Nase Novine, June 05, 1986

              iiCi" .'№-- - Ait "
-- t'H I'.T. v
x%
" "
, ' M
--v;~ -- 4V. "u- - yw".'"''-''-- , ::ЉЦф:.14- - -.- '.-.
ЛЏЉЉ I
m Uredjuje: Oliver MILAN
40. NOGOMETNO
PRVENSTVO
JUGOSLAVIJE
REZULTATI21. KOLA
Dinamo (Z)— Hajduk 1:1
Rijeka— Zeljeznicar 0:0
Dinamo (V— Sloboda 1:1
Celik—OFK Beograd 3:0
Vojvodina— C.Zvezda 4:1
Partizan—Vardar 2:1
Osijek—Buducnost 4:1
Velez—Sutjeska 1:0
Sarajevo-Pristin- a 3:0
REZULTATI22. KOLA
PriStina-Vele- z 3:2
Sutjeska— Osijek 2:1
Buducnost—Partizan 1:0
Vardar— Vojvodina 2:0
C. Zvezda—Celik 4:1
Sloboda— Rijeka 2:2
ZeljezniCar— Dinamo (Z) 2:0
OFK Beograd— Dinamo (V) 0:0
Hajduk— Sarajevo — (do za-kljuc- ka lista nismo primili re-zult- at)
TABLICA
1. Crvenz Zvezda 31
2. Partizan 31
3. Velez 27
4. Dinamo (Z) 23
itd.
JUGOSLAVIJA PETA
NA SVIJETU
Natjecanje na 120 metarskoj
skakaonici na Planici i pored
vjetra i prekida, donijelo je obi-lj- e
uzitaka, onima koji vole ski-jaS- ke skokove. Gledaoci nisu vi-dj- eli ni jedan jedini pad. Ako je
skijasko skakanje opasno, a
onoi to jeste, onda je to najljepSi
dozivljaj kojeg je priredila
Planica.
Jugoslavenska momdad: —
Pored Ulage sa cetvrtim mje-sto- m dobar plasman imali su i
drugi predstavnici prvi 6emu
posebno valja naglasiti deveto
mjcsto Mirana Tepesa, koji je sa
dva skoka od po 114 metara potv-rdi- o
svoju sjajnu ovogodisnju
formu. Plasman Tomaza Dolara
na 19. mjesto nije za podcjenji-vanj- e
medu pedestoricom svjet-ski- h
klasa. Kad se je na kraju
sve sabralo Jugoslavia je peta
na svijetu. To je veliki uspjeh
Planice i jugoslavenskog sakak-cko- g
sporta.
Mundiali: 1930, 1934, 1938,
1950, 1954 - nije sudjelovala;
1958. i 1962. - cetvrt-final- e;
1970 - cetvrt-finl- e; 1974 --
odustao; 1978. - nije se plasi-ra- o;
1982 - ispao u drugom
krugu.
Do Meksika: Danska 1:0, 2:4;
Svicarska 4:0, 2:2; R. Irska 2:0,
0:1; Norveska 1:0, 1:1.
Selektor: Eduard Malafjeev
(48).
Majstori: Protasov, Blohin,
Dasajev.
Sastav (vjerojatni): Dasajev,
Morozov, Demijanenko, Ci-vad- ze,
Bubnov, Zavrov, Gots-mano- v,
Cerenkov, Protasov,
Alnikov, Blohin.
Stil: jos uvijek nacrtna geo-metrij- a.
© OLIMPIJSKE IGRE '92 ©
Trojka iz ANOC-- a u
Beogradu
BEOGRAD — Troclana ko-misi- ja
ANOC-a- , odnosno nacio-nalni- h
olimpijskih komiteta sti-gl- a
je u cetvorodnevnih posjet
Beogadu, kandidatu za organi-zacij- u
ljetnih Olimpijskig igara
1992. godine. Mike Fenneli
predsjednik Olimpijskog komi-teta
Jamajke, Antonio Rodri-guez,
predsjednik Olimpijskog
komiteta Argentine i Wolfgang
Gitter, sekretar Olimpijskog ko-miteta
Njemacke DR u Sava
centru su imali prvu-sluzben- u
prezentaciju beogradske olim-pijsk- e
kandidature. Predsjed-nik
grada Beograda, Bogdan
Bogdanovic, zajedno sa clano-vim- a
Organizacijskog odbora,
im poznatim funkcionarima Ta-kaco- m,
Mutinom i Erceganom,
pozdravio je goste i ukratko
podsjetio na put i nacin kako se
Beograd opredijelio za kandi-datur- u.
