Nase Novine, February 17, 1982

              2- - NASE NOVINE, December 8, 1982.
POGLEDI I MlSLJENJA
W
London, Ont. — ProSlog tjedna
odrzano je nekoliko sastanaka radni-k- a
automobilske industrije (UAW),
Sirom Ontaria da bi se analizirali
pregovori i Strajk radnika Chryslero-v- e
korporacije. Jedinstveni na putu
"No concessions battle", radnici su
izrazili veliku zabrinutost, ali i
bezrezervnu podrSku zaposlenicima
Chryslerove kompanije. "Njihova
borba i stav su ispravni", istaknuto
je ovdje na sastanku, 21. studenog
(novembra), Lokala 1520 — s tim
viSe Sto su prije dvije godine
solidarno pomogli Chrysler zbog
navodne krize u koju je zapao,
odriduci se svojih beneficija i dijela
primanja (concessions). To je pro-uzrokov- alo
zaostajanje u Ii6nim
dohocima od $3 na sat iza radnika u
tvornici Ford i General Motors, i u
drugim povlasticama. Prema rije6i-m- a
direktora UAW za Kanadu,
Robert Whitea — zahtjevi radnika su
opravdani i tvornica Chrysler im
moze udovoljiti ("There's no questi-on
that Chrysler can meet the
economic package we're talking
about").
Isto tako, raspravljano je o novda-n-oj
pomoci Strajkujudim radnicima i
donesena odluka (glasanjem, Sto je
skoro jednoglasno prihvadeno) da
se sindikalna Clanarina (Union
Dues) povisi mjesecno za $20.00
kako bi se povisila primanja radnika
za vrijeme Strajka. 0 nafiinu pomodi
radnicima za vrijeme Strajka, ovdje
se je dosta diskutiralo, jer primanja
od $65.00, koliko se sada isplacuju
od strane Union, tjedno, su mini-mal- na
s obzirom na skupo6u tivei.-ni- h
namirnica i fivotnih troSkova.
Pojedinci su zamjerili uniskom ruko-vodst- vu
Sto su pravilnici zastarjeli
po ovako vaznom pitanju i u neku
ruku "nismo najspremnije dodekali
Strajk". Godine 1971., radnik na
StrajkaSkoj strazi primao je 32
dolara, Sto je bilo daleko bolje nego
danas, jer su zivotni troSkovi rasli tri
puta viSe u proteklih jedanaest
godina, гебепо je na sastanku.
Ekonomskim poremedajimazalju-Ijan- a
je industrija zeljeza, automo'bi-l- a
i srodnih privrednih grana. S
obzirom da su to arterije privrednog
sistema, "drhtanje" se svud osjeti, a
dobro upudeni u svjetska ekonom-sk- a
previranja tvrde da se nalazimo
na pragu ekonomske krize — slicne
onoj 1929. do 1933. Drhtanje velikih
divova: General Motors, Forda,
ULInJ
Shryslera vec se osjeti, posebno to
osjecaju njihovi zaposlenici, bilo u
vidu (concessions) kojekakovih us-tupa- ka
ili otpuStanjem radne snage
tj. prisilnim povedanjem proizvod-nos- ti rada — svaki djelid sekunde se
zeli iskoristiti. SliSno je stanje u
Evropi i Japanu. Tako je prije
nekoliko dana, u Italiji, Strajkovalo
oko 10 milijuna radnika (pola radnog
vremena) da bi upozorilo drzavni i
privatni sektor — da radnici nece
prihvatiti nikakove ustupke (no rol-lbacks
in cost-of-livi- ng increases or
any other contract provision) sa bilo
koje strane jer nisu ni doveli
industriju u tako krizno stanje.
Velike korporacije za sada izlaz
traze u smanjenju radm'Ckih pla6a i
smanjenjem broja praznika
(holydays) tokom godine, smanje-njem
godiSnjeg odmora i sliCno,
kako bi se povecala moc konkuren-cij- e
protiv uvoza, a profit ostao
netaknut. Tu su vec i postigle
uspjeha zbog oportunizma pojedinih
unijskih vodstava (posebno, kod
naSeg juznog susjeda), jake propa-gand- e
i zastraSivanja (ili ovako — ili
tvornica se zatvara i seli u plodnija
podru6ja).
Tako se trenutno Sire prifie,
raspravlja u stupcima naSe dnevne
Stampe (posebno one desno orjenti-ran- e)
o Strajku Chryslerovih radnika
u Kanadi, zeledi ih se prikazati kao
krivce za otpust radnika u USA. Da
bi se postigao bolji uspjeh, ulazi se
u socijalne probleme najSiromaSni-ji- h
koji zive od nezaposlenidke
pomodi (unemployment insurence) i
ne mogu nahraniti tolika mala i
gladna usta. Dirljivo i neshvatljivo,
na ovom mjestu i u ovo vrijeme,
samo do toga nisu doveli kanadski
Strajkujuci radnici, jer se baS oni
protiv toga bore, a prema vijestima
iz Windsora do sada su izgubili oko
700 kuca (u posljednje dvije godine)
zbog nemogudnosti otplate duga
(mortgage).
