000174 |
Previous | 6 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
П ! i-.—- !... i. i ..It'lWdliiATilAU&'MflWiUUUAMbUVWJittul.MHjiMHt ...i... -- ——-" - ..~ H-Je- UI --,.-..,.-- .-,.-- —..-_ i,i'VW+yiiT"- - 'мадцгмЈмглтнамааготидиммЈ " '""" ft t T.V I 5 ,; March, Confederation iVP. ft Crisis of Letter to the Editor: The Parti Quebecols victory In Quebec last November has force-fully compelled us as Canadians to the realization that balkanization or dismemberment of a country Is not something that happens only to other countries, but can happen here in Canada. And the continuing debate has in the main, revealed that the French speaking Cana-dians in Quebec do Indeed have cultural, economic and political grievances, and have had them since Confederation. The problem was and is there, at times very critical, but always an obstacle to Canadian unity. Rene Levesque has forced us as Canadi-ans to take a good look at ourselves — what we were, what we are, and what we want to or must be if we are to survive as a united country. For both the English speaking and French workers, the crisis of Confederation stripped of abstract emotionalism, is a bread and butter issue. It is senseless to argue who would be better off, Ontario or Quebec, if separation occurred. Both would suffer incre-ased hardship and a lower standard of living. Just one simple econo-mic fact: 30% of the market for Ontario manufactured goods is In Quebec. There would be even more widespread unemployment In On-tario if that market was lost to the U.S. or France. Both nations would certainly be swallowed up in time by the United States. The French speaking Canadians are a conquered people, but proud and determined, having preserved their language, cilture, and their heritage. A nation by a generally accepted definition is: "An histori-cally constituted, stable communi-ty of people formed on the basis of a common language, territoty, economic life and psychological make-u- p manifested in a common culture". Quebec has all the qualities of a nation. Prime Minis-ter Trudeau has stated as much in his address to the U.S. Congress. The desire of the Quebecols for self-determinat- ion is therefore un-derstandable). But it need not lead to separation, and whether it does or not will largely depend on the attitudes of the English speaking Canadians. Many prominent voices In Cana-da urge that Quebec be recognized as a nation. Among them is Prof. REALTY SERVICES ITD. 23, ,1977 Claude Bissel, former president of the University of Toronto, (Toronto Star, Feb. 25.). It should be noted that the concept of a two nation state was first advanced by the Communist Party of Canada in Its program, The Road to Socialism In Canada. The program states that the sovereignty of a national state may be expressed In a free rational choise of three forms: a separate state, a confederation of equal nations or states, or autonomy. Providing the nation In question freely chooses, any one of these forms as a genuine expression of sovereignty. Separation Is only one expression of genuine sovereignty, and by no means always the expression that is in the best interests of the working people Involved. Separatism would have little or no appeal in Quebec If English Kome to lako ved dug) niz godina radlm za "NaSe novine" malo sam pisala a јоб mane ikada ikoga krltikovala. Dogodllo se neSto u poslednje vre-m- e 5to me je mnogo razodaralo I razjadilo, na Sto moram da se os-vrne- m. Prlmetlla sam da se u poslednje vreme u naSIm novinama, ne znam iz