Nase Novine, May 18, 1983

              S У 1 .-- ". fr ')' fvC ' ; '
2- - NASE NOVINE, Marc; 30,7953.
Cikaski izbori: Heuspjeli pokuiaj "GRANICE
PRELAZI
mJk „ ,
И Ш И П BI ffl) ЕВ Ш "Hl 99
Dvanaestog aprila Chicago 6e
birati naCelnika.
Na preliminarnim izborima odrza-ni- m
22. februara za kandidata Demo-kratsk- e
stanke izabran je Harold
Washington, kongresman, crnac.
Njegov protivnik je republikanac
Bernard Epton, zidovskog porijekla.
SadaSnji nacelnik Chicaga Jane
Byrne je otpala, jer nije dobila
dovoljno glasova. Ona je ispocetka
govorilada podupire izbor Washing-ton- a.
Ali je promjenila miSljenje.
ProSlog tjedna je izjavila da 6e
kandidirati kao write-i- n kandidat.
To zna6i da oni koji za nju budu
glasali treba da napiSu mjesto gdje
glasaju, zatim nacrtaju 6etveroug-last- u
baksu (box), stave X u tu
baksu i napiSu ime kandidata.
Casopis "Time" pi§e da ni jedan
takav kandidat ne moze ofiekivati da
dobije mnogo glasova.
Ali Jane Byrne ide naprijed.
Jasno je da ona nastoji da dobije
glasove bijelaca, ali je kazala da
njezina odluka "nema niSta sa
rasom". Dalje je rekla da ne kandidi-r- a
"ni za cmce ni bijelce, za
Demokratsku partiju ili Republikan-sk- u
partiju ili bilo koju politi6ku
partiju, ja se kandidiram za Chi-cago".
Ali ona je bila nafielnik Chicaga
proSle 6etiri godine. ZaSto nije
dobila ve6u podrSku gradana?
Casopis "Time" kaze da je ona
svojim radom "otudila" demokrat-sk- e
glasa6e, kako one koji drze uz
"ma§inu" Demokratske stranke,
tako i ostale i "nema nikakva izgleda
da moze dobiti (politidki) polozaj
bilo gdje drugdje".
Nacionalni i drzavni (drzave Ill-inois)
komitet Demokratske stranke
je izjavio da podupire kandidaturu
Washingtona.
Predsjednik Nacionalnog komite-t- a
Demokratske stranke Charles
Manatf je kazao da "ne moze
dovoljno naglasiti vaznost da se
jedinstveno podupre zastupnik Wa-shington,
jer je on istaknuti javni
sluzbenik i njegov izbor je vazan za
bududnost stranke".
Zatim je dodao: "Oni koji misle da
ne podupru strankinog kandidata
treba da se sjete da mi imamo
zajednidkog neprijatelja". A to je
predsjednik Reagan.
Phil Rock, predsjednik drzavnog
odbora Demokratske stranke je izra-zi- o
"oduSevljenu potporu Washin-gtona".
Ali to nije bilo po volji predsjedni-k- a
Demokratske partije Cook County
Edward u Vrdoljaku (on je hrvatskog
porijekla) koji je s jo§ jednim
clanom tog odbora napustio prired-b- u
koju su Nacionalni i Drzavni
odbor organizirali za Washingtona.
Na toj priredbi bili su predsjednici
Ameridke federacije rada u Chicagu i
drzavi Illinois William Lee i Robert
Gibson.
Kongresman Dan Rostenkowski,
predsjednik jednog Kongresnog od-bora
(Ways and Means Committee),
koji, kako piSe "Time", predstavlja
"krupnu snagu" u Chicagu je o§tro
osudio postupak Byrne. On je rekao
da kandidat Washington "zasluzuje
potpuru svih demokrata
"Time" piSe da bi neuspjeh Wa-shingtona
u izborima izazvao oStro
reagiranje crnih glasafia ne samo u
Chicagu vec u cijeloj zemlji.
riir.'Tti'.i ~-Д"ДУ№1'и!Д'.Чп..СДД-
ГГ1
Od kad je ovo o cikaskim izborima
napisano, sfigla je vijest da je
Jane Byrne promjenila misljenje i
odustala od kandidature. Uvjerila
se da ne moze uspjeti. Sigurno je
bilo i pritisaka da se povuce...
Stekla je ruznu slavu... Clanak
ipak donosimo onako kako je
napisan.
'''lgiv.!lггмlл;'!-V''''!"liWv''l''ДJ'1- g-
[ ђјшШШШШшк rail шшшш
HAROLD WASHINGTON
za Sto se tko
bori?
Glenne Murray piSe u torontskom listu
Star kako je neki ameridki dasopis napisao
da sovjetski "Spijuni pokuSavaju "infiltrirati"
mirovne pokrete da Sire "sovjetsku propa-ganda".