— Ideja je stara, kandidatura
nova. Bili smo oprezni i suzdrza-ni- .
Sada cvrsto stojim iza svoje
odluke. Beograd je grad mlado-sti- ,
bas su nas mladi uvjerili da
je nasa odluka opravdana.
Imamo mnoge objektive, svi su
sabijeni na razdaljini od 16 kilo-metar- a.
Mi smo otvoren i Slobo-dan
grad. Imat cete priliku da
sve sami vidite i date svoju ocje-n- u.
Mi vam samo zelimo dobro-doslic- u,
kao i svim sportasima
svi j eta.
Zatim je gostima prikazana
nova verzija filma o Beogradu,
njegovim objektima i nacrtima
buducih, onaj film koji trenutno
"seta" svijetom. Zatim su i Artur
Takac i Slobodan Cerovic go-stima
razjasnili stalnu izlozbu u
Sava-centr- u "Beograd—olim-pijs- ki
grad".
Tokom tri dana delegacija
ANOC--a imala je dovoljno vre-men- a
da uzivo snimi Beogrd, da
posjeti sve njegove institucije,
precizno obavi predvideni po-sa- o
za detaljni izvjeStaj konfe-rencij- e
ANOC-- a koji ce podni-jet- i
Konferenciji u Seulu.
MOMCADSKI POREDAK
(Kup nacija)
1. Austrija
2. Finska
3. NorveSka
4. CSSR
5. Jugoslavia
6. Njemacka DR
7. Kanada, itd.
SOVJETSKA бТАМРА I TV
O SUSRETU
S JUGOSLAVIJOM
PRIZNAJU, ALL..
MOSKVA (Tanjug) — Poraz
teniske reprezentacije SSSR u
Beogradu izgleda da je te§ko
pao soyjetskim novinarima, koji
sa izuzetkom "Sovjetskog spor-ta"
minimalno izvjeStavaju o su-sre- tu
u Beogrdu. Veliki dnevni
listovi donijeli su samo rezultat
susreta dok nesto viSe o tome
pi§e "Sovjetski sport". List, is-ti- na
ukazuje na razliku u klasi
izmedu Zivojinovica i Cesnoko-va- ,
ali uzgred napominje da je
cetvrti set naS igrafc dobio uz po-mo- c
sudaca i uz "sumnjivu" dvo-struk- u
gresku sovjetskog igraca
u odlucujucem gemu.
Moskovska TV prikazivala je
tri dana snimke susreta u Beo-gradu,
ali je izbor bio pomalo
cudan. Prikazivani su ili oni su-sre- ti
koje je dobila sovjetska re-prezenta- cija ili oni setovi u ko-jim- a
su njeni igraci bili bolji.
Tako na primjer uopce nije bilo
prikazan ni djelic susreta Ore-ga- r
—Zverev, a iz susreta Zivoji-novi- c
—Cesnokov prikazan je
treci set, kojeg je dobio sovjet-ski
reprezentativac i posljednji,
u kojem je vodio, sve do posli-jednj- a
odlucujuca dva gema.
Sovjetski komentator na TV
bio je nezadovoljan i sucima i
ропабапјет Zivojinovica i pu-blike,
iako je vise puta istakao
visoku vrijednost jugoslaven-skog
prvaka.
a.TITOVI DUPINI ff
Ne treba se cuditi da na di-jel- u
kopna kojeg sa svih strana
oplakuje more kako to ucismo u
osnovnoj §koli kao zemljopisnu
definiciju otoka, sportovi na
vodi bijahu najmasovniji i naj-uSestali- ji,
poglavito ljeti. A na
Visu, ratnom garnizonu gdje je
dnevni obrok vina iznosio po
borcu tri cetvrtine litra, a pitka
. se voda dijelilo na gutljaje,
more je zimi, bez ogranicenja,
posluzilo za umivanje vojnicki,
sportski i spartanski, do pasa.
