000063 |
Previous | 3 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
rt;:2zz-A:- Ki де&~~-~-- ~ — r-?rr-r- --w — к-.-,- ™--...- лгАл1чЛ%м#4Л '.Sjw;ir ., ":v:V" ' ' J JII —5 rJ,,' Д V) - !V , ft f" J'? KKVrff. f "i B№V'' .-- „... J .. , 1 1;,1, 4"' 'M- - , i- - . Ул. и.ч.-- l mvj "чн Wvi. ' v ' , ""' " - &:шуфт..-1:ж::- & у- - 1 w H . &лШ&ј 4i ,. ."(? У г&чмг1!'!' Toronto: January 25, 1978 fr' Tv, Jif.J . (' ,. t y' y'rn '" v hf , "7 'r ' v.'vi.sЛ tA+ - , ,. -- j 'J it л №'i ( ' ' ( Г~~ ИШШП 'teisko шгшјпДшп] s rt I (!l Sidac Bergen ESBSS s I J O problemima dalekog kanads-ko- g sjevera, Arktika, opSlrno se pisalo u ргоЈјебе i Ijeto proSle godi-n- e, naro6ito u povodu IzvjeStaja. suca Thomasa Bergera koji je u to vrljeme bio objavljen. Sredlnom ovog mjeseca objav-ljen je i drug! dio Bergerovog izvje-Staj- a, u kojem su konkretizirana njegova opazanja, saznanja i zak-Iju6- ci do kojih je doSao nakon sko-r- o . dvogodiSnje ' istrage na lieu mjesta. Ova istraga je bila potreb-n- a u vezl Izgradnje cjevovoda — za naftu I prirodnl plln — бегтш su se usprotlvill domorodcl (Esklmi, neSto juznije, Indijancl) pa je na osnovu istog odgodena izgradnja glgantskog cjevovoda kroz Mac-kenzie dolinu. izvjeStaja suca Bergera se vidi da su domorodcl ne samo protiv jednog takvog projekta ve6 da Cita-v- u stvar smatraju р1јабкот, otima-6lno- m njlhove zemlje I zavlfiaja, I ukoliko se prije syega po torn pltanju ne nagode sa Ottawom — oni пебе ni da бији za neki cjevovod nlti za bijele ljude. Njlhov zahtjev je dvostruko.opravdan, jer bi se postavljanjem cjevovoda ne samo uniStio njlhov пабЈп zivota vec bi s vremenom, i za posljedicu, i sami nestali. To je jasno i onima kojisu planirali taj projekt, pa ipak su htjeli silom da ga ostvare ili ce ga joS ostvariti. Kao privremeno rjeSenje spora Berger je predlozio da se postavlja-nj- e cjevovoda odgodi za deset go-di- na kako bi se domorodcima dalo vremena da sami odluce o svojoj sudbini, kao i dazakonskim putem dobiju pravo na zemlju koja se u nekoj tamo dalekoj Ottawi smatra "kolonijom", nedim nejasnim za §to se samo zna da postojl. drugom dijelu svojeg izvjeStaja sudac Berger naglasava upravo ovo, nalme, da je davanje prava domorodcima na zemlju prloritetno i da se tek potom moze pomiSljati na.razne projekte i eksploataciju Sjevera. lako zalihe nafte i plina pred-stavlja- ju pravo bogatstvo za Kana-d- u, kao i neku garanclju za budud-nos- t, razni financeri na to nit ne pomiSljaju ve6 zele da to bogatstvo iskoriste I unovfie Sto prije, pa je лжУ& mwt± i I 8kl" Published every Wednesday YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. Mary Street, Room 505, Mailing address: Box 522, Station F, Toronto, Ontario — M4Y Telephone: 961-801- 8, Area Codo Urednlk - Editor ' Anton Kostelac Rodakcllskl odbor — Editorial Board Anton Kostelac, Katarina Kostl6, Ing. Ranko Skorlc, Vladlelav Gacl6-Po5- a, Stjepan MloSI6 Tehnldko obllkovanje — Technical assembly Graphic Line, Toronto , Second Class Mail Registration 0378 aSJ T " г-- Пг" тл-5ЧГ- Ж ;i S Ш 1 i i, iz U IV J by 10 St. 2L8 416 No. KW --ri,i~ ve6 pala odluka da se postavi cje-vovod koji bi zaobilazio Mackenzie dolinu — tzv. Alaska Pipeline — all je I to do§lo pod udar domorodaca i joS se nezna kako ce stvar zavrSiti. U svakom slucaju domorodcl su ti koji imaju pravo da odlu6e o svo-joj buducnosti i sudbini, premda se sudac Berger pribojava da ce ih bezobzima bijela sila sa juga kad-ta- d na ovaj ili onaj na6in zbri-sa- ti sa Ilea zemlje. To 6e, pored ostalog, Qvlsiti i o Siroj masi blje-laca,"- 'o svijesti, jer svi ipak nisu pohlepni za bogatstvom sjevera vec zele da ti ina6e divni ljudi sa vje6itog leda zive slobodno i da opstanu. A. K. Veliki kanadski proizvoda6 nikla Inco Ltd. iz Sudburyja, Ontario, ostaje kod svoje prijaSnje odluke da otpusti oko 3.000 radnika Sto treba da se dogodi tokom iduceg mjeseca. Oko 350 radnika Incoa koji ce bit! otpuSteni za stalno pri-pada- ju rafineriji nlkla u Port Col-borne- u, Ontario, pa oni cak nemaju na osnovu 6ega ni da pregovaraju sa kompanijom. Za suproino rjeSenje zalaze se unija pri ovoj kompaniji (United Steel workers of America), all bez uspjeha. Kad su vidjeli da ni jedna vlada — ni federalna nl provincijal-n- a — ne namjeravaju obuzdati Inco, unionist! su rijeSili da se bore sami. Tako su nedavno JoS jednom doSli kod ove тобпе kompanije sa nizom pTIjedloga usvajanjem kojih bi se Izbjegio otpuStanje radnika, barem vecine, ali Inco je sve njlho-ve prijedloge odbio. Inco Je, naime, odluCio da odseli "u tople krajeve' u Gvatemalu i Pretplata: $15.00godiSnJe, pojodlnl prlmjerak 40contl, avfonska poSta (prekomorske zemlje) $40.00 godlflnjo, rodovnom postom (u kuvortl) $25.00 godlSnje. Novcane doznake samo бокот I pofitanskom (HI bankovnom) doznafilcom (Monoy Order) na Ime llsta ("Na§e novlno") III Izdava6a (Yugoslav Canadian Publishers Inc.) Subscription: $15.00 per year, single copy 40 cents, Air Mall (Ovorsoas) $40.00 per year, by First Class Mall $25.00 por year. Advertising rates on request. Money should be sent by cheque or Monoy Order In name of "Na§d novlne" or Yugoslav Canadian Publishers. Potplsanl clancl sadrzo mlslen]o njlhovlh autora. Rukoplsi so ne vracau "Nafio novlne" su naeljednlk, u Kanadi: "Jodlnatva", "Novostl", "Srpskog Glasnlka", "Edlnostl", "Slobodno Mlall" i "Borbo", u Sed. Driavama. "Narodnog Glasnlka" I listova koji su mu prothodlli. Premda se je o tome govorilo i pisalo mjeseclma, tek je proile jesenl proveden uvid u potrebu odobravanja televizijskih programa u Kanadi, koji bi specifidno sluzili potrebama etniCkih grupacija u zemljl. Kanadska Komisija za radio, te-leviz- iju I telekomunikacije do§la je torn prilikom do zaklju6ka da ima regija u Kanadi u koji ma su ovakve stanice potrebne i bile bi korisne. Tako je za po6etak, nadamo se, prva takva stanica odobrena u To-ron- tu iako 6e mozda ргоб! јоб godi-n- a dana prije nego Sto se ova zami-sa- o ostvari, Naime, s obzirom na nafiin pos-lovan- ja u Kanadi — jer I televizija je "biznis" — postavlja se pitanje kome 6e biti povjereno rukovode-nj- e ovim pozamaSnim I odgovor-ni- m poslom. Kandidata, naravno, ima, i oni su poznati u ovom dijelu Ontarija, kako sa radio programa, tako i sa televizijskih. To su: Dan lannuzzi, izdava6 talijanskog dnev-nik- a u Torontu "Corriere Canade-se- ", Johnny