Goran Tumur
PALESTINSKOM PJESNIKU
ZABRANJEN ULAZ
U SJED. DRZAVE
Paiestinski pjesnik Mahmoud
Darwish trebao je doci u New York
da sudjeluje na programu Dje6jeg
fonda Ujedinjenih nacija za djecu u
Libanonu.
Sjed. Drzave mu nisu dozvolile da
dode (nisu mu dale ulaznu vizu).
ИШ Г"""" чч.ммтмлил.имаи
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANauiAN PUBLISHERS INC.
119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Mlloi Grubic, Volin Grbld, Josip Kovatid, Stanko Muideka,
Milena Bolid, Ivica Juriiid, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Borhlav Neikovld,
Rozalija Divjakovic, Duro Maljkovld, Ivan Prlbanid, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavao
Radmanid, Boia Pavkovid, Osroa Kovaievid, Viktor Arar, Duian Stanar, Milijan
Petrovic, Jchn Soverinski, Luis Gregurac, Mato SiauS, Martin Karavanld, Paul
Kudinid, Ivan Boban, Peko Dmltrovid, Milica Mluchin, A.Gertach, I eo Bacich.
REDAKCIJSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacic
Stjepan Mloiid (drustveno-polltlck- a pltanja), Daniel Phlades (diustvena pitanja i
knjliovnost), Katarina Kostid (poezija 1 aktuelne teme), Jelena Gavrllovld (literature
I umetnost za decu). Boiko Mladonovid, Anka Noiinld.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putmk (Chicago), Margaret Siardevld (Los Angeles),
Boio Spaiek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Stanld — Stanios
(Rim, Italija), Dario TapSanji (Pariz, Francuska), Lopa Tootanovld (Remscheld,
Znp.Nemacka).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (nauka I drufitvo), Pro!. Ivan
Dolenc (Slovenska KoruSka I kulturna publlclstlka u Amerlcl), Anton KosJeac
(reportaze I price iz Iseljenidkog zlvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovld, Petar Kurtic,
Miloi Kordid, Aleksandar Cine, Strahlnja Malatid, Novtca Mliid.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVI-JE:
M. Vasiljevid — LLO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents.
Advertising rutes on request. Second class Mall Registration NO. 0378.
"Naso novlno" Izlaze srljedom. Pretplata Iznosl $25.00 uodisnje; pojedlni
prlmjerak 50 centl. CJene oglasa na zahljev "Nase novlno" su nasljednlk,
"Jedlnstva", kome su prothodlll listovl: "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edlnost",
"Slobodna Mlsao", "Pravda" i I'.'jrhji", iun I N.iodnl Glasnik" I drugl napreunl
listovl kojl su mu prethodili u Sjodinjonlm Urzavania.
Redakclja odgovara za nopotpisane matedjalo. Potplsam llancl izrazavaju
mlsljenje autora. Dopisl se no vracaju.
(Nastavak sa st. 1)
mentu. Una ima osam godina
radnog staza. Prije tri mjeseca
degradirana je, a da stvar bude joS
okrutnija, premjeStena je u "Punch
Press" Department, za posao "ope-ratora- ".
A osobe koje bi trebalo da
rade na "Punch Pres"-i- , sa svega tri
godine radnog staza, obavljaju njen
posao. Sve se te nepravilnosti
dogadaju po volji formana koji ima
mo6 da svoje hirove sprovede u
djelo.
— Zbog svega toga, pitam se, kao
Sto se i drugi radnici pitaju, Sta
mene 6eka sutra, kada 6e mi biti
saopceno neko neprijatno iznena-denj- e.
— Po§to sada imamo uniju,
nadamo se da ce se sudbina
nepravedno otpuStenih radnika oz-biljn- ije
razmatrati i da ce se vedina
njih vratiti na posao. O svim takvim
slu6ajevimasmo obavjestili uniju i u
zadnje dvije nedjelje su obavljena
dva razgovora izmedu unije i kompa-nije.
Na tim sastancima sam licno
bio prisutan. Glavna tema pregovo-ra- ,
na posljednjem sastanku, odrza-no- m
23. novembra, bio je povratak
na posao radnika otpuStenih u
posljednjoj grupi. Kompanija ne
moze dokazati da je razlog za ovo
posljednje otpuStanje opadanje pro-izvodn- je, jeru tim istim departmani- -
MINISTARSKI SASTANAK CLANICA GATT-- a
SVE VEC! JAZ
Nastojeci u ne izmedu Sjevera i
zemlje uz ranije dogovorene stavove i
i su one krive za u
svjetskoj trgovini
ZENEVA(Tanjug) — Zemlje u
razvoju odlu6no se na sada§-nje- m
ministarskom sastanku zema-Ij- a
6lanica GATT-- a u 2enevi da se
zaustavi protekcionistidki val u
svjetskoj trgovini, koju putem jed-nostra- nih
restrikcija, bilateralnih
aranzmana i raznih vidljivih i skrive-ni- h
mehanizama, ugrozava stabil-no- st
svjetske trgovine. Najve6e §te-t- e
od toga, kako su istakli predstav-nic- i
Indije, Sri Lanke, Pakistana,
Kenije, BangladeSa, Filipina i dru-gi- h,
imaju slabiji partneri, odnosno
u razvoju.