kojlh razloga, zapostavlja Udru-zenj- e iena "Majka I dete" u kojem sam ja aktivna dlanlca, a pored mene Ima mnogo dlanlca koje dita-j- u i potpomazu пабе novine. U broju "NaSih novina" od 16. marta pojavlo se clanak pod nas-lovo- m: "NeiskoriSdene mogucnos-tl"- , gde pisac dlanka, mozda ne poznavajudi prilike, postavlja stvari naopako. Ja smatram da je potrebno da se postave stvari na svoje mesto Sto se tide Udruzenja zena, jer se u poslednje vreme provodi klevetnld-k- a kampanja protlv пабед Udruze-nja od strane pojedinaca i grupa. Naravno, kao i u svlm druStvlma, I kod nas ima nedostataka I gresaka all to Ipak ne opravdava zlonamer-n- e klevete. NaSe Udruzenje navrsava drugu godlnu svog postojanja I aktlvnos-ti- . Za to kratko vreme ucinjeno je mnogo, iako ne sve ono Sto smo zelele. Osnovana je decja Skola za1 - , f&reihour speaking Canadians recognized the Two Nation historical fact. The BNA act does not provide safeguards for the national rights of French Canada. What Is needed is a new made In Canada Constitu-tion, worked out at a constitutional conference of representatives of English speaking and French Ca-nada with equal voting rights for the representatives of the two nations, with all the fundemental matters decided upon by unanimo-us decision — that is — without the right of veto given to the English Canadian majority. What is more natural, If we are going to keep our country together, than a voluntary union of two equals — a union of our two founding nations in one united country? John Severinsky, Welland, Ont. koristi? obucavanje rrtaterinskih jezika na-Sl- h naroda. Ako ne znate, redl du vam da je to zamaSan posao a uspeh je tu pa se mozete uverlti, ako vas to zanima. Mi demo nas-tavi- ti s tim radom I nadamo se da de u budude uspet] blti JoS vedi. Dalje, odriale smo tri velldan-stven- e kulturne priredbe sa velikim uspehom. Cesto puta moramo da ogranldlmo пабе aktlvnosti, i ako su nam potrebne flnansije, jer nedemo da smetamo drugim druS-tvim- a. NaSe dlanice rade pozrtvo-van- o, koja manje koja viSe, jer osedaju da rade za dobrobit пабед naroda uopSte. Sve &o smo uradi-le- , uradile smo ml same, zene, bez pomodi гтшбкагаса a bllo je vrlo malo pomodi I od strane bllo koje druge jugoslovenske organl-zacij- e. 1976. godlne, za vreme posetet Desanke Makslmovld, sve su orga-nizaci- je (male prillku da se sastanu s njom. Ml smo omogudlle te sastanke. Da II je I jedna organiza-cij- a ponudila da nam pomogne da snosimo troSak? Ne, nijel Dolazlll su i drug! umetnici Iz Jugoslavije, koje su dovodlle druge organizaclje I pojedlncl a niko nam nlje ni ponu-di- o da I ml udestvujemo u prljemu tlh umetnlkai. Ml Imamo dedju Skolu I bllo bl korlsno da su tl umetnici upoznali i pozdravill naSu decu. Mi se ne mesamo u poslove druglh organizacija. Bllo bl tako-d- er pravo da se niko ne mesa ni u пабв poslove. Ja smatram da smo mi, dlanice Udruzenja, dorasle da same provodimo naSe aktlvnosti. Sto se mene lidno tide, ja se pono-el- m da sam dlanlca tog Udruzenja, Jer verujem da ono radi u korist opSteg dobra пабед naroda u Torontu I celoj Kanadi. Verujem da I ostale zene, koje su udlanjene I koje de prlstupltl, osedaju tako isto. Ove smo godine imale tu sredu da dobijemo goste iz Jugoslavije — Zvonka SplSlda I Branku Vesell-novi- d. Svl koji ste imall prillku da ih vldite, dujete I upoznate, verujem da dete se slozlti samnom da su to ne samo prvoklasni umetnici ved I dlvni drugovl I prljateljl, паб! Ijudl, tako bllski i prijaznl, kao da smo odrasll zajedno. Ml smo nastojale