelimo da istraju na
putu kojim su posli, da postignu
svoje ciljeve. A mi u Kanadi i Sjed.
Drzavama moramo da se borimo da
bude dobro i ovdje.
Radne ljude ovih zemalja danas
pogada velika nezaposlenost, 1 infla-cij- a, skupoca. I mnogi drugi proble-m- i.
"Nase novine" treba da o tome
pisu i da upucuju ljude kako da se
drze.
Pojacava se i opasnost svjetskog
nuklearnog rata. "Nase novine"
ii I y B
na
su
se
za
sa
0?n0t
...... .;,--
-,, wn! ,V"'-Ji- , -
t.f. ' Л л m
Tomaschoff
NaSi ljudi zaposleni u Sudbury-- u
veoma su zainteresovani za ekonom-sk- e
i politicke probleme koji u sve
јабет stepenu pritiskaju njihov grad
i celu zemlju. Zainteresovani su zato
Sto ih ose6aju na sopstvenoj kozi.
Veoma su ozbiljni sagovornici u vezi
problema koji su "kost u grlu" kako
za dve velike kompanije, Inco i
Falconbridge, tako i za unije United
Steel Workers i Mine-Mi- ll koje pri
tim kompanijama zastupaju prava
radnika. U ovim danima nezaposle-nos- ti
u Sudbury-u- , naSi ljudi kao i
из
ШВ
treba da upozoravaju na tu opasnost
i da pozivaju svoje ditaoce da
sudjeluju u akcijama којејабаји mir.
Treba siriti slogu i bratske odnose.
Postoje razlike, ali i zajednis'tvo.
Potjedemo od raznih naroda i narod-nosti,
pripadamo razliditim organi-zacijam- a,
ali smo ipak u istom Hi
vrlo bliskom drustvenom polozaju.
Treba iznalaziti puteve koji vode
naprijed..
Pravilno drzanje lista je glavni uvjet
za njegov napredak. Ali to ipak nije
dovoljno. List treba da stigne do
sirokih doseljenidkih slojeva. Za to
treba raditi. List treba preporudivati.
Treba ga braniti od krivih napada.
Treba traziti pretplate. Pomagati
financijski. . 0 svemu tome treba govoriti na
konferenciji.
Pozdravljamo sve udesnike konfe-rencij- e
i zelimo da §to uspjesnije
obave zadatak koji pred njima stoji.
Zivjela pedeset i prva odnosno
sedamdeset i peta godisnjica jugo-slavensko-kanad- ske
i jugoslaven-sko-ameri6k- e
napredne radnidke i
demokratske Stampe!
=
".:.
Pise: KOSTlC
: .......sra, ;Д
f П
... T "I--
KATARINA
ostali radnici rudarskoj industriji
odlaze svoje unije, uzimaju ибебса
diskusijama sa unijskim funkcio-nerim- a.
razgovoru sa Ed Nitchie, funkci-onero- m
Mine-Mi- ll uniji, saznali
smo da Falconbridge i Inco
kompaniji radi veliki broj Jugoslove-na
i da su prvoklasni radnici, veoma
inteligentni i politidki obrazovani.
Uzgred 6emo napomenuti dasu za
radniCki pokret i stvaranje unija
Sudbury-- u veoma zasluzni Finci (oni
su jedna od najvecih etni6kih grupa
Mjgosla V£ekly
A Community
Ncwsfjdper
Established 1931
50 CENTS PER COPY
Generalna skupStina Ujedinjenih
nacija je odglasala da Medunarodni
monetarni fond odbije zajam Juznoj
Africi zbog rasizma i agresije. Za to
je glasala 121 drzava, tri su glasale
protiv (Sjed. Drzave, Britanija i Zap.
Njemafika), 23 su se uzdriale od
glasanja (jedna izmedu njih je
Kanada).
Juina Afrika trazi od Medunarod-no- g
fonda milijardu i 70 milijuna
dolara za financiranje njezine rasis-tiCk- e
politike (aperthajda) i vodenja
rata u Namibiji i protiv drzava koje
podupiru oslobodenje Namibije (An-gola,
Mozambik).
Medunarodni monetarni fond je
Juznoj Africi posljednjih godina dao
543 milijuna dolara, otprilike toliko
koliko je ona povecala vojne izdatke.
O tome je bio pripremljen izvjeStaj
UN ali nije objavljen.
Za sve to su odgovorne Sjed.
Drzave, koje imaju glavnu rijeC
Medunarodnom monetarnom fondu.
Ta zemlja je nedavno dozvolila
visokim juzno-africki- m oficirima da
ju posjete. Ona je takoder odobrila
prodaju nuklearnog materijala Juz-noj
Africi. Sad node da joj pomogne
zajmom Medunarodnog mone"tarnog
fonda.
Medunarodni monetarni fond ima
novca za rasistifiku i militaristifiku
Juznu Afriku.ali je jako §krt kad su
pitanju druge afri6ke zemlje.
Chryslerovi radnici
6eglasati o§trajku
Javljaju iz Detroita da 6e unija
automobislkih radnika pozvali svoje
filanove zaposlene kod Chryslerove
korporacije da glasaju za Strajk ili da
rade pod sadaSnjim uslovima do 1.
januara 1983.
Unija je pregovarala sa Chrysle-ro- m
Sjed. Drzavama i Kanadi za
obnovu ugovora, sa nekim poboljSa-nje- m,
ali korporacija ne daje skoro
niSta.
Chrysler sada zapoSljava (u Sjed.
Drzavama) 43.200 radnika, a 41 .900
je otpuSteno.
Worn h Ш
u
u
u
U
u
u
u
a
u
u
u
u ovom gradu). Finci su organizovali
prvi Strajk u Sudbury--u 1906. godi-ne.
U jednom razgovoru sa Jim Girou
(United Steel Workers) kome su
prisustvovali i neki naSi radnici,
razvila se veoma o§tra debata i
razmena miSljenja o slabostima i
neefikasnosti Steel Workers unije.
Pozivajuci se na sadaSnju neizvesnu
situaciju u pogledu vracanja rudara i
drugih radnika na posao jer rudnici
пебе ponovo proraditi sve do aprila