On kaie da to rade i kanadski i
ameridki policijski agenti. Dalje piSe:
"Kada izgleda da laSci podupiru istinu, to
mole da istini donese slab glas, ali ju ipak
ne dini nimalo manjom. Mogude je da
velesile imaju stotine Spijuna u mirovnom
pokretu Sirom svijeta. Ali pored njih, hiljade
ljudi, koji su ustraSeni nuklearnim orufjem,
pokuSavaju spasiti 6ovje6anstvo od uniS-tenj- a.
"Osim toga, mi smo ja6i u naSim
pobudama. Mi se borimo za iivot. A za Sto
se oni bore?..."
'цлжгала
Profesor Milton Rakone sa CikaS-ko- g
univerziteta je rekao da bi
Chicago u torn slucaju postao grad
"kojim se ne moze upravljati".
Crnci bi poraz Washingtona shva-ti- li
"kao znak da bijelci nece da
glasaju za bilo kojeg crnca", pi§e
"Time" i dodaje kako je svecenik
Joseph Lowery, predsjednik Sout-hern
Christian Leadership League
kazao da je to dokaz da neSto nije u
redu s filozofijom Demokratske
stranke. "Demokrati bi tada morali
da se nazovu bijeli demokrati",
rekao je Lowery.
NjujorSki list "Daily World" pi§e
da je Jane Byrne "prodala svoju
duSu 6ika§koj ligarhiji, makar to
dovelo do rastrgavanja njezine vlas-tit- e
stranke. Oni (oligarhija) su
financirali njezinu razbijadku ulogu
sa 10 milijuna dolara. Ona je njima
posvetila svoj boravak u uredu
(na6elnika), nastojeci da poniSti
glasove cijele сгпабке zajednice,
slabeci na taj na6in demokraciju za
sav radni narod Chicaga".
Ona treba da se povude.
Isti6e se da Washington nije
kandidat samo crnaca. On iznosi
prijedloge koji ce pomodi rijeSiti
krizu i nezaposlenost. On je iprotiv
Reaganove politike pripremanja rata
na rafiun radnog naroda. Nedavno je
rekao da ce njegov izbor oznaciti
poraz Reagana i reganizama u 1984.
godini.
HONEKER NAGOVIJESTIO POSJET
SR NJEMACKOJ
BERLIN, Tanjug — Predsjednik Drlavnog
savjeta SR Njema6ke Erin Honeker zaloiio
se za poboljSanje i proSlrenje odnosa dviju
njema6kih drzava, u prvom redu ekonom-ski- h.
On je nagovijestio da 6e ove godine
posjetiti SR Njema6ku.
U prvim kontaktima koje sam imao s
predsjednikom SR Njema6ke Karstenom i
saveznim kancelarom Kolom o razvoju
odnosa DR Njemafike i SR NjemaSke iznio
sam miSljenje da obje пјетабке drzave
mogu mnogo vi§e uCiniti "da se o6uva mir sa
Sto manje guzve" — rekao je Honeker u
razgovuru sa predstavnicima 5tampe.
3IRITE POMA2ITE
SVOJU STAMPU!
!-,'.-
мд;ч1
Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANauiAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: Б93-502- 5
IZDAVACKI SAVET: MlloS Grubic, УоЦп Grbid, Josip Kovadii, Stanko Muideka,
Milena Bolii, Ivica ЈигШб, Ana Durovid, Lepa Rajnovii, Borisiav Ne&kovld,
Rozallja Divjakovic, Duro MallkovM, Ivan Prlbanid, Mile Baljak, Шја Bubalo, Pavao.
Raclmanii, Boia Pavkov'16, Ostoja Kovaievld, Viktot Am, Du&an Stanar, Milijan
Petrovlc, John Severinski, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin Kamanli, Paul
КиШб, Ivan Boban, Peko Dmltrovid, Mllica Mluqhln, A.Gerlach, Leo Haclch.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic
Stjepan MioSii (dru§tveno-polUI6k- a pltanja), Daniol Pixiades (druSlvena pllanja.l
knjliovnost), Kstarina Kostid (poezlja I aktuelne teme), Jelena Gavrllovld (llteratura
1 umelnost za decu), Bo5ko Mladonovl6, Anka Nozlnii.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putmk (Chicago), Margaret Stardevid (Los Angeles),
Boio Spaiek (New York), Frank Fuduri6 (Vancouver), Josip Slanld — Stanlos
(Rim, Italija), Dario TapSanjI (Parlz-- , Francuska), Lepa Taofanovld (Rerascheld,
Zap.Nema6ka).
SPECIJALNI SARADNICI: Prol. Vladislav lomovli (nauka I druStvo), Prol. Ivan
Dolenc (Slovenska KoruSka I kulturna publlclstlka u Amerlcl), Anfo Kostelac
(reportaze I prlfie iz Iseljeniikog zlvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovii, Peiar Kuttlc,
Milo§ Kordd, Aleksandar Chic, Strahlnja Maletii, Novica Mllic.
