000591 |
Previous | 2 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
2-- NASE NOVINE, November 23, 1983. Povodom jedne oprostajne vecen ч- - Jtttt. j 1- - . ' E &ЗУЛХГЛ f t lit . ts ' S ' V bhM I "" .''..-- . РШ§ : S -- ,.м V ~fe ' V. Wi $ г' шжшштжтшмжжшшћ '!&А Stjepan Miotic (6ita svoj govor) i njegova supruga Marija sa poklonom dobijenim od Вобка Mladenovica (levo) predsednika IzvrSnog odbora "NN" Sredinom oktobra meseca imali smo jedno lepo, a i vrlo znadajno oproStajno vede. Iz na$e sredine je otiSao drug Stjepan MioSid, poSto je odludio da se sa svojom suprugom Marijom nastani u Vancouveru. Osedamo se neobidno. U toku proteklih detrdeset godina, drug MioSi6 je bio na svim sastancima redakcijskog i IzvrSnog odbora, kao i svih drugih odbora koji su se brinuli za odrzavanje i Sirenje naSeg lista. Skoro trideset godina je bio glavni i odgovorni urednik. Ni kada je otiSao u penziju nije prestajao, kao 6lan redakcije, intenzivno da doprinosi svojim znanjem i dugogodi§njim iskustvom u uredivanju lista. 6la-no- vi Uredivadkog i IzvrSnog odbora su se generacijski , kao i prema svojim mogudnostima da doprinesu listu, smenjivali, a Stjepan MioSid je neprekidno snosio odgovornost ure-divadkog posla, kao i drugih odgo-vorni- h zaduzenja u vezi izlazenja "Nag in novina". imajudi sve to u vidu, kako nam ne bi bilo neobidno njegovo odsustvo-vanj- e iz na§e sredine. U torn smislu su odrzali i lepe govore BoSko Mladenovid, kao predsednik IzvrS-no- g odbora "NN" i Marjan Kruzid, kao jedan od najstarijih drugova i saradnika Stjepana MioSida i naSeg lista. Svakako da se u prigodnim govorima prilagodenim ovakvim svedanim prilikama, ne moze ni izbliza prikazati bogata radna bio-grafi- ja i zasluge jednog pozrtvova-no- g druStvenog radnika kakav je drug MioSid. Sredom, vreme za to jo§ nije do§lo. Svojim radom i dra-goceni- m doprinosom on je i dalje prisutan, i ostao je aktivan dlan naSeg redakcijskog odbora. U sva-ko- m broju mogu se na6i sadrzajni tekstovi o poiitidkoj i ekonomskoj чаШШШШШШВ8Ш& situaciji u Britanskoj Kolumbiji, kao i o mnogim znadajnim dogadajima na svetskoj poiitidkoj sceni. OpraStanje sa Stjepanom MioSi-6e- m imalo je simbolidan karakter. Nisu izostale uobidajene formalnos-t- i povodom ispradaja jednog dugo-godiSnj- eg druga i saradnika iz naSe sredine: svedani govori, uz zakusku, predavanje poklona u ime IzvrSnog odbora, prisni razgovori; a sa druge strane, nismo imali utisak da smo se sakupili radi jednog oproStaja. Govor koji je torn prilikom odrzao drug MioSid, kao oproStajni, bio je slidan bezbrojnim govorima koje je on u raznim prilikama, u toku proteklih decenija, drzao. U njemu je sadrzana poruka o znadaju nastav-Ijanj-a ozbiljnog rada na oduvanju i kirenju naSeg lista, o njegovoj istorijskoj ulozi na Sirenju bratstva i jedinstva medu jugoslovenskim na-rodim- a, negovanju etnidke kulture i maternjeg jezika, i iznad svega o razvijanju svesti kod radnih ljudi da se ukljude u borbu za svoja prava. Bio je to govor diji se nastavak podrazumeva i koji se zbog toga pamti, kao i svi prethodni govori druga MioSida, kao i njegova dos-ledno- st, neumornost i pozrtvova-nos- t u radu na Sirenju prog res ivne Stampe. Taj govor nas je, kao i svi prethodni, potstakao i obavezao na izbiljan rad i zadatke koji su pred nama i pred svi ma onima koji de nastavljati taj rad. Pripremajudi materijale koji nam redovno stizu iz Vancouvera i zahvaljujudi kojima imamo celu stranu u listu posve-den- u Britanskoj Kolumbiji, jo§ vi§e shvatamo za§to oproStajno vede sa drugom MioSidem nismo doziveli kao oproStaj. Sve §to je u vezi njega samo je kontinuitet na§eg rada. Katarina KOSTlC Ш1111111111111111ШШШ1 iLliJ DDlJiJ "Hssiiiiiiiiiniiiniiiiiiiiiiiiiiiime = Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., = = 119 Spadaina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593—5025. = = IZDAVACKI SAVET: Boiidar Pavkovid, MiloS Grubi6, Josip Kova6i6, Stanko S= = 1 Mudteka, Milena Boiid, Ana Djurovid, Lepa Rajnovid, Borislav NeSkovid, Rozalija Ц = iDivjakovid, Djuro