da ih ugostimo Sto smo bolje mogle a htele smo takoder da se Sto bolje I vISe upoznaju 8 naSIm Ijudlma u Torontu lokollnl. All, Iz stanovitlh razloga, najvlse zbog vremena, to nije bllo mogude, uprkos najboljoj zeljl. A ono Sto plsac dlanka "NeiskoriSdene mogu-dnostl- ", kaze da je moglo biti bolje I vISe, on nlje upoznat sa pravlm stanjem stvari. On kaze da je treba-l- o odrzatl joS prlredaba bez da je uzeo u obzir dinjenicu da je bilo u pitanju troSak njihovog boravka ovde. Na drugu stranu, dinjenica je I to da su Ijudl, ukljudlv i plsca dlanka, imall prillku da prlsustvuju koncertu u nedjelju 6-- og marta a tu prillku nisu Iskoristlli. Sta bl bilo da smo priredile I drugu priredbu sledede nedjelje? Istinu da vam kazem, menl je bilo neugodno I bila sam mnogo razodarana Sto na pri- - Roden sam u Rabrovcu, kod Smederevske Palanke. Bio sam ozenjen I profesor gimnazlje. Zlvlo sam dobro, all duSevno stalno ne-mlra- n. Svake nodi sam sanjao da sam u druStvu andela Gospodnjlh, ajamedu njlma kao Bozjl izaslanik u crnoj mantlji. To me je kopkalo po duSi. Shvatlo sam kao da me svevlSnji Bog zove da stupim u nje-go- vu sluzbu. Koga bih роз!ибао ako nedu Boga I — postao sam ka-lud- er. Mislim da de te se svl slozlti da je to za mene bila velika zrtva. Odrekao sam se mnogih lijepih stvari. A najteze od svega je bilo, shvatit de te me, Sto mi zvanje za-branj- uje ulazak i u blazeno zensko druStvo. Ali, u "svakoj nesredi posloji i zrno srede", kako to lljepo kaze naS narod. Tako je i men! Bog uzvratlo dobrom, za sve ono 6to ja dinim za njega. A evo kako: Ubrzo je umro arhimadrlt manas-tir- a Visokl Dedani. Kao Sto znate, taj duveni manastir se nalazl kod Pedl, kraju kojl sada, u Titovoj Ju-goslav- ijl, zovu Socijallstidka Auto-nom- na Pokrajlna Kosovo. PoSto sam, kao &o sam ved naveo, bio akademskl obrazovan dovjek, usto vjeran i crkvi I drzavi, unaprijedill su me u zvanje Igumana i postal! da preuzmem upravu toga manastira. A po6to je moj pokojni prethodnik umro u zvanju Arhimadrita i ja sam, kao upravltelj togaduvenog manas-tira, dobio zvanje arhimadrita. I јоб ne6to: Neposredno prije moga odlaska u Dedane, tamo je premjeStena (iz Rakovlce kod Beo-grad- a) MonaSka Skola. To vam je, narodski redeno, Skola koja stvara mlade kaludere. Tako sam, kao up-ravn- ik manastira, a joS viSe kao blv-- Si profesor, postavljen I kao direk-to- r te Skole. Dakle, sve Ide po pla-n- u bozjem, po mojoj ieljl, a po nje-gov- oj volji. No nlje ni to sve. SluSajte dalje: Ovakvi polozaji, o kojlma sam vam dosad govorio, povezani su bill, ka-ko se to. ovdje u Amerlci kale, I sa blznisom. Naime, Manastir Dedani je svojevremeno bio Institucija koja seje smatrala krunskom spahljom, pa je, kao I svakl drug! spahlja, I manastir Imao svoje ogromno I ma-nje, od oko trl hiljade hektara zem-IJISt- a. Polovina od toga je bllo ob-radiv- o, a druga polovina je bila pod Sumom IIJ plantazama pltomih kes-ten- ja (a znate kako je plodna zem-Ij- a u'Metohljl). Kao upravitelja manastira, narav-nastva- r, I to veliko Imanje je bilo u mojlm I u boijlm rukama. PoSto sam ubrzo, za majku I brata, kuplo u mom rodnom Rabrovcu Jed no do-bro i veoma lljepo Imanje od trina-e- st hektara, odmah su se podell prenositi zlonamjerni glasovl, da sam to Imanje kupio uz pomod ma-nastirsk- og bogatstva kojemu sam na delu. Besmislica jedna. Kao da takvo malo imanje nlsam mogao kuplti od moje plate. Jer, Sto je to trlnaest hektara) Malo vISe od da-naSnJ- eg zemljiSnog makslmuma u Titovoj Jugoslaviji. BaS ml Je zao Sto i tada, kao sada, nlsu