Nase Novine, November 24, 1982

              October 20, 1982, NASE NOVINE —3
PRESKAKANJE If X1 Л1 NOVE MJERE
ICKIH
Zapadno-njemad- ki "Slobodni de-mokra- ti"
su bili u vladi sa Socijal-Demokrati- ma
koje je predvodio Hel-mut
Schmidt.
Nedavno su se povukli iz Schmid-tov- e
vlade i prikljudili desnidarima
koje predvodi Helmut Koel. Opet su
clanovi vlade.
Pros' log ponedjeljka bili su izbori u
Bavarskoj. Tamo je opet pobijedila
desnicarska partija — Kr§6anska
socijalna unija, koju predvodi Franz
Josef Strauss. I Socijal-demokra- ti
su poboljSali svoje pozicije. A
Slobodni demokrati su dobili samo
3.4 posto glasova bez i jednog
poslanika.
Slicno su ne§to ranije pros' I i u
drzavi Hesse — tamo su dobili samo
3.1 posto glasova.
Izgleda da njemadki narod ne gleda
dobro na one koji, iz oportunizma,
preskadu politicke plotove.
KAKVA KORIST
OD TOGA?
Kakve koristi imaju amerifiki i
kanadski automobilski radnici od
clanstva glavnog predsjednika svoje
unije, Douglas A. Frasera, u direkto-rijat- u
(Boord of Directors) Chrysle-rov- e
korporacije?
Fraser sjedi u Shryslerovoj eliti od
1980. godine kad je unija Chrysleru
dala velike financijske koncesije da
ju pomogne spasiti od bankrotstva.
Od Fraserova sudjelovanja u torn
odboru radnici nisu imali nikakve
koristi. A kompanija je koristila
njegovo prisustvo u odboru da prifia
kako i radnici ucestvuju u donasanju
njezinih odluka.
Sada javljaju iz Detroita da ce se
Fraser povudi iz odbora u maju
iduce godine jer navrsava 65 godina
zivota.
Kazu da predsjednik kompanije
zeli da Fraserovo mjesto u odboru
preuzme neki drugi unijski funkcio-ne- r,
ali unija je navodno zakljufcila
daviSe пебе takvih "reprezentacija".
Javljaju iz
Kanada je obnovila zahtjev Sjedi-njeni- m
Drzavama da se povedu
pregovori o uvodenju zastitnin mjera
kako sumporasti dim iz vi5e tisuCa
industrijskih obje stra-n- e
medudrzavne granice ne bi vise
nanosio stete biljnom i zivotinjskom
svijetu, kao i covjeku i njegovoj
okolini.
U isto6nim dijelovima SAD i
Kanade, ali znatno vi§e kod juznog
susjeda, postoji preko pedesetak
velikih industrijskih centara koji joS
nisu rijeSili problem zaStite
Kanadski strufinjaci kazu
SIBIRSKI PLINOVOD
FrvsrИИa n
Od ukupno 1,5 ti&ucc Kilometara cvro--sibirsk- ng plinovoda — od sredfsta izvo-nst- a plina u zapadnom Sibiru 'oko V-reng- oja do pogranicnc stanice Uzgorod,
prema Madarskoj — vec je postavljeno
prvih 1000 kilnmetara. Sovjctski funkci-ona- ri izjavljuju da ce iducih tisucn ki-lnmetara
bili postavljeno do kraja ovc
godine.
Posebniin uspjehom sovjelkih gradiU'.
1јл smatra &e i to to se nsporcdo s --
void zapadnom trasom poslavlja jos jc-da- n vcliki plinovod — za domaic i a
potrebe zemalja clanica iiUicnocvropske
zajednicc. Ukupna duzina oba plinovoda
iznosi 8000 kilometara. Piednobt, u sve-m- u, ima evro-iibirs- ki plinovod Urengoj
—Uzgorod, kojim vec 1384. godine treba
da pocnu ispornkc :.ovjctskoR plina za-padnoevrop- skim partnerima.
1ДЦМ1Ш1ИП SSS£S[
:ш
"TAJLENOL" UBIJA
BEZMILOSTI
U mesecu septembru i podetkom
oktobra u Chicagu i njegovim pred-gradi- ma
umrlo je sedam osoba koje
su se otrovale od aspirina Tajlenol.
Ovo je lek za glavobolju koji se
proizvodi u pilulama i kapsulama, pa
je upravo ovaj proizvod u kapsulama
prouzrokovao pravu tragediju u Chi-cagu.
Pretpostavlja se da je u
kapsule neka konkurentska firma
ubacila otrov i tako
smrt vise osoba.