Posade naoruzanih brodova
more bi okupelo i onda kada su
to najmanje zeljeli u zimskim
fortunalima, ali im je najblize
bilo i onda kada su se javile prve
vrucine krajem proljeca. Oni su
prvi i робеИ igrati vaterpolo
(vrlo cesto se 6ulo "vaterpolo" a
da ta igra ne bi bila samo razo- -
"IMI?''"4'' "ч?
noda pobrinuli su se posade
naoruzanih brodova i za draz u
nadmetanju "tko je bolji".
Medusobno su odigravali utak-mic- e, vodili "ligaSku" tablicu
dok se netko nije dosjetio da bi
to igranje mogli dignuti i na
medunarodnu razinu. Kako su
na 'Visu sastav savezniSkih
snaga sacinjavali uglavnom ko-mando- si,
a oni su u diverzionim
operacijama u more s brodo-vim- a
iskakali do koljena ili do
pasa na plicacima, sportski iza-zo- v
na ogledanju u vaterpolu
prvi su prihvatili mornari s en-glesk- ih ratnih brodova bazira-ni- h
na Visu i Komizi. Prva utak-mic- a
odigrana 1. augusta (srp-nja- )
bila je ujedno i posljednja
jer, savezniSkim mornarima
nije bilo do revanSa nakon po-raz- a
od 10:0. NaSi navijaci su,
bodreci svoje — a da sve bude
u pomorackom zargonu — go-lo- ve nazivali torpedima.
NeSto su bolje od mornara
prolazili "prainari" tj. suho-zem- ci
na improviziranom igrali-st- u
pored aerodroma, u susre-tim- a
s nogometnim klubom
mom6adi Hajduka NOVJ. Mom-da- d
"Queen's Regiment"-- a izgu-bi- o
je utakmicu sa 7:1, reprezen-tacij- a
Britanske zradne od-bra- ne
prosla je nesto losije re-zultat- ski
(8:1), a kandidaciono i
borbeno spremniji i izdrzljiviji
momci iz sastava komandosa iz-bor- ili
su neodluceni rezultat 2:2
i tako usput podsjetili da dolaze
iz zemlje u kojoj je nogomet po-nika- o.
Vaterpolo na Visu ponovo
vratilo na "ligaSko" takmifienje
medu posadama nasih brodova,
da bi ipak i to ubrzo, ali izvan
toga otoka stiglo daleko i sport-ski
visoko do samih granica
male olimpijade u Rimu. A po-melo
je to na sugestiju Misije
NOVJ koja je iz Rima obavje-stil-a
Vrhovni Stab da se tamo
pripremaju za natjecanje u va-terpolu
i plivanju vojnih repre-zentaci- ja Velike Britanije,
Francuske i Amerike. Po krat-ko- m
postupku, a po onoj parti-zansk- oj "Snadi se druze" na
Visu se iz raznih jedinica sa te-ritor- ije Dalmacije okupila
grupa mladih boraca, predrat-ni-h
plivaca i vaterpolista. Na-kon
kratkog treniranja i odvika-vanj- a
od drzanja oruzja i nose-nj- a
cokula, prvi partizanski re-prezentati- vci,
ponjevSi sobom
zastavu s petokrakom uzetu s
parnog broda "Morava" kojim
su uplovili u Bari, prebacili su
se savezni6kim transportnim
avionom u Rim i 18 augusta (ko- -
Zborna komanda ne moze bez Olega,
ali sada nije rijec o futbolj-sto- ri Btohina.
Ne!
Oleg Protasov.
Gledali smo tog vtfljastog strijelca u
Splitu i u Krivom Rogu, gdje nije bio
onaj. Ubili su ga tereni: blato i snijeg.
Protasov je lukavac. Nema ni dvadeset
godina, a vec je bombarder lige: 27 golo-va- !
Cini se, on ce po zlatnu kopacku Adi-das- al
- Zanimaju me samo golovi. Priznajem
nisam brz, ali imam dovoljno koraka da ski-ne- m kriticnu loptu nogom ili glavom. Sto
cete, s dvadeset, a sto moze drugo jedan
mladi covjek.
Malafjeev je postavio novu formulu: V-ise
maste, manje sablone..
To mu je svojedobno porucio preko nje-macke
televizije i slavni Argentinac Luis
Cesar Menotti: - Sovjeti igraju moderan nogomet
Imaju klasu. Samo, vise ma§te.
