000218 |
Previous | 3 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ISTORUAT NJA) Godine 1884. na konvenciji Fede-racij- e organizovanih zanata i radniS-tv- a (Federation of Organized Trades and Labor of the United States) odluceno je, da se zahteva uvodenje osmocasovnog radnog dana pocev od maja 1886. Pocele su pripreme za generalni strajk. Vlasti su odlucile da pokret uguSe u njegovom zacetku. Na dan 3. maja policija je rasturila miting koji su organizovali strajka&i u McCormick Reaper Works u Chicagu. Tom prilikom poginufo je Sest radnika, a mnogo njih je bilo ranjeno. Slededih dana demonstra-cij- e su se nastavile na Hau market Squere. Policija je napala mirni skup i u torn momentu neko je bacio bombu od 6ije eksplozije su poginu-l- a detiri radnika i sedam policajaca. Radnicki vodi su bili pohapSeni i osudeni na smrt. Dana 14. jula 1889., vode radnidkih revolucionarnih organizacija su se sakupili u Parizu radi osnivanja Druge internacionale. Usvojena je slededa rezolucija: "Kongres je odludio da organizuje velike internacionalne demonstraci-je- , tako da 6e u svim zemljama i u svim gradovima jednog istog dana biti podnet zahtev vlastima za smanjivanje radnog dana na osam casova". Izabrani datum bio je 1. maj. I tako je roden 1. Maj kao dan rada, kao simbol solidarnosti rad-nicke klase sirom sveta. RVI MAJ U KANADI Ed Finn, sluzbenik kanadske unije javnih uposlenika napisao je clanak o Prvom Maju (objavio ga je Toronto Star na urednickoj stranici). Pisac spominje kako je nastao Prvi Maj (demonstracije u Chicagu), kako je slavljen, kako je predsjednik Americke federacije rada Sam Gom-per- s obustavio ucesce radnickih unija u proslavama i pomagao americkoj vladi da proglasi prvi ponedjeljak u septembru kao "rad-nicki praznik". Radnicke unije u Kanadi su ipak nastavile da slave Prvi Maj, osim poslije rata, kada je vodstvo Kanj-sko- g radnickog kongresa zakljucilo da su Prvi Maj "ukrali Rusi". To je bilo u vrijeme hladnog rata. Godine 1970. radnicke unije u ovoj zemlji su opet pocele da sudjeluju. Godine 1980. Kanadski radnicki kongres je trazio da se Prvi Maj proglasi kao nacionalni praznik. Federalna vlada to jos nije uradila, izgovara se da zemlja "ne treba dva radnicka prazmka". Finn zakljucuje: "Mnogi unionisti bi se, medutim, rade prikljucili radnicima drugih zemalja u slavlje-nj- u radnickih djela i demonstrirali za radnicke ciljeve prvog dana u maju. Oni isticu da je prvi ponedjeljak u septembru oznacen vise kao dan odmora nego kao dan da se obiljezi medunarodno radnicko jedinstvo". U JUZNOAFRIQKOJ REPUBLICI JOHANNESBURG, (AFP) - Osam rudara je pogmulo, a sedam ozlijedeno u rudniku ugljena u blizini Standertona u Ju2noafri£koj Republici. Predstavruk rudmka 150 kilometara udaljenog od Johannesburga izjavio je da uzroci katastrofe nisu poznati. Pretpostavlja se da je popustio potporni zid galenje koja se nalazi na dubmi do 110 metara ispod zemlje. - -- 4 v r г s ' x 'A ; W jl, V M '( M '' ' ' ~#~. - Just as we canlook back with pride on our past, we can nowlook with pride to our future . Canada now has its own Constitution withthe traditionalrights and freedoms we once took for granted. Today we can truly say, the future belongs to us. i l ne Uaiiaaian constitution and tne Canadian Charter ot Kignts and Freedoms L A' W ЧЛ It )ou v(jukl like to n-iuv- c more infonnation (.lutk oH the boxes lu'louMntlcomplctctlu' .ldvlress lomi St.. fir ourself еч.11. t) uh.it the C'onsntunon and the Charter of Rights and freedoms means to ) oli and to the future of Canada j The Canadian Constitution [ j The Canadian (. onstiiution I hyhhhts [ The Constitution and You 1 The ( inadiatl ( h UTi 1 ot Riyllts ,md leedoms The Canadian ( harrei ol Rights and r-ieid-onis Cilllde lor(. 