Lombard!, vlasnik radio stanice za etnicke emisije (CHIN), i poslovni 6ovjek Leon Kosar koji svake godine organizira u Torontu folklomi festival. U Sudburyju ptopalo ftшга Indoneziju, o бети ina6e ne govori, vec se neuvjerljivo "Izgova-ra- " kako je od strane kompanije utroSeno puno novaca da bi se sprijefiilo zagadlvanje okoline i da na te stvari viSe ne moze da troSi. Kompanlja nije pristala ni na naj-vazn- iji prijedlog, na plan za ranije penzioniranje jednog broja radnika kako zbog otpuStanja ne bi stradall oni mladi. Unija je, pored toga, predlozila obucavanje i preorijentaciju jednog broja radnika na kjoji nacin bi nekih 900 ljudi ostalo uposleno, ali kompanija ni to nije usvojila. Nju bi to "koStalo prevlSe", a Јпабе svatko zna da je radna snaga u Gvatemali jeftinija, a u Indoneziji joS jeftinija, pa zaSto da ne pode-m- o tamo? To, i ekspanzija poslova, osnovni su razlozi zbog kojih Inco investira u svijetu. Vlada pak ne poduzima niSta, jer ni sama viSe ne zna Sto 6e bit! od ekonomlje zem-lje, buduci da se istu nikada nije ni planiralo vec je oslonac bio na pro-daj- u sirovina i poluproizvoda koji-m- a Kanada zaista oblluje, ali se pokazalo da se na taj na6in ne moze napredovati, pogotovo ne u danaSnjem zamahu орбе tehnike, napretka, svjetskog trziSta i opcih potreba i zahtjeva. U Kanadi se sve viSe zapostavlja rudarska industrija i razvija se samo ondje gdje investiraju strane zemlje, a za primjer imamo B.C. gdje ce velike rudokope otvoriti n јетабко-ta- l i jansko-japans- ki tru-sto- vi. Kanadi 6e od toga ostati rupe pod zemljom, pa je I tojavno seljenju Incoa u svijet. To je samo jedan djeli6 kanadske bilance rada, pogreSnog rada, iz беда 6e radnici Ipak neSto nauciti, a posebno oni iz Sudburyja. a:k. Sto se nas ti6e, prva dvojlca sva-kak- o imaju Iskustva u ovom radu, a na osnovu беда ce jednom od njih копабпо biti ukazano povjerenje zavisit ce, valjda, od onoga Sto su po torn pitanju uradili do sada i Sto mogu da ob-ебај-и za budu6nost. Nije nam, naravno, poznato po kojem kriteriju 6e eventualno biti odobrena dozvola za emitiranje etnidkih programa, ali prema uvje-tim- a spomenute komisije, 60 posto tih programa mora biti na jeziku pojedine etni6ke grupacije. Uosta-lo- m, Sto viSe tim bolje. Citava stvar 6e, обекије se, nai6i na otpor jednog dijela Kanadana, jer 6e se zbog ovoga morati "likvi-dirat- i" — svakako na prijemu putem kabla — neki TV programi iz susjedne Amerike, iz Buffaloa. No, ni to nije ono копабпо Sto nas zanima, ve6 sama zamisao ovog multiprograma, narav Istog, korist i op6i rezultati. Znamo, jer smo i samo etni6ka grupacija, da su ovakvi programi potrebni, da ima bezbroj ljudi koji se, biio privreme-no bilo trajno, mogu sluziti samo svojim jezikom i da je ovo jedinst-ve-n na6in da se zadovolje i njihove kulturno-druStven- e i druge potre-b- e. lako uvjeti ovih programa posta-vlje-ni od strane komisije zauzimaju nekih 12 strana, nisu nam poznati detalji istih, ali se nadamo da oni sadrze sve one pozitivne kompo-nent- e na osnovu kojih 6e se putem tih programa ispoljavati sve ono Sto je korisno za pojedine grupa-cije kao i za ovu veliku kanadsku zajednicu, sve onp Sto 6e ljude