Kompanija opet smatra da je neki
otpusteni radnik uradio ovu tesku
malverzaciju, Sto nije verovatno
poznavajuci americki sistem konku-renci- je
medu suparnicima. O tome
ce ipak istraga dati svoju rec koja 6e
verovatno biti najblize istini. Dotle,
preporucuje se svima koji uzimaju
lek protiv glavobolje da vise ne
uzimaju ni jednu vrstu leka pod
imenom Tajlenol.
Lo§i uslovi za rad
U ovoj 1982. godini Chicago se ne
moze pohvaliti svojim radom u
omasovljavanju na
"Nase novine". Sta je razlog tome da
se u Chicagu vi§e ne radi na
"NN"?
U ovom gradu se nekada radilo sa
velikim na Sirenju
naseg lista. Poznato je da je ovo
bilo posle Toronta, najglavnije mes-t- o
za "NN". U ovoj godini je u
Chicagu doslo do zastoja aktivnosti
u iseljenickim druStvima, Sto je opet
bio odraz teSkog previranja medu
aktivistima. Moze se sa sigurnoScu
reci da je ova godina bila nerodna
godina za cikasko iseljeniStvo na
svim poljima rada, pa prema tome i
na pretplatnika za
Stetaod "KISELE KISE"
Washingtona:
postrojenjas
Covjeko-veokolin- e.
prouzrokovala
pretplatnika
omasovljavanju
odusevljenjem
omasovljavanju
da "kisela kiSa" koja pada na njihove
Sume sve opasnije ugrozava ovu
granu u kojoj se godiSnji prihodi
penju na viSe od 24 milijarde dolara.
Zbog "kisele kiSe" Stete trpi i
kanadski turizam, a treca industrij-sk- a
grana kanadske privrede —
ribarstvo — takoder je u padu posto
je pepeo iz dimnjaka ameri6kih
tvorni6kih postrojenja vec uniStio
riblji svijet u tisucama kanadskih
jezera i rijeka. Vrlo trazena riba
salmon — ve6 росЧпје da nestaje u
ribarskim mrezama.
iihwii-.- u. mi., п-ши- чн- m, иијшј.".ишниил упл
syeu fKig BiIiomejtiara
Prema dugorocnim ugovorima, od ko-ji
h je osnovni sa Zapadnom NjemaSkom,
dok s Italijom jos nije potpisan. SSSB
ce u toku cetvrt gto!je6a itcporaSivati ra,-padn- oj Evropi po 40 milijardi knblinih
metara prirodnog plina godisnje.
Plinovod je vec stigao do Karpata —
uajtezc dionice na citavoj trasi, na kojoj
jr vec pripremljeno oko 2000 kilometara
divovskih cijevi. Dnevno se postavlja n
IczisU prosjecno po 20 kilometara cijevi.
11 toku iduce godine — saopcavaju fun-kcion- ari sovjetskog Ministaretva za ffra-dn- ju plinovoda — bit ce iegradeno 17
kompresorskih stanica, za koje znatnim
dijclom oprcmu i tehnologiju ispornSuje
apad. Pripremni radovl sa ve6 poSeli i
ovdje nitko ne sumnja da ce plan gra-dnj- e.
bez obzira na eventualne nove te-sko- cr. biti na vrijeme ispunjen.
мимј111МЛ1иут'тмуш111јдт1д1ММ1вии тшитттмтгттткгт
Strudnjaci ispituju
kapsule Tajlenola
"NN". Ako se ovo stanje prevazide i
u svim drustvima dode do ve6e
aktivnosti, tada se jedino moze
ocekivati i povecanje broja pretplat-nika
na "NN".
Ostaje nam da verujemo da 6e se
sve poteSko6e prevazici, i da 6e novi
kadrovi uspeti da unaprede dalji rad
na omasovljavanju naSih drustava i
ozivljavanju na§eg kultumog I za-bavn- og
zivota §to bi, bez daljeg,
svima koristilo.
Demonstracije
nezaposlenih
U Ajovi su osmog oktobra, prili-ko- m dolaska predsednika Reagana
da odrzi govor u cilju predizbome
kampanje, radnici izaSli na zborno
mesto, ali ne da bi sluSali govor i
obecanja predsednika Reagana, ve6
da demonstriraju protiv nezaposle-nos- ti
i sve tezeg zivota. Demonstra-cije
su protiv nezaposlenosti odrza-n- e
i u Jolietu, drzava Illinois.
Radnici traze vradanje na posao i
preduzimanje konkretnih mera za
izlazak iz te§ke ekonomske situacije
u koju su nas uveli republikanci na
celu sa svojim predsednikom.