postojale Komisije za ispitlvanje porijekla I- - redbi 6-o- g marta nlsam vldela ni moje najbllze drUgove s kojlma radlm ved dugo godina, a nlje bllo nlkoga ni od strane druglh organi-zacija. Dobro, moidajeulaznlnana brodu "Jadran" bila preskupa, mogli su Ipak dodi na Koncert, gde su cene bile nlske I gostl su zeljno odeklvali vaSu posetu. ZaSto eada postavljatl te zamer-k- e. Kome to koristi? I konadno, u pitanju je svrha naSeg Udruzenja. Sta ono radi. Da II je naS rad u korist ill na Stetu naSeg naroda u Torontu I Kanadi, III je prede ono sitnldarenje protlv pojedinlh dlanlca naSeg Udruzenja. Ja mlslim da je ono prvo vaznije. Anka Nozinic Poffodite ko кЖЛJLliL© movine. One bl raSdistlle situaciju, a ovako, ostala su samo zlonamjer-n- a opanjkavanja. Medutlm, nije to jedlna nemlla uspomena Sto me tlStl Iz starog kraja. PoSto svl moji vjernlcl znadu da sam iskren, iskreno du vam is-prld- ati joS jedan nemio dogadaj Sto el na mojoj greSnoj duSI: Pred sam drug! svjetski rat pono-v- o sam doblo unapredenje — pos-tao sam Vlkarni eplskop. Kao tako visoki crkveni dostojanstvenik, mo.-ra-o sam da budem strog i prema sebl I prema druglma u mojoj oko-lini. Tako sam nastojao da budem striktno disciplinovan I u pogledu naSeg "dasnog" posta. Vi znate Sto je to. Postllo se je sedam nedelja Ispred Uskrsa, Sest Ispred Bo2ica, dvije izmedu Velikog I malog Gos-podnj- eg dana I svaku srljedu I su-bot- u. A baS u torn pogledu ml se je, kako kaicf brada Hrvatl, dogo-dl- o nemlli "peh": Udenlci MonaSke Skole su, u to-k- u dltavog posta, svih sedam nede-lja ispred Uskrsa, moral! da pre2ive samo na crnom hljebu i vodi. I ml u upravi, kaluderl i ja, trebali smo da se s njlma solldariSemo. Medutlm, nama je to teze bilo izdrzati nego njlma. PoSto smo kaluderi i ja ima-l- i posebnu trpezarlju, jednoga da-na, u toku toga posta, upao je za vrijeme rudka u naSu blagovaonicu jedan od udenlka (traiio je jednog od kaludera). Bio je zaprepaSten I revoltiran kad je vldio kako mi "ma-stlm- o bradu", a njima crijeva cvrde od gladi. Sveje Ispridao svojim kolegama. Podela je opSta rasprava oko toga insidenta. Udenlci su postavljali pl-tan- je: Ako je Istina ono Sto nam propovijedaju o "dasnom postu", zaSto i oni ne poste kao Sto posti-m- o ml? Situaclja se je toliko zaoS-tril- a, da su kolektivno stupill u Strajk I uzto kategoridki zahtijevali da se mene smijeni s tog polozaja. Iz toga teSkog vrtloga me je spaslo Prizrenski vladlka, koji je doSao l-idno na lieu mjesta. All, polovina u-de- nlka je bilo protjerano iz Skole. Sve to ml je, uvjerite se, bllo zai-s- ta neprljatno. Medutlm, I tu su mi, kao "vjernom boijem slug!" progle-da- ll kroz prste. Prvo su me unapri-jedill u Vikarnog eplskopa, a onda su me, da bl me otklonili iz sredlne u kojoj sam kompromltovan, pos-la- ll na slulbu bozju, ovdje medu vama — u SJedlnjenim Amerldklm Driavama. To je bllo neposredno pred drug I svjetski rat. Kako sam se ovdje ponaSao poznato je mojlm dragim vjernlclma I svlm naSIm Ijudlma Sl-ro- m Amerlke, pa I dalje. I ovamo sam doblo unapredenje. Sad sam Sef raskolnidke Srpsko pravoslavne crkve. Ne prlznajem Tltov poredak nltl njegovu vjeru. Ne pokoravam se vrhovnom poglavaru Srpske pra-voslavne crkve u rodenoj domovlnl. Slu2lm onima kojlma sam, doduSe, otpjevao smrtno opljelo, all koji su me postavill na ovu svetu dufnost. Eto — Pogodlte ko sam. P.S. Na osnovu autentldnog ka-zlva- nja jednog prijatelja, zabiljezio L.M.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, January 12, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-03-23 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000012 |