zbliziti, Sto 6e doprinositi орбет razumijevanju, upoznavanju raznih kultura i obicaja, razmjeni istih, bratimljenju, Sto ce — i trebalo bi — doprinositi op6ekanadskom poj-m- u viSenarodne zajednice koja moze i treba da postoji kao takva. Ukratko, od ove ideje бе biti kori-s- ti ukoliko se sve ne svede na posao radi posla, na svojevrstan propagandizam, prosje6nost i dru-g- o, i pozitivnost programa 6e svakako ovisiti od onih koji za iste budu zaduzeni. U meduvremenu, odobravanje jedne ovakve TV stani-ce svakako pozdravljamo. A. K. Mnogi politi6ari i radni6ke yode osudili su ovih dana ministraza imigraciju i uposlenje, Buda Cul-len- a, zbog izjave da bi Kanada tre-ba- la smanjiti besposleni6ku po-то- б, kao I strogo nadziratl mini-mal- ne nadnice! "Ne6uveno je, cin!6no i okrutno na takav na6in tretirati nezaposlene koji trpe ve6 zbog same te 6injeni-ce- ", rekao je federalni zastupnik NDP iz Sault Ste. Marie. Minister rada za B.C. je pak rekao da je nevjerojatno da su mi-nimal- ne р!абе neka smetnja trgo-vi- ni i poslu. Jedan drug! (iz Quebe-ca- ) je rekao da bi svako smanjenje primoralo ljude da traze gradsku ротоб. A joS jedan dodaje da bi na taj пабЈп Imali ve6i dohodak oni Sto primaju besposleni6ku ротоб od bnih koji radeza minimalnu pla6u. Sve bi ovo 6ovjek mogao mirno sluSati kad bi se radilo o nekoj siromaSnoj zemljl, ali da se u Kanadi neSto odbija od minimuma — to je ne6uveno. ~?IFfirtJSSfoi?'y 'w' n-vrwvrrxi- H™ n— i,iu i игчпв1иччв. sty. л. j- -4 va
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 22, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-01-25 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000053 |
Description
Title | 000063 |
OCR text | rt;:2zz-A:- Ki де&~~-~-- ~ — r-?rr-r- --w — к-.-,- ™--...- лгАл1чЛ%м#4Л '.Sjw;ir ., ":v:V" ' ' J JII —5 rJ,,' Д V) - !V , ft f" J'? KKVrff. f "i B№V'' .-- „... J .. , 1 1;,1, 4"' 'M- - , i- - . Ул. и.ч.-- l mvj "чн Wvi. ' v ' , ""' " - &:шуфт..-1:ж::- & у- - 1 w H . &лШ&ј 4i ,. ."(? У г&чмг1!'!' Toronto: January 25, 1978 fr' Tv, Jif.J . (' ,. t y' y'rn '" v hf , "7 'r ' v.'vi.sЛ tA+ - , ,. -- j 'J it л №'i ( ' ' ( Г~~ ИШШП 'teisko шгшјпДшп] s rt I (!l Sidac Bergen ESBSS s I J O problemima dalekog kanads-ko- g sjevera, Arktika, opSlrno se pisalo u ргоЈјебе i Ijeto proSle godi-n- e, naro6ito u povodu IzvjeStaja. suca Thomasa Bergera koji je u to vrljeme bio objavljen. Sredlnom ovog mjeseca objav-ljen je i drug! dio Bergerovog izvje-Staj- a, u kojem su konkretizirana njegova opazanja, saznanja i zak-Iju6- ci do kojih je doSao nakon sko-r- o . dvogodiSnje ' istrage na lieu mjesta. Ova istraga je bila potreb-n- a u vezl Izgradnje cjevovoda — za naftu I prirodnl plln — бегтш su se usprotlvill domorodcl (Esklmi, neSto juznije, Indijancl) pa je na osnovu istog odgodena izgradnja glgantskog cjevovoda kroz Mac-kenzie dolinu. izvjeStaja suca Bergera se vidi da su domorodcl ne samo protiv jednog takvog projekta ve6 da Cita-v- u stvar smatraju р1јабкот, otima-6lno- m njlhove zemlje I zavlfiaja, I ukoliko se prije syega po torn pltanju ne nagode sa Ottawom — oni пебе ni da бији za neki cjevovod nlti za bijele ljude. Njlhov zahtjev je