111 lv.Il.IMN Please. ulkl m name to our inailmy list Government of Canada Gouernemenl du Canada TKONEPLACA POREZ? Kanadani moraju drzavi prijaviti svoje prihode u prosloj godini — i platiti porez, do kraja ovog mjeseca (aprila), ali struenjaci tvrde da nece biti prijavljeno (i placen porez) 68 milijardi dolara iii jedna petina. (U Sjed. Drzavama se utaji, kazu, 400 milijardi dolara). Tko zatajiva prihode i porez? Onaj tko moze, a to nije radnik, jer njemu oduzimlju porez svakog tjed-n- a ili svakog drugog, vec prema tome kad prima placu. KOLIKA RAZLIKA? Toronto Star u broju od 3. aprila objavio je zanimljivu reportazu iz pdJuaisgmojesolapvuiNsirjaeeecdkni(isuP§pteovstemuek,recnUikjuoirobjiaTmnriaevuseluplopov-uzeotpnuitroos-avaknvjejo-ae). mjesto Bled, ali kaze da se tamo govori slovenski a ne srpsko-hrvat-sk- i. Zatim kaze da se slovenski razlikuje od srpsko-hrvatsko- g kao talijanski od francuskog. Da li je to tadno? Tko zna razlike (i slidnosti) u jezicima? bend to PuNieationN (. .11111.1.1, Bo 1980. bration B, Ottawa, K1P6C.0 Name dklresN Cir . iistal Cilde Intormarion to be supplitd in D English □ Irene h roviiiie ill In ГЧ nul n i 1 1 f mil Dan u parIam en tu Navrsilo se 14 godina od kada je Pierre Trudeau dosao na polozaj kanadskog premijera. O tome je bilo govora i u federalnom parlamentu. Opozicioni poslanici su iznijeli slije-dec- e podatke: Od 1968. godine drzavni izdaci su-poveca-ni Sest puta. U 1968. inflacija je bila 4 posto, danas je 12 i pol posto. Nezaposlenost u 1968. je bila 4.5 posto, danas je 9.2 posto. Kad se priklju6e "skriveni nezaposleni", ondastopanezaposlenosti iznosi 13 posto. Kamatna stopa na zaloznice (mor-tgage) 1968. je bila 9.1 posto, a danas iznosi 18 i pol posto (proSlog Ijeta je bila 20 posto). Budzetski deficit (manjak) 1968. godine iznosio je 500 milijuna dolara, sada iznosi 10 i pol milijardi, povecanje za 2.000 posto. Roba za koju se 1968. godine platilo 1 dolar, danas koSta $2.83. Godine 1968. Kanada je zauzimala Hit Itl MU April 28, 1982, NASE NOVINE --3 @ I IHK1IKOI Kk.llls Л1ПЧ1ПХЛГ ia L&rtrBvfc& Canada ] drugo mjesto u svijetu u oogatstvu stanovnistva, sada je spala na 13 ili 14 mjesto. Voda Nove demokratske partije Edward Broadbent se osvrnuo na vijesti da je Trudeau kazao da 6e ostati na polozaju premijera dok se ne poboljsa ekonomska situacija; on je rekao: "Ja pitam predsjednika vlade zas-t- o on misli da ce kanadski narod slijediti covjeka koji je stvorio te probleme? Nije li to isto kao pitati paleznika da ugasi pozar?" Trudeau je odgovorio da je bogat-stv- o Kanade povecano tri puta od kada je on postao premijer, da je stvorio vise radnih mjesta nego sve razvijene zemlje i da Francuska, Sjed. Drzave i Britanija imaju vecu nezaposlenost nego Kanada. Liberal i su mu pljeskali, opozicio-ne- ri (konzervativci i novi demokrati su galamili. Oni razlicito gledaju protekle go-dine, primjetio je jedan novinar.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, June 16, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-04-28 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000151 |