Description
Title | 000174 |
OCR text | П ! i-.—- !... i. i ..It'lWdliiATilAU&'MflWiUUUAMbUVWJittul.MHjiMHt ...i... -- ——-" - ..~ H-Je- UI --,.-..,.-- .-,.-- —..-_ i,i'VW+yiiT"- - 'мадцгмЈмглтнамааготидиммЈ " '""" ft t T.V I 5 ,; March, Confederation iVP. ft Crisis of Letter to the Editor: The Parti Quebecols victory In Quebec last November has force-fully compelled us as Canadians to the realization that balkanization or dismemberment of a country Is not something that happens only to other countries, but can happen here in Canada. And the continuing debate has in the main, revealed that the French speaking Cana-dians in Quebec do Indeed have cultural, economic and political grievances, and have had them since Confederation. The problem was and is there, at times very critical, but always an obstacle to Canadian unity. Rene Levesque has forced us as Canadi-ans to take a good look at ourselves — what we were, what we are, and what we want to or must be if we are to survive as a united country. For both the English speaking and French workers, the crisis of Confederation stripped of abstract emotionalism, is a bread and butter issue. It is senseless to argue who would be better off, Ontario or Quebec, if separation occurred. Both would suffer incre-ased hardship and a lower standard of living. Just one simple econo-mic fact: 30% of the market for Ontario manufactured goods is In Quebec. There would be even more widespread unemployment In On-tario if that market was lost to the U.S. or France. Both nations would certainly be swallowed up in time by the United States. The French speaking Canadians are a conquered people, but proud and determined, having preserved their language, cilture, and their heritage. A nation by a generally accepted definition is: "An histori-cally constituted, stable communi-ty of people formed on the basis of a common language, territoty, economic life and psychological make-u- p manifested in a common culture". Quebec has all the qualities of a nation. Prime Minis-ter Trudeau has stated as much in his address to the U.S. Congress. The desire of the Quebecols for self-determinat- ion is therefore un-derstandable). But it need not lead to separation, and whether it does or not will largely depend on the attitudes of the English speaking Canadians. Many prominent voices In Cana-da urge that Quebec be recognized as a nation. Among them is Prof. REALTY SERVICES ITD. 23, ,1977 Claude Bissel, former president of the University of Toronto, (Toronto Star, Feb. 25.). It should be noted that the concept of a two nation state was first advanced by the Communist Party of Canada in Its program, The Road to Socialism In Canada. The program states that the sovereignty of a national state may be expressed In a free rational choise of three forms: a separate state, a confederation of equal nations or states, or autonomy. Providing the nation In question freely chooses, any one of these forms as a genuine expression of sovereignty. Separation Is only one expression of genuine sovereignty, and by no means always the expression that is in the best interests of the working people Involved. Separatism would have little or no appeal in Quebec If English Kome to lako ved dug) niz godina radlm za "NaSe novine" malo sam pisala a јоб mane ikada ikoga krltikovala. Dogodllo se neSto u poslednje vre-m- e 5to me je mnogo razodaralo I razjadilo, na Sto moram da se os-vrne- m. Prlmetlla sam da se