Ukoliko predsednik Reagan ne
shvati ozbiljno situaciju u koju smo
zapali, moze se nadati teskim
posledicama za celu zemlju, jer
mora znati da nezaposlenost i beda
dovode do revolucionamih demon-straci- ja
i zahteva za korenito resava-nj- e
teskih ekonomskih problema a
koji su, uglavnom, rezultat posled-nje- g
stadijuma u razvoju kapitalis-ticko- g
drustva u ovoj zemlji. Pred-sednik
i burzoazija svakako ne zele
revolucionisanje masa, pa ce vero-vatno
i zbog toga preduzeti neke
mere za izlazak iz krize.
Izvestitelj
MASAKR U GVATEMALI
U martu ove godine u Gvatemali
je zauzela vlast vojna klika koju
predvodi general Efrain Rios Montt.
Od tog vremena vojska je izvrsila 112
napada na indijanska seia da uniSti
gerilce. Poginulo je 2.600 osoba.
To javlja Amnesty International.
Dan ranije, americki State Depar-tment
je izjavio da se situacija u
Gvatemali popravlja, pa 6e Montto-v- oj
kliki dati zajam.
t Ф i I t ,' I t Г
CIUDAD MEXICO (Tanjug) —
Sefovi diplomacija Kostarike, Hon-duras- a,
Salvadora, Jamajke, Belizea
i Kolumbije, i izaslanik amerifikog
predsjednika Reagana, Thomas En-dy- rs oStro su u ponedjeljak uveder
napali sandinistiCko rukovodstvo
Nikaragve, optuzujuci da "poti6e
subverziju u Srednjoj Americi, te siri
ideje lijevog totalitarizma i agresiv-n- o
gomila oruzje".
U kratkom saopcenju s ovog
skupa u San Joseu (Kostarika) nisu
sadrzane konkretne mjere koje se
namjeravaju poduzeti protiv Nika-ragve,
ali promatrafii ocjenjuju da je
rije6 o stvaranju bloka protivnika
postrevolucionarne orijentacije ove
srednjoameridke zemlje. OCekuje se
da 6e, vrlo vjerojatno, uslijediti
Sirenje politiCke i ekonomske izola-cij- e
Nikaragve, kao i јабапје pritisa-k- a
izvana na ovu zemlju.
Inicijator skupa u San Joseu bio je
Washington, koji je jos pofietkom
proSle godine zaveo ekonomsku i
politi6ku blokadu Nikaragve i pomo-ga- o
naoruzavanje oko 500 bivSih
Somozinih gardista, smjeStenih u
pogram'Cnim podrucjima Hondurasa
s Nikaragvom. Ministarski sastanak
najavljen je s ciljem navodnog
"јабапја demokratskih procesa u
Srednjoj Americi", ali je njegova
pozadina bila o£igledna jos prije
odrzavanja skupa. Na konferenciji je
najavljena moguinost proSirenja
pakta izmedu Kostarike, Hondurasa
i salvadorskog rezima, koji predvida
i mogudnost zajednifikih vojnih akci-j- a
Clanica "ukoliko je suverenitet
neke od njih ugrozen".
Vlade Meksika i Venecuele —
zemalja koje su nedavno predlozile
pregovore Hondurasa s Nikaragvom
— odbile su da sudjeluju na
konferenciji u San Joseu. Sluzbena
Managva je taj skup nazvala "zalos-ni- m
dogadajem, koji Srednju Ameri-k- u
ne vodi miru, niti demokraciji".
Voda salvadorskog demokratskog
revolucionaskog fronta (FDR), soci-jaldemok- rat Guillermo Ungo je, s
druge strane, konstatirao da minis-tarski
sastanak u San Joseu znafii
рокибај Washingtona da "pronade
nove putove obrafiuna sa naprednim
srednjoameri6kim snagama, Nika-ragvom
prije svih".
SLAVLJE
KORCULANA
U AUSTRALIJI
SYDNEY, Tanjug — U iseljeni6-ki- m klubovima Jugoslavena u No-vo- m Zelandu i Australiji u toku su
aktivnosti kojejoS jednom potvrduju
duboku vezanost naSih naroda, ra-selje- nih
Sirom svijeta, za rodnu
grudu i "stari kraj". U centru
zbivanja nalaze se naSi ljudi iz
Dalmacije, posebno s otoka Когби-l- e,
ali i njihovi gosti iz domovine koji
ovih dana borave na petom konti-nenet- u.
Australski Korfiulani, posebno
Bladani odnosno stanovnici tog
otodnog sela koji svojom organ izira-noS- cu sluze kao primjer kako se
treba druziti da bi zivot u dalekom
svijetu bio Sto podnoSljiviji, organi-zira- li
su preko svog druStva "Dalma-cija- "
u Sydney niz svedanosti i
manifestacija na kojima su njihovi
gosti iz "starog kraja", ali i prisutni
gosti iz zemlje 6iji su sada gradani,
mogli dobiti uvid u te njihove
aktivnosti.