Nase Novine, September 26, 1985

              VOL., 54, N0. 30 (661) THURSDAY, JULY 25, 1985
RANKED
U JUZN
Xakon dosi-- t шјс.мчч sukoha l medu juznoafncke crnacke voeine
i policije. vojske, vlada ЈЛН-- a je
prije nekoliko dana uvela ian red no stanjc1
Prvog datia. ojska. koja sada
uziva neogramcena praa. ic ato-nl- a
113 gradana
Promatraci smatraju da je situa-cij- a
u JAR-- u "zrela" za opcu revo-lucij- u
i da vlada u Pretonji vise nije
u stanju ugusiti crnacku bunu
Ove godine poginulo je vec preko
500 demonstranata u uhcnim bor-bam- a, zabiljezeno je vise strajkova
nego ikada u povijesti Juznoafricke
Republike l u demonstracijama su-djelu- je veliki broj crnackogstanov-nistva- .
Izvanredno stanje pruza neogra-nicen- a
prava vojsci i miliciji — bilo
tko u bilo koje vrijeme moze biti
pritvoren bez optuzbe, uvodi se sa-movolj- an
(od strane vojnih vlasti)
redarstveni sat i zabranjeno jesire-nj- e
bilo ikakvih informacija putem
medija.
Dobitnik nobelove nagrade za
mir, crnacki nadbiskup Desmond
Tutu je izjavio povodom objave o
izvanrednom stanju: "To je tipican
odgovor represivne i nepravedne
administracije koja nepoznaje
drugi nacin suzbijanja nemira osim
nasilja". Policija i vojska oruzani
semi-automatski- m mitraljezima i u
,~7Шх7& 5?П&.
.T AFRICI
oklopima. hara ernackim naselji-m- a Prava civilnih vlada su do dal)-njeg- a suspend irana
Osvrcuci se na dogadaje u Juz-noafrickoj
Republici, Shridath
Ramphal, generalni sekretar Com-monwealth- -a
je izjavio: "Izvan-redno
stanje u JAR-- u nije nista ma-nj- e
od terorizma od strane vlade".
LONDON — Nigerijska novinska
agencija NAN javlja da su britanske
banke glavni pozajmljivaci kapitala
Juznoafrickoj Republici (JAR). Pozi-vaju- ci
se na pregled koji je objavila
grupa boraca protiv aparthajda u
JAR, agencija takoder navodi da su
po velicini kredita odobrenih rezimu
u Pretoriji odmah iza banaka Velike
Britanije, svicarske financijske insti-tucij- e.
Prema pregledu tegrupe.kojijeob-javlje- n
u Londonu, 28 banaka iz Ve-like
Britanije odobrilo je proSle go-din- e
34 zajma Juznoafrickoj Repu-blici
u iznosu 1,4 milijarde dolara. U
isto vrijeme, 20 svicarskih banaka
dalo je Pretoriji 37 kredita u vrijed-nost- i
milijardu funti.
Medu najvecim zajmodavcima Pre-torij- e
su i SR Njemacka, Francuska i
tek onda Sjedinjene Americke Drza-ve- .
v j w. г - w ? s:' ч .. м. v ч - n. -- o- ' ;~ -- л с - -- , -j--C.-" "4
YUGOSLAV WEEKLY COMMUNITY NEWSPAPER
ZERVATIVNI
ZET
USPORAVA RAST
Opcekanadska Ekonomska komi-sij- a
je objavila svoju analizu utjecaja
novog konzervativnog budzeta usvo-jeno- g
23. maja o.g.
Sveobuhvatna povecanja u oporezi-vanj- u,
kojastupaju nasnagu iducego-dine- ,
ce po nalazima komisije, sma-nji- ti
rast privrede za 50 posto prema
ovoj fiskalnoj godini. Povecanje
bruto nacionalnog produkta (vrijed-nos- t
svih proizvoda i usluga) ce biti
samo 2.5 posto u 1986. godini prema
5 posto u prosloj godini. Rast pred-vide- n
za ovu godinu je 3 posto.
Povecanja poreza na osobne do-got- ke
i povecanja privrednih poreza
ce znatno smanjiti potrosacku potraz-nju- "
— izjavila je komisija.
"Jos jedan rezultat budzeta je na-stavlja- nje visoke nezaposlenosti.
Predvidena je nezaposlenost od 10
posto odnosno 10.5 posto za 1986. godi-nu.