dvostruko.opravdan, jer bi se postavljanjem cjevovoda ne samo uniStio njlhov пабЈп zivota vec bi s vremenom, i za posljedicu, i sami nestali. To je jasno i onima kojisu planirali taj projekt, pa ipak su htjeli silom da ga ostvare ili ce ga joS ostvariti. Kao privremeno rjeSenje spora Berger je predlozio da se postavlja-nj- e cjevovoda odgodi za deset go-di- na kako bi se domorodcima dalo vremena da sami odluce o svojoj sudbini, kao i dazakonskim putem dobiju pravo na zemlju koja se u nekoj tamo dalekoj Ottawi smatra "kolonijom", nedim nejasnim za §to se samo zna da postojl. drugom dijelu svojeg izvjeStaja sudac Berger naglasava upravo ovo, nalme, da je davanje prava domorodcima na zemlju prloritetno i da se tek potom moze pomiSljati na.razne projekte i eksploataciju Sjevera. lako zalihe nafte i plina pred-stavlja- ju pravo bogatstvo za Kana-d- u, kao i neku garanclju za budud-nos- t, razni financeri na to nit ne pomiSljaju ve6 zele da to bogatstvo iskoriste I unovfie Sto prije, pa je лжУ& mwt± i I 8kl" Published every Wednesday YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. Mary Street, Room 505, Mailing address: Box 522, Station F, Toronto, Ontario — M4Y Telephone: 961-801- 8, Area Codo Urednlk - Editor ' Anton Kostelac Rodakcllskl odbor — Editorial Board Anton Kostelac, Katarina Kostl6, Ing. Ranko Skorlc, Vladlelav Gacl6-Po5- a, Stjepan MloSI6 Tehnldko obllkovanje — Technical assembly Graphic Line, Toronto , Second Class Mail Registration 0378 aSJ T " г-- Пг" тл-5ЧГ- Ж ;i S Ш 1 i i, iz U IV J by 10 St. 2L8 416 No. KW --ri,i~ ve6 pala odluka da se postavi cje-vovod koji bi zaobilazio Mackenzie dolinu — tzv. Alaska Pipeline — all je I to do§lo pod udar domorodaca i joS se nezna kako ce stvar zavrSiti. U svakom slucaju domorodcl su ti koji imaju pravo da odlu6e o svo-joj buducnosti i sudbini, premda se sudac Berger pribojava da ce ih bezobzima bijela sila sa juga kad-ta- d na ovaj ili onaj na6in zbri-sa- ti sa Ilea zemlje. To 6e, pored ostalog, Qvlsiti i o Siroj masi blje-laca,"- 'o svijesti, jer svi ipak nisu pohlepni za bogatstvom sjevera vec zele da ti ina6e divni ljudi sa vje6itog leda zive slobodno i da opstanu. A. K. Veliki kanadski proizvoda6 nikla Inco Ltd. iz Sudburyja, Ontario, ostaje kod svoje prijaSnje odluke da otpusti oko 3.000 radnika Sto treba da se dogodi tokom iduceg mjeseca. Oko 350 radnika Incoa koji ce bit! otpuSteni za stalno pri-pada- ju rafineriji nlkla u Port Col-borne- u, Ontario, pa oni cak nemaju na osnovu 6ega ni da pregovaraju sa kompanijom. Za suproino rjeSenje zalaze se unija pri ovoj kompaniji (United Steel workers of America), all bez uspjeha. Kad su vidjeli da ni jedna vlada — ni federalna nl provincijal-n- a — ne namjeravaju obuzdati Inco, unionist! su rijeSili da se bore sami. Tako su nedavno JoS jednom doSli kod ove тобпе kompanije sa nizom pTIjedloga usvajanjem kojih bi se Izbjegio otpuStanje radnika, barem vecine, ali Inco je sve njlho-ve prijedloge odbio. Inco Je, naime, odluCio da odseli "u tople krajeve' u Gvatemalu i Pretplata: $15.00godiSnJe, pojodlnl prlmjerak 40contl, avfonska poSta (prekomorske zemlje) $40.00 godlflnjo, rodovnom postom (u kuvortl) $25.00 