Postoji, medutim i narodna krv, sjecanja,
uspomene.
I start Oleg.
Btohin je jos uvijek, u trideset trecoj, brz
i opasan pucac. Oleg je na kraju karijere,
lovoza) 1944. godine na£li se u
bazenu stadiona "Foro Nazio-nale- ".
Tog je dana po prvi put
izvan Titove Jugoslavije, u kojoj
su se vodile teSke bitke, na slu-zbeno- m jarbolu zaleprgala паба
zastava i odsvirala himna "Hej
Slaveni". Odsvirao ju je orke-sta- r
Francuske armije note koje
im je u toku nodi napisao Oskar
Danon. Iako su doSli u Rim ne-pripremlj- eni
i neuigrani na§i su
momci ostvarili zapazene rezul-tat- e
i pobrali simpatije svojih
sportskih suparnika. Poznati
engleski novinar Peter Wilson,
koji je izvje§tavao s toga save-znifck- og natjecanja u sporto-vim- a
na vodi, napisao je u listu
"Union Jack" uz ostalo i ovo:
"Dupini MarSala Tita pokazali
su viSe nego se ocekivalo". Iz
Rima su se Titovi dupini vratili
u svoje jedinice, vedina na ratne
polozaje, da bi se u novim, sada
vec vatrenim okrSajima, iska-za-li
i kao Titovi borci.
Maratoneki iah
Na Sahovskom turniru u Mar
del Plati 1950. Pilnik i Szerniak
odigrali su najduzu partiju u povf-jest- i
turmrskog saha: nakon 191
poteza i 23 sata tgranja sahisti su - remizirali.
Otkud kviz
Postoii zanimljiva verzija kako
je nastala rijec quiz (kviz). Irci tvr-d-e
da ju je izmisfio i tansirao nji-no-'v
dovjek po menu Daly јоб da-ie-ke
1780. Taj se covjek okladk)
da 6e za 24 sata uvesti u engleski
jezik potpuno novu rijec. Tako je
jedne noci po mnogim kucama
rodnog Dublina ispisao rijec Quiz.
Vec sutradan grad je brujao i svi
su se rasp№va sto oi mogla zna- -
crti tajanstvena njec. Da vie bude
ved, ni sam autor nije znao kakvo
bi znacenje mogao dati toj rijedi.
Ba§ zbog toga phanja i rasprava-nj-a,
znacenje se nametnuio sa-mo:
pitanje na koje je tesko dati
odgovor.
Bez groba
Nitko ne zna gdje je pokopan
Wolfgang Amadeus Mozart --
bez sumnje jedno od najslavnijih
imena u povijesti glazbe.
Starost skija
Najstarije skije na svijetu cuva-j- u
se u jednom muzeju u Stoc-kholm- u;
procjenjuje se da su sta-re
oko 4000 godtna.
ZBORNA S VISE
MASTE
ali bez njega se ne moze. Ptecat, h'rtar,
dkriinloa kIobjeasseonnedadjrez.roncratoj vlnjoa.vi Utolna,zikuojsi rejer
dosad bio bolna tocka zborne: sablona
Saiuz jgra duhovitije, u sustavu kjre, u na-dahnu- cu pojedtnaca
Malafjeev nije covjek koji sece.
— Ne! Obisfi smo pola svijeta. Meksi-k- o je visoko. Samo najspremniji bit ce
u vrhu na mundialu.
Kriterij tvrd, pardona nema. I sto manje
gotova.
Uz Homica i Dasina jos jedan pauk je
medu vratnicama izabrane momcadi: Da-sajev.
Visok, uspravan, dobra koraka, zadivlju-juce- g refleksa. Kad se dah ledi, Dasajev
na grosicevskim lakim noqama ide daleko
i visoko. Brani i nemogucel Obozava plavu
majicu. I voli plavi Wuz. Sigurno ce biti kan-did- at
za najboljeg vratara u Meksiku.
Hoce li SSSR napraviti cudo u Meksi-ku?
To nitko ne ocekuje, cak ni Malafjeev.
Ni gardistk
Dasajev se tiho smjeska. Kad.novinari
vec- hUoceM, eekvsiokun, jefginoavlee, zparostgononzee!:
(Iz intervjua pariskoj reviji Mondiale)
til
Л
s
;