To predstavlja "gubitak" od oko
40,000 radnih mjesta, mnoga od kojih
su u drzavnom sektoru — odraz znat-no- g
smanjivanja drzavnog budzeta za
drustvene namjene".
Inflacija, koja je bila prioritet kon-zervativ- ne
platforme, se takoder
nece smanjiti. Predvidena inflacija
za 1986. godinu je oko 4 posto. Medu-ti- m,
to ovisi o pozitivnim kretanjima
u americkoj privredi, tj. bazirano je
na pretpostavci da ce americke ka-mat- ne
stope pasti tokom godine. U su-protno- m,
stanje nase privrede se
moze jos vise pogorsati. wsmsss V"
VJ
V
ttV
?
v
S
V
is
Si
fcprfflktfklMhriflhrf
1931
'WW
BON, jula — Nesrecna Ana Frank,ciji
"Dnevnik" predstavlja jedno od
svedocanstvava o strahotama
l stradanju Jevreja u nacistitkim logori-ma- ,
i danas, toliko godina nakon rata,
uznemirava duhove i savesti u SR Ne-mack- oj.
Predlog socijaldemokrata da jedna
ulica u gradskoj cetvrti Begren Belzena,
jednog od mnogih zloglasnih nacisti£-ki- h
logora tokom rata, £ija je zrtva bila
i 14-godis- nja Ana Frank, dobije njeno
ime, naiSao je u ovom gradu na zestok
otpor.
Glavni protivnik i borac protiv ovog
predloga, gradski senator i pripadnik
HriScansko demokratske unije, imsli da
bi ulica Ane Frank "bila neugodno po-decan- je
za njegove sugradane".
SUDAN — LJBIJA
WASHINGTON — Vlada SAD izra-zil- a
je duboku zabrinutost sudanskoj
vladi zbog mogucnosti uspostavljanja
vojnih veza s Libijom. Predstavnik
State Bob Smaily izja-vio
je da bi se sudansko-libijsk- a vojna
suradnja mogla odraziti na odnose
SAD sa Sudanom. Medutim, on je do-da- o
da je od sudanske vlade dobivao
uvjerenje da vojni sporazum s Libi-jom
"nije zakljucen na racun SAD".
Predstavnik State je ta-koder
rekao da ce americka vlada po-drob- no prouciti sporazum, a tek onda
odluciti hoce li ostati pri svom za-htje- vu
upucenom kongresu da se za
1986. godinu Sudanu dodijeli 78,2 mi-liju- na dolara ekonomske i 17,2 mili-jun- a
dolara vojne pomoci. (KUNA)
Izvrsni odbor "Nasih novina" na pretprosloj svojoj
sednici, posle veoma duge diskusije, doneo je odluku da
godisnji odmor traje tri sedmice. Placeno osoblje (admi-nistrator,
slovoslagac, predsednica i glavni urednik) pri-mic- e
platu na ime godisnjeg odmora samo za dve sedmi-ce.
Nedelju dana bice na odmoru bez plate da bi nas list
ustedeo 684 dolara, tj. nedeljni iznos placenog osoblja.
Ovo je zadnji broj naseg lista pre godisnjeg odmora.
Sledcce izdanje bice 22. avgusta 1985.
Umoljavaju se citaoci da sa razumevanjem prihvate
odluku I.O.
,' w
U iducem izdanju "Nasih novina" objavicemo dopise
koji se odnose na ovogodisnje proslave Kanadsko-jugo-slovensko- g
dana i jos nesto o Momi Kaporu.
— UREDNISTVO
,-и- хх
najpo-tresniji- h
Departmenta
Departmenta
"W Tbojica ambasadora Vladimira Rolovica Miro Baresic dao f je intervju svedskom novinaru Tordu Andersonu ujednom
kaficu u kojije dosao bez ikakve pratnje. Baresic jegovorio
o svojoj "borbi za slobodnu Hrvatsku".
Konzervativni krugovi u Svedskoj, koji daju Baresicu
publicitet, ipak bi mogli napokon shvatiti da Hrvatska i hrvatski
narod nisu gradili i ne zele graditi svoju slobodu na nasilju.
Baresic je ubiojerje smatrao daje terorizam uvjet slobode. Hvala
lijepa, Svedska gospodo, na podrSci takvim shvatanjima, ona su u
proslosti uvijek skupo stajala hrvatski narod. (D.S.)