Bilateralni aranzmani, a
oni u zatvorenim krugovima indus-trijski- h
sila, kao Sto je sludaj s
Evropskom zajednicom i drugim
ekonomskim divovima, izraz su
јабапја nejednakosti i diskriminacije
u trgovini, prije svega na Stetu
zemalja u razvoju. One ukazuju da je
to trgovina "s pozicije snage", Sto je
u suprotnosti sa osnovnim principi-m- a
GATT-- a.
Nastojedi da u 2enevi ne izazovu
konfrontiranje na liniji Sjever-Ju- g,
u razvoju 6vrsto stoje uz
dogovorene stavove i obaveze
koje je Vijece preciziralo u
deklaracije za taj ministarski
sastanak.
Svimajejasno da njihovi poljopri-vred- ni
artikli, sirovine i proizvodi
nove industrije nailaze na sve vece
prepreke na trziStima razvijenih,
tako da izvjesne beneficije iz spora-zum- a
o GATT-- u, koje su
zemljama u razvoju u vidu preferen-cijalno- g
i nereciproCnog tretmana,
snagu. Neke vodede
industrijske sile vrSe pritisak u
se dalje smanje te
povlastice.
Zemlje u razvoju isticu da su
najmanje krive za stanje u
svjetskoj trgovini, koje je, u stvari,
izraz Sire krize prevladanih ekonom-ski- h
odnosa u svijetu. Cula su se
Branko Vukovic
ma druge osobe rade prekov-remen- o.
Li6no sam urgirao da se
radnica 6iji sam primjer naveo, vrati
na posao u januaru, najdalje u
februaru iduce godine.
— Ocekujemo da 6e ovih
prvih pregovora izmedu unije i
kompanii biti povratak radnika, na
posao pocetkom iduce godine, ako
(koji su otpuSteni u novemb-ru- )
bar onih sa najduzim
stazom.
Za sledeci broj Branko Vukovi6
nam je nagovestio kao temu razgo-vora
reagovanje radnika vijetnam-sko- g
porekla sa kojima 6e on
sastanak ove nedelje, a kojih ima
рпПбап broj u Walbaru.
Razgovorobavila
Katarina Kostic
da izazovu Juga,
u razvoju cvrsto stoje
obaveze isticu da najmanje zalosno stanje
zalazu
zemlje
narodito
zemlje
ranije
GATT-- a
nacrtu
pruzene
naglo gube
Zenevi da
zalosno
stalno
rezulat
nesvih
radnim
odrzati
Zenevi sukob
ozbiljna upozorenja da brzo raste
trgovinski deficit, a slabi kupovnu
moc i kreditna sposobnost zemalja
u razvoju, Sto moze imati katastro-faln- e
posljedice ne samo za svjetsku
trgovinu nego i za opci ekonomski
rast, razvoj i mir u svijetu. Zna6ajno
je da je spoznaja takvim opasnosti-m- a
na odredeni nadin naSIa izraza i u
izlaganjima visokih funkcionera
GATT-- a, UNCTAD-a- , Svjetske ban-k- e,
Medunarodnog monetarnog fon-da
i drugih utjecajnih svjetskih
institucija a i nekih industrijskih
sila.
Ne zele znati
za civilizaciju
KUALA LUMPUR - U malezijsko]
drzavi Saravak nedavno je slucajno
pronadeno pleme koje zivi poludivlje
u stjenovitoj oblasti pokraj njeka
Ovo pleme ima samo 43 pnpadmka
1 - kako su ustanovih istrazivaci --- ne zeli da zna za civilizaciju, niti da
se mijesa sa ljudima lzvan svog po-dru- qa Zammljivo je da pnpadnici
ovog plemena lpak znaju za neka do-stignu-ca
civihzacije, ah su pravo iz-nenade- nje
1 odusevljenje izazvale
obicne sibice koje su im pokazali is-trazivaci
Izjavih su da im je poznato
da je bio drugi svjetski rat Ovo malo
pleme zivi od lova 1 zemljoradnje
KNJIGA O KARPOSU
KUMANOVO(Tanjug) — U Kumanovu je iz
Stampe ovih dana iziSIa knjiga "Kumanovski
kralj Кагроб" prof, dra Aleksandra Dimica
Palanfianskog.
Ta rijetka knjiga govori o ustanku u
kumanovskom kraju u 17. stoljedu,
Sto ga je pokrenuo Кагроб, rudar iz kratov-ski- h
rudnika, inaCe rodom iz kumanovskog
sela Vojnik. On je pokrenuo na ustanak
rudare i seljake, organizirao ih u regularnu
vojsku i poveo uspjeSnu borbu protiv
turskog carstva. Budu6i da je u toj borbi
imao uspjeha i oslobodio veliki tentonj, bio
je progla§en za kumanovskog kralja
Autor Palancanski uspio je otkriti i izmjeti
mnogo dosad nepoznatih cinjenica o zivotu i
borbi KarpoSa.