Description
Title | 000218 |
OCR text | ISTORUAT NJA) Godine 1884. na konvenciji Fede-racij- e organizovanih zanata i radniS-tv- a (Federation of Organized Trades and Labor of the United States) odluceno je, da se zahteva uvodenje osmocasovnog radnog dana pocev od maja 1886. Pocele su pripreme za generalni strajk. Vlasti su odlucile da pokret uguSe u njegovom zacetku. Na dan 3. maja policija je rasturila miting koji su organizovali strajka&i u McCormick Reaper Works u Chicagu. Tom prilikom poginufo je Sest radnika, a mnogo njih je bilo ranjeno. Slededih dana demonstra-cij- e su se nastavile na Hau market Squere. Policija je napala mirni skup i u torn momentu neko je bacio bombu od 6ije eksplozije su poginu-l- a detiri radnika i sedam policajaca. Radnicki vodi su bili pohapSeni i osudeni na smrt. Dana 14. jula 1889., vode radnidkih revolucionarnih organizacija su se sakupili u Parizu radi osnivanja Druge internacionale. Usvojena je slededa rezolucija: "Kongres je odludio da organizuje velike internacionalne demonstraci-je- , tako da 6e u svim zemljama i u svim gradovima jednog istog dana biti podnet zahtev vlastima za smanjivanje radnog dana na osam casova". Izabrani datum bio je 1. maj. I tako je roden 1. Maj kao dan rada, kao simbol solidarnosti rad-nicke klase sirom sveta. RVI MAJ U KANADI Ed Finn, sluzbenik kanadske unije javnih uposlenika napisao je clanak o Prvom Maju (objavio ga je Toronto Star na urednickoj stranici). Pisac spominje kako je nastao Prvi Maj (demonstracije u Chicagu), kako je slavljen, kako je predsjednik Americke federacije rada Sam Gom-per- s obustavio ucesce radnickih unija u proslavama i pomagao americkoj vladi da proglasi prvi ponedjeljak u septembru kao "rad-nicki praznik". Radnicke unije u Kanadi su ipak nastavile da slave Prvi Maj, osim poslije rata, kada je vodstvo Kanj-sko- g radnickog kongresa zakljucilo da su Prvi Maj "ukrali Rusi". To je bilo u vrijeme hladnog rata. Godine 1970. radnicke unije u ovoj zemlji su opet pocele da sudjeluju. Godine 1980. Kanadski radnicki kongres je trazio da se Prvi Maj proglasi kao nacionalni praznik. Federalna vlada to jos nije uradila, izgovara se da zemlja "ne treba dva radnicka prazmka". Finn zakljucuje: "Mnogi unionisti bi se, medutim, rade prikljucili radnicima drugih zemalja u slavlje-nj- u radnickih djela i demonstrirali za radnicke ciljeve prvog dana u maju. Oni isticu da je prvi ponedjeljak u septembru oznacen vise kao dan odmora nego kao dan da se obiljezi medunarodno radnicko jedinstvo". U JUZNOAFRIQKOJ REPUBLICI JOHANNESBURG, (AFP) - Osam rudara je pogmulo, a sedam ozlijedeno u rudniku ugljena u blizini Standertona u Ju2noafri£koj Republici. Predstavruk rudmka 150 kilometara udaljenog od Johannesburga izjavio je da uzroci katastrofe nisu poznati. Pretpostavlja se da je popustio potporni zid galenje koja se nalazi na dubmi do 110 metara ispod zemlje. - -- 4 v r г s ' x 'A ; W jl, V M '( M '' ' ' ~#~. - Just as we canlook back with pride on our past, we can nowlook with pride to our future . Canada now has its own Constitution withthe traditionalrights and freedoms we once took for granted. Today we can truly say, the future belongs to us. i l ne Uaiiaaian constitution and tne Canadian Charter ot Kignts and Freedoms L A' W ЧЛ It )ou v(jukl like to n-iuv- c more infonnation (.lutk oH the boxes lu'louMntlcomplctctlu' .ldvlress lomi St.. fir ourself еч.11. t) uh.it the C'onsntunon and the Charter of Rights and freedoms means to ) oli and to the future of Canada j The Canadian Constitution [ j The Canadian (. onstiiution I hyhhhts [ The Constitution and You 1 The ( inadiatl ( h UTi 1 ot Riyllts ,md leedoms The Canadian ( harrei ol Rights and r-ieid-onis Cilllde lor(. 