godlSnje. Novcane doznake samo бокот I pofitanskom (HI bankovnom) doznafilcom (Monoy Order) na Ime llsta ("Na§e novlno") III Izdava6a (Yugoslav Canadian Publishers Inc.) Subscription: $15.00 per year, single copy 40 cents, Air Mall (Ovorsoas) $40.00 per year, by First Class Mall $25.00 por year. Advertising rates on request. Money should be sent by cheque or Monoy Order In name of "Na§d novlne" or Yugoslav Canadian Publishers. Potplsanl clancl sadrzo mlslen]o njlhovlh autora. Rukoplsi so ne vracau "Nafio novlne" su naeljednlk, u Kanadi: "Jodlnatva", "Novostl", "Srpskog Glasnlka", "Edlnostl", "Slobodno Mlall" i "Borbo", u Sed. Driavama. "Narodnog Glasnlka" I listova koji su mu prothodlli. Premda se je o tome govorilo i pisalo mjeseclma, tek je proile jesenl proveden uvid u potrebu odobravanja televizijskih programa u Kanadi, koji bi specifidno sluzili potrebama etniCkih grupacija u zemljl. Kanadska Komisija za radio, te-leviz- iju I telekomunikacije do§la je torn prilikom do zaklju6ka da ima regija u Kanadi u koji ma su ovakve stanice potrebne i bile bi korisne. Tako je za po6etak, nadamo se, prva takva stanica odobrena u To-ron- tu iako 6e mozda ргоб! јоб godi-n- a dana prije nego Sto se ova zami-sa- o ostvari, Naime, s obzirom na nafiin pos-lovan- ja u Kanadi — jer I televizija je "biznis" — postavlja se pitanje kome 6e biti povjereno rukovode-nj- e ovim pozamaSnim I odgovor-ni- m poslom. Kandidata, naravno, ima, i oni su poznati u ovom dijelu Ontarija, kako sa radio programa, tako i sa televizijskih. To su: Dan lannuzzi, izdava6 talijanskog dnev-nik- a u Torontu "Corriere Canade-se- ", Johnny Lombard!, vlasnik radio stanice za etnicke emisije (CHIN), i poslovni 6ovjek Leon Kosar koji svake godine organizira u Torontu folklomi festival. U Sudburyju ptopalo ftшга Indoneziju, o бети ina6e ne govori, vec se neuvjerljivo "Izgova-ra- " kako je od strane kompanije utroSeno puno novaca da bi se sprijefiilo zagadlvanje okoline i da na te stvari viSe ne moze da troSi. Kompanlja nije pristala ni na naj-vazn- iji prijedlog, na plan za ranije penzioniranje jednog broja radnika kako zbog otpuStanja ne bi stradall oni mladi. Unija je, pored toga, predlozila obucavanje i preorijentaciju jednog broja radnika na kjoji nacin bi nekih 900 ljudi ostalo uposleno, ali kompanija ni to nije usvojila. Nju bi to "koStalo prevlSe", a Јпабе svatko zna da je radna snaga u Gvatemali jeftinija, a u Indoneziji joS jeftinija, pa zaSto da ne pode-m- o tamo? To, i ekspanzija poslova, osnovni su razlozi zbog kojih Inco investira u svijetu. Vlada pak ne poduzima niSta, jer ni sama viSe ne zna Sto 6e bit! od ekonomlje zem-lje, buduci da se istu nikada nije ni planiralo vec je oslonac bio na pro-daj- u sirovina i poluproizvoda koji-m- a Kanada zaista oblluje, ali se pokazalo da se na taj na6in ne moze napredovati, pogotovo ne u danaSnjem zamahu орбе tehnike, napretka, svjetskog trziSta i opcih potreba i zahtjeva. U Kanadi se sve viSe zapostavlja rudarska industrija i razvija se samo ondje gdje investiraju strane zemlje, a za primjer imamo B.C. gdje ce velike rudokope otvoriti n јетабко-ta- l i jansko-japans- ki tru-sto- vi. Kanadi 6e