u poslednje vreme u naSIm novinama, ne znam iz kojlh razloga, zapostavlja Udru-zenj- e iena "Majka I dete" u kojem sam ja aktivna dlanlca, a pored mene Ima mnogo dlanlca koje dita-j- u i potpomazu пабе novine. U broju "NaSih novina" od 16. marta pojavlo se clanak pod nas-lovo- m: "NeiskoriSdene mogucnos-tl"- , gde pisac dlanka, mozda ne poznavajudi prilike, postavlja stvari naopako. Ja smatram da je potrebno da se postave stvari na svoje mesto Sto se tide Udruzenja zena, jer se u poslednje vreme provodi klevetnld-k- a kampanja protlv пабед Udruze-nja od strane pojedinaca i grupa. Naravno, kao i u svlm druStvlma, I kod nas ima nedostataka I gresaka all to Ipak ne opravdava zlonamer-n- e klevete. NaSe Udruzenje navrsava drugu godlnu svog postojanja I aktlvnos-ti- . Za to kratko vreme ucinjeno je mnogo, iako ne sve ono Sto smo zelele. Osnovana je decja Skola za1 - , f&reihour speaking Canadians recognized the Two Nation historical fact. The BNA act does not provide safeguards for the national rights of French Canada. What Is needed is a new made In Canada Constitu-tion, worked out at a constitutional conference of representatives of English speaking and French Ca-nada with equal voting rights for the representatives of the two nations, with all the fundemental matters decided upon by unanimo-us decision — that is — without the right of veto given to the English Canadian majority. What is more natural, If we are going to keep our country together, than a voluntary union of two equals — a union of our two founding nations in one united country? John Severinsky, Welland, Ont. koristi? obucavanje rrtaterinskih jezika na-Sl- h naroda. Ako ne znate, redl du vam da je to zamaSan posao a uspeh je tu pa se mozete uverlti, ako vas to zanima. Mi demo nas-tavi- ti s tim radom I nadamo se da de u budude uspet] blti JoS vedi. Dalje, odriale smo tri velldan-stven- e kulturne priredbe sa velikim uspehom. Cesto puta moramo da ogranldlmo пабе aktlvnosti, i ako su nam potrebne flnansije, jer nedemo da smetamo drugim druS-tvim- a. NaSe dlanice rade pozrtvo-van- o, koja manje koja viSe, jer osedaju da rade za dobrobit пабед naroda uopSte. Sve &o smo uradi-le- , uradile smo ml same, zene, bez pomodi гтшбкагаса a bllo je vrlo malo pomodi I od strane bllo koje druge jugoslovenske organl-zacij- e. 1976. godlne, za vreme posetet Desanke Makslmovld, sve su orga-nizaci- je (male prillku da se sastanu s njom. Ml smo omogudlle te sastanke. Da II je I jedna organiza-cij- a ponudila da nam pomogne da snosimo troSak? Ne, nijel Dolazlll su i drug! umetnici Iz Jugoslavije, koje su dovodlle druge organizaclje I pojedlncl a niko nam nlje ni ponu-di- o da I ml udestvujemo u prljemu tlh umetnlkai. Ml Imamo dedju Skolu I bllo bl korlsno da su tl umetnici upoznali i pozdravill naSu decu. Mi se ne mesamo u poslove druglh organizacija. Bllo bl tako-d- er pravo da se niko ne mesa ni u пабв poslove. Ja smatram da smo mi, dlanice Udruzenja, dorasle da same provodimo naSe aktlvnosti. Sto se mene lidno tide, ja se pono-el- m da sam dlanlca tog Udruzenja, Jer verujem da ono radi u korist opSteg dobra пабед naroda u Torontu I celoj Kanadi. Verujem da I ostale zene, koje su udlanjene I koje de prlstupltl, osedaju tako isto. Ove smo godine imale tu sredu da dobijemo goste iz Jugoslavije — Zvonka SplSlda I Branku Vesell-novi- d. Svl koji ste imall prillku da ih vldite, dujete I upoznate, verujem da dete se slozlti samnom da su to ne samo prvoklasni umetnici ved I dlvni drugovl I prljateljl, паб! Ijudl, tako bllski i