111 lv.Il.IMN Please. ulkl m name to our inailmy list Government of Canada Gouernemenl du Canada TKONEPLACA POREZ? Kanadani moraju drzavi prijaviti svoje prihode u prosloj godini — i platiti porez, do kraja ovog mjeseca (aprila), ali struenjaci tvrde da nece biti prijavljeno (i placen porez) 68 milijardi dolara iii jedna petina. (U Sjed. Drzavama se utaji, kazu, 400 milijardi dolara). Tko zatajiva prihode i porez? Onaj tko moze, a to nije radnik, jer njemu oduzimlju porez svakog tjed-n- a ili svakog drugog, vec prema tome kad prima placu. KOLIKA RAZLIKA? Toronto Star u broju od 3. aprila objavio je zanimljivu reportazu iz pdJuaisgmojesolapvuiNsirjaeeecdkni(isuP§pteovstemuek,recnUikjuoirobjiaTmnriaevuseluplopov-uzeotpnuitroos-avaknvjejo-ae). mjesto Bled, ali kaze da se tamo govori slovenski a ne srpsko-hrvat-sk- i. Zatim kaze da se slovenski razlikuje od srpsko-hrvatsko- g kao talijanski od francuskog. Da li je to tadno? Tko zna razlike (i slidnosti) u jezicima? bend to PuNieationN (. .11111.1.1, Bo 1980. bration B, Ottawa, K1P6C.0 Name dklresN Cir . iistal Cilde Intormarion to be supplitd in D English □ Irene h roviiiie ill In ГЧ nul n i 1 1 f mil Dan u parIam en tu Navrsilo se 14 godina od kada je Pierre Trudeau dosao na polozaj kanadskog premijera. O tome je bilo govora i u federalnom parlamentu. Opozicioni poslanici su iznijeli slije-dec- e podatke: Od 1968. godine drzavni izdaci su-poveca-ni Sest puta. U 1968. inflacija je bila 4 posto, danas je 12 i pol posto. Nezaposlenost u 1968. je bila 4.5 posto, danas je 9.2 posto. Kad se priklju6e "skriveni nezaposleni", ondastopanezaposlenosti iznosi 13 posto. Kamatna stopa na zaloznice (mor-tgage) 1968. je bila 9.1 posto, a danas iznosi 18 i pol posto (proSlog Ijeta je bila 20 posto). Budzetski deficit (manjak) 1968. godine iznosio je 500 milijuna dolara, sada iznosi 10 i pol milijardi, povecanje za 2.000 posto. Roba za koju se 1968. godine platilo 1 dolar, danas koSta $2.83. Godine 1968. Kanada je zauzimala Hit Itl MU April 28, 1982, NASE NOVINE --3 @ I IHK1IKOI Kk.llls Л1ПЧ1ПХЛГ ia L&rtrBvfc& Canada ] drugo mjesto u svijetu u oogatstvu stanovnistva, sada je spala na 13 ili 14 mjesto. Voda Nove demokratske partije Edward Broadbent se osvrnuo na vijesti da je Trudeau kazao da 6e ostati na polozaju premijera dok se ne poboljsa ekonomska situacija; on je rekao: "Ja pitam predsjednika vlade zas-t- o on misli da ce kanadski narod slijediti covjeka koji je stvorio te probleme? Nije li to isto kao pitati paleznika da ugasi pozar?" Trudeau je odgovorio da je bogat-stv- o Kanade povecano tri puta od kada je on postao premijer, da je stvorio vise radnih mjesta nego sve razvijene zemlje i da Francuska, Sjed. Drzave i Britanija imaju vecu nezaposlenost nego Kanada. Liberal i su mu pljeskali, opozicio-ne- ri (konzervativci i novi demokrati su galamili. Oni razlicito gledaju protekle go-dine, primjetio je jedan novinar. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000218