od toga ostati rupe pod zemljom, pa je I tojavno seljenju Incoa u svijet. To je samo jedan djeli6 kanadske bilance rada, pogreSnog rada, iz беда 6e radnici Ipak neSto nauciti, a posebno oni iz Sudburyja. a:k. Sto se nas ti6e, prva dvojlca sva-kak- o imaju Iskustva u ovom radu, a na osnovu беда ce jednom od njih копабпо biti ukazano povjerenje zavisit ce, valjda, od onoga Sto su po torn pitanju uradili do sada i Sto mogu da ob-ебај-и za budu6nost. Nije nam, naravno, poznato po kojem kriteriju 6e eventualno biti odobrena dozvola za emitiranje etnidkih programa, ali prema uvje-tim- a spomenute komisije, 60 posto tih programa mora biti na jeziku pojedine etni6ke grupacije. Uosta-lo- m, Sto viSe tim bolje. Citava stvar 6e, обекије se, nai6i na otpor jednog dijela Kanadana, jer 6e se zbog ovoga morati "likvi-dirat- i" — svakako na prijemu putem kabla — neki TV programi iz susjedne Amerike, iz Buffaloa. No, ni to nije ono копабпо Sto nas zanima, ve6 sama zamisao ovog multiprograma, narav Istog, korist i op6i rezultati. Znamo, jer smo i samo etni6ka grupacija, da su ovakvi programi potrebni, da ima bezbroj ljudi koji se, biio privreme-no bilo trajno, mogu sluziti samo svojim jezikom i da je ovo jedinst-ve-n na6in da se zadovolje i njihove kulturno-druStven- e i druge potre-b- e. lako uvjeti ovih programa posta-vlje-ni od strane komisije zauzimaju nekih 12 strana, nisu nam poznati detalji istih, ali se nadamo da oni sadrze sve one pozitivne kompo-nent- e na osnovu kojih 6e se putem tih programa ispoljavati sve ono Sto je korisno za pojedine grupa-cije kao i za ovu veliku kanadsku zajednicu, sve onp Sto 6e ljude zbliziti, Sto 6e doprinositi орбет razumijevanju, upoznavanju raznih kultura i obicaja, razmjeni istih, bratimljenju, Sto ce — i trebalo bi — doprinositi op6ekanadskom poj-m- u viSenarodne zajednice koja moze i treba da postoji kao takva. Ukratko, od ove ideje бе biti kori-s- ti ukoliko se sve ne svede na posao radi posla, na svojevrstan propagandizam, prosje6nost i dru-g- o, i pozitivnost programa 6e svakako ovisiti od onih koji za iste budu zaduzeni. U meduvremenu, odobravanje jedne ovakve TV stani-ce svakako pozdravljamo. A. K. Mnogi politi6ari i radni6ke yode osudili su ovih dana ministraza imigraciju i uposlenje, Buda Cul-len- a, zbog izjave da bi Kanada tre-ba- la smanjiti besposleni6ku po-то- б, kao I strogo nadziratl mini-mal- ne nadnice! "Ne6uveno je, cin!6no i okrutno na takav na6in tretirati nezaposlene koji trpe ve6 zbog same te 6injeni-ce- ", rekao je federalni zastupnik NDP iz Sault Ste. Marie. Minister rada za B.C. je pak rekao da je nevjerojatno da su mi-nimal- ne р!абе neka smetnja trgo-vi- ni i poslu. Jedan drug! (iz Quebe-ca- ) je rekao da bi svako smanjenje primoralo ljude da traze gradsku ротоб. A joS jedan dodaje da bi na taj пабЈп Imali ve6i dohodak oni Sto primaju besposleni6ku ротоб od bnih koji radeza minimalnu pla6u. Sve bi ovo 6ovjek mogao mirno sluSati kad bi se radilo o nekoj siromaSnoj zemljl, ali da se u Kanadi neSto odbija od minimuma — to je ne6uveno. ~?IFfirtJSSfoi?'y 'w' n-vrwvrrxi- H™ n— i,iu i игчпв1иччв. sty. л. j- -4 va |
Tags
Comments
Post a Comment for 000063