prijaznl, kao da smo odrasll zajedno. Ml smo nastojale da ih ugostimo Sto smo bolje mogle a htele smo takoder da se Sto bolje I vISe upoznaju 8 naSIm Ijudlma u Torontu lokollnl. All, Iz stanovitlh razloga, najvlse zbog vremena, to nije bllo mogude, uprkos najboljoj zeljl. A ono Sto plsac dlanka "NeiskoriSdene mogu-dnostl- ", kaze da je moglo biti bolje I vISe, on nlje upoznat sa pravlm stanjem stvari. On kaze da je treba-l- o odrzatl joS prlredaba bez da je uzeo u obzir dinjenicu da je bilo u pitanju troSak njihovog boravka ovde. Na drugu stranu, dinjenica je I to da su Ijudl, ukljudlv i plsca dlanka, imall prillku da prlsustvuju koncertu u nedjelju 6-- og marta a tu prillku nisu Iskoristlli. Sta bl bilo da smo priredile I drugu priredbu sledede nedjelje? Istinu da vam kazem, menl je bilo neugodno I bila sam mnogo razodarana Sto na pri- - Roden sam u Rabrovcu, kod Smederevske Palanke. Bio sam ozenjen I profesor gimnazlje. Zlvlo sam dobro, all duSevno stalno ne-mlra- n. Svake nodi sam sanjao da sam u druStvu andela Gospodnjlh, ajamedu njlma kao Bozjl izaslanik u crnoj mantlji. To me je kopkalo po duSi. Shvatlo sam kao da me svevlSnji Bog zove da stupim u nje-go- vu sluzbu. Koga bih роз!ибао ako nedu Boga I — postao sam ka-lud- er. Mislim da de te se svl slozlti da je to za mene bila velika zrtva. Odrekao sam se mnogih lijepih stvari. A najteze od svega je bilo, shvatit de te me, Sto mi zvanje za-branj- uje ulazak i u blazeno zensko druStvo. Ali, u "svakoj nesredi posloji i zrno srede", kako to lljepo kaze naS narod. Tako je i men! Bog uzvratlo dobrom, za sve ono 6to ja dinim za njega. A evo kako: Ubrzo je umro arhimadrlt manas-tir- a Visokl Dedani. Kao Sto znate, taj duveni manastir se nalazl kod Pedl, kraju kojl sada, u Titovoj Ju-goslav- ijl, zovu Socijallstidka Auto-nom- na Pokrajlna Kosovo. PoSto sam, kao &o sam ved naveo, bio akademskl obrazovan dovjek, usto vjeran i crkvi I drzavi, unaprijedill su me u zvanje Igumana i postal! da preuzmem upravu toga manastira. A po6to je moj pokojni prethodnik umro u zvanju Arhimadrita i ja sam, kao upravltelj togaduvenog manas-tira, dobio zvanje arhimadrita. I јоб ne6to: Neposredno prije moga odlaska u Dedane, tamo je premjeStena (iz Rakovlce kod Beo-grad- a) MonaSka Skola. To vam je, narodski redeno, Skola koja stvara mlade kaludere. Tako sam, kao up-ravn- ik manastira, a joS viSe kao blv-- Si profesor, postavljen I kao direk-to- r te Skole. Dakle, sve Ide po pla-n- u bozjem, po mojoj ieljl, a po nje-gov- oj volji. No nlje ni to sve. SluSajte dalje: Ovakvi polozaji, o kojlma sam vam dosad govorio, povezani su bill, ka-ko se to. ovdje u Amerlci kale, I sa blznisom. Naime, Manastir Dedani je svojevremeno bio Institucija koja seje smatrala krunskom spahljom, pa je, kao I svakl drug! spahlja, I manastir Imao svoje ogromno I ma-nje, od oko trl hiljade hektara zem-IJISt- a. Polovina od toga je bllo ob-radiv- o, a druga polovina je bila pod Sumom IIJ plantazama pltomih kes-ten- ja (a znate kako je plodna zem-Ij- a u'Metohljl). Kao upravitelja manastira, narav-nastva- r, I to veliko Imanje je bilo u mojlm I u boijlm rukama. PoSto sam ubrzo, za majku I brata, kuplo u mom rodnom Rabrovcu Jed no do-bro i veoma lljepo Imanje od trina-e- st hektara, odmah su se podell prenositi zlonamjerni glasovl, da sam to Imanje kupio uz pomod ma-nastirsk- og bogatstva kojemu sam na delu. Besmislica jedna. Kao da takvo malo imanje nlsam mogao kuplti od moje plate. Jer, Sto je to trlnaest hektara) Malo vISe od da-naSnJ- eg zemljiSnog makslmuma u Titovoj