FOTOREPORTEHI: Srdan Bodic, Aron Koen, Jordan Vasiljevii. IZ JUGOSLAVI-JE:
M. Vasiljevid — LILO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single coplos 50 cents.
Advertising rates on request. Second class Mall Registration NO. 0378.
"Na&o novine" Izlaze srljedom. Pretplata Iznosi $25.00 godianje; pojedlni
primjerak 50 centl. Cjene ugiasa na zahtjev. "Naie novlne" su nasljednik
"Jedlnstva", kome su prethodill Uslovi: "NovosU", "Srpskl Glasnlk", "Edlnost".
"Slobodna Mlsao", "Pravda" I Corba", luso I "N.iodn! Glasnlk" I drugl naprednl
llstovi koji su mu prethodill u Sjedtujenint Drzavama.
Redakcija odgovara za nepotpisane materljale. Potpiaani clancl Izrazavaju
miSljenje autora. Dopisl se ne vracaju.
Kanadski list The Financial Post
piSe, u uvodniku, da je "zalosno"
Sto ameriCki predsjednik Reagan
nekad ide "dalje od razumnih grani-ca- ".
Urednici "Posta" su uznemireni
govorom koga je Reagan odrzao na
sastanku udruzenja evandelista u
mjestu Orlando, Florida.
"Njegov govor ce dobro posluziti
krajnjim desnifiarima koji vjeruju da
je Bog Amerikanac, ali ton njegove
poruke 6e uznemiriti атепбке sa-.veznik- e",
kaze "Post".
Reagan je ostavio dojam, piSe
"Post", da je njemu петодибе da sa
Rusima postupa na bilo koji nacin
osim njihove kapitulacije "moralno
јабој" poziciji Sjed. Drzava i njezinih
saveznika. On tako gleda ne samo
na Ruse, nego i sve ostale istoino-evropsk- e
zemlje, na Kinu i druge
socijalisti6ke zemlje, jer je kazao da
su svi komunisti "fokus zlofiina u
modernom svijetu".
To nije realisti6na osnova za
pregovore, piSe The Financial Post,
dodaju6i da "ni sveti rat, ni prijetnja
njime, nisu uslov za sigurnost i
napredak nekomunistifikog svijeta".
PROMJENE(NABOLJE)
UGRENADI
Grenada je mala zemlja (otok) u
Karibima, gdje je prije cetri godine-uspostavljen- a narodna vlast. Tamo
je bio predstavnik Kanadske unije
javnih uposlenika Larry Katz. Tamo
je proveo dva mjeseca i sudjelovao u
prikupljanju podataka o zdravstvu i
sigumosti na poslu. On kaze da nisu
tafcne tvrdnje o одгатбепји radnic-ki- h
prava. "Moje Ибпо iskustvo
potvrduje da su prava radnika dubo-k- o
i iskreno poStivana", kaze on.
Do 1979., kad je doSlo do promje-ne- ,
11 kategorija radnika nije imalo
prava da sudjeluje u bilo kakvim
akcijama za poboljSanje svog polo-zaj- a.
To viSe nije slu6aj. Prije je
samo 30 posto radnika pripadalo
unijama, a danas ih pripada 80
posto. Nezaposlenost je smanjena
sa 50 na 15 posto.
Radnici ne samo da sudjeluju u
kolektivnom pregovaranju ve6 i u
stvaranju planova zemlje. Sudjeluju
бак i u odredivanju drzavnog budze-ta- .
Tredunijsko vije6e je pokrenulo
program za spre6avanje bolesti i
ozleda na poslu.
"Iz ovog ne slijedi da Grenada nije
optere6enaproblemima", kaze Katz.
"ProSlost teSko pritiSte ovaj mali,
siromaSni otok i njegov narod. Ali
jedan od ovih problema nije, koliko
sam ja mogao da ustanovim, nepoS-tivan- je
prava radnih ljudi".
fantastiCne price
Ameridka obavjeStajna sluzba
(Central Intelligence Service) prizna-j- e daje netadno predstavljala sovjet-sk- e izdatke za vojne svrhe.
Ona je ranije tvrdila da poveCanje
sovjetskih vojnih izdataka iznosi 3
do 4 posto godiSnje, a sada kaze da
"mozda nije vede od 2 posto".
Sovjeti kazu da troSe 17 milijardi
rubalja (24 milijarde u ameridkom
novcu), ali ameridki sekretar obrane
Caspar Weinberger tvrdi da su ti
izdaci u 1981. godini iznosili 222
milijarde dolara.
On ho6e da opravda namjeru
Reaganove vlade da poveda amerid-k- e
vojne izdatke za 9 i pol posto u
ovoj godini.