Jugoslaviji. BaS ml Je zao Sto i tada, kao sada, nlsu postojale Komisije za ispitlvanje porijekla I- - redbi 6-o- g marta nlsam vldela ni moje najbllze drUgove s kojlma radlm ved dugo godina, a nlje bllo nlkoga ni od strane druglh organi-zacija. Dobro, moidajeulaznlnana brodu "Jadran" bila preskupa, mogli su Ipak dodi na Koncert, gde su cene bile nlske I gostl su zeljno odeklvali vaSu posetu. ZaSto eada postavljatl te zamer-k- e. Kome to koristi? I konadno, u pitanju je svrha naSeg Udruzenja. Sta ono radi. Da II je naS rad u korist ill na Stetu naSeg naroda u Torontu I Kanadi, III je prede ono sitnldarenje protlv pojedinlh dlanlca naSeg Udruzenja. Ja mlslim da je ono prvo vaznije. Anka Nozinic Poffodite ko кЖЛJLliL© movine. One bl raSdistlle situaciju, a ovako, ostala su samo zlonamjer-n- a opanjkavanja. Medutlm, nije to jedlna nemlla uspomena Sto me tlStl Iz starog kraja. PoSto svl moji vjernlcl znadu da sam iskren, iskreno du vam is-prld- ati joS jedan nemio dogadaj Sto el na mojoj greSnoj duSI: Pred sam drug! svjetski rat pono-v- o sam doblo unapredenje — pos-tao sam Vlkarni eplskop. Kao tako visoki crkveni dostojanstvenik, mo.-ra-o sam da budem strog i prema sebl I prema druglma u mojoj oko-lini. Tako sam nastojao da budem striktno disciplinovan I u pogledu naSeg "dasnog" posta. Vi znate Sto je to. Postllo se je sedam nedelja Ispred Uskrsa, Sest Ispred Bo2ica, dvije izmedu Velikog I malog Gos-podnj- eg dana I svaku srljedu I su-bot- u. A baS u torn pogledu ml se je, kako kaicf brada Hrvatl, dogo-dl- o nemlli "peh": Udenlci MonaSke Skole su, u to-k- u dltavog posta, svih sedam nede-lja ispred Uskrsa, moral! da pre2ive samo na crnom hljebu i vodi. I ml u upravi, kaluderl i ja, trebali smo da se s njlma solldariSemo. Medutlm, nama je to teze bilo izdrzati nego njlma. PoSto smo kaluderi i ja ima-l- i posebnu trpezarlju, jednoga da-na, u toku toga posta, upao je za vrijeme rudka u naSu blagovaonicu jedan od udenlka (traiio je jednog od kaludera). Bio je zaprepaSten I revoltiran kad je vldio kako mi "ma-stlm- o bradu", a njima crijeva cvrde od gladi. Sveje Ispridao svojim kolegama. Podela je opSta rasprava oko toga insidenta. Udenlci su postavljali pl-tan- je: Ako je Istina ono Sto nam propovijedaju o "dasnom postu", zaSto i oni ne poste kao Sto posti-m- o ml? Situaclja se je toliko zaoS-tril- a, da su kolektivno stupill u Strajk I uzto kategoridki zahtijevali da se mene smijeni s tog polozaja. Iz toga teSkog vrtloga me je spaslo Prizrenski vladlka, koji je doSao l-idno na lieu mjesta. All, polovina u-de- nlka je bilo protjerano iz Skole. Sve to ml je, uvjerite se, bllo zai-s- ta neprljatno. Medutlm, I tu su mi, kao "vjernom boijem slug!" progle-da- ll kroz prste. Prvo su me unapri-jedill u Vikarnog eplskopa, a onda su me, da bl me otklonili iz sredlne u kojoj sam kompromltovan, pos-la- ll na slulbu bozju, ovdje medu vama — u SJedlnjenim Amerldklm Driavama. To je bllo neposredno pred drug I svjetski rat. Kako sam se ovdje ponaSao poznato je mojlm dragim vjernlclma I svlm naSIm Ijudlma Sl-ro- m Amerlke, pa I dalje. I ovamo sam doblo unapredenje. Sad sam Sef raskolnidke Srpsko pravoslavne crkve. Ne prlznajem Tltov poredak nltl njegovu vjeru. Ne pokoravam se vrhovnom poglavaru Srpske pra-voslavne crkve u rodenoj domovlnl. Slu2lm onima kojlma sam, doduSe, otpjevao smrtno opljelo, all koji su me postavill na ovu svetu dufnost. Eto — Pogodlte ko sam. P.S. Na osnovu autentldnog ka-zlva- nja jednog prijatelja, zabiljezio L.M. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000174