Maljkovid, Ivan Pribanid, Mile Baljak, Ilija Bubalo, Pavao 5 = J Radmanid, Ostoja Kovadevid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid, John Ц S ' Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin Karavanid, Srdjan Bodid, Peko Ц Dmitrovid, Milica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacicb. = ES REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic, (Giavni l odgovorni urecmiK; = S Stjepan Mioiid (dru§tveno— politicka pitanja), Daniel Pixiades (druStvena pitanja i = E knjtievnost), Katarina Kostid (poezija i aktuelne teme), Jelena Gavrilovic (hteratura EE i umetnost za decu), BoSko Mladenovic, Anka Nozinid, Rudi GregoraS, Miles' = Vukdevid, Pero Kovadevic, Adela Polancec. = = STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevic (Los Angeles), = = Boto Spadek (New York), Frank Fuduric (Vancouver), Josip Stanic — Stanios S E (Rim, Italija), Lepa Teofanovid (Remacheid, Zap. Nemacka), Mira Strbac (Pariz, јјз 55 Francuska). S 5 SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovic (Nauka i drustvo), Prof. Ivan = Ц Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publicistika u Americi), Anton Kostelac == § (reportaze l price iz useljenickog zivota). = S DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovic, Luka Markovic, Petar = 5 Kurtid, MiloS Kordid, Aleksandar Cirid, Strahinja Maletic, Novica Milid. HE HE Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. = HE Advertising rates on request.Second class Mail Registration NO.0378. 55 E "Nase novine" izlaze sryedom. Pretplata iznosi $25.00 godi§nje; pojedini primjerak E 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su nasljenik "Jedinstva", kome su Ц 5= prethodili listovi: "Novosti", "Srpski glasnik", "Edinost", 'Slobodna Misao", S 5 "Pravda", i "Borba", kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni listovi koji su mu j5j EE prethodili u Sjedinjenim Drzavama. HE Ш Redakcija odgovara za nepotpisane materijale. Potpisani clanci lzrazavaju ps §§ misljenje autora. Dopisi se ne vracaju. HE IIIIIIIIMIIIIIIIIIIIIIIIUIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIUllllllllllllllllllllllllMIIIIIIIIIIUIIIIIIIIIIIIIIIli Napad na Skolstvo Rafiuna se da je u trodnevnom Strajku B.C. uCiteljasudjelovaloviSe od 90 posto, a to je viSe nego se o6ekivalo, jer ovo je bio prvi put da oni izlaze na ulice. Njihov voda Kin (Kuehn) je po svrSetku Strajka izjavio da udruzenje u6ivelja u pojedinim mjestima treba da potpise ugovor sa skolskim od-bori- ma. On je takoder rekao da ce provincijalni izdaci zaskolstvo iduce godine biti isti kao i u ovoj godini. Njega je zbog toga napao premijer Bill Bennett. Zna6i, vlada ostaje kod svog programa smanjivanja izdataka za Skolstvo. Vlada je jo§ proSle godine smanji-l- a broj ucitelja za 1 .000, a pomocnog osoblja 500 (bibliotekara, savjetnika i drugog osoblja za djecu). Smanjila je i mnoge programe. Izdaci za specijalne djefije programe za djecu smanjeni su za 20 milijuna dolara. Smanjeni su izdaci za koledze. Vladin program za budude pred-vid- a otpuStanje joS 3.000 u6itelja Broj ибетка u razredima treba biti povecan, a programi ucenja sma-njeni. Pojedini Skolski odbori gube pravo da sudjeluju u odredivanju tih programa (to ce 6initi ministarstvo). Ministarstvo 6e obradivati koliko pojedini §kolski odbori mogu da potroSe. Sve glavne odluke o §ko-lam- a i koledzima donosi6e minis-tarstvo u Viktoriji. Pomoc univerzi-tetski- m studentimacebiti smanjena za 40 posto, a to zna6i da mnogi siromaSni studenti пебе mo6i da se dalje Skoluju. Zna6i, u6itelji moraju da se i dalje bore. Slijedece je napisao Martin R. Haase iz Chestera, Nova Scotia, u listu Globe and Mail 9. novembra: Svaki citalac zna da Sjed. Drzave vode rat protiv Nikarague. Ne mora-ju da cuju Daniela Ortegu da je tako. To je zlodinacki rat voden prvenst-ven- o po placenicima, a opravdava se velikom lazi. Sandinisticka vlada nije izabrana, ali uziva podrsku ogromne ve6ine stanovni§tva i nji-hov zivot je mnogo bolji od kad je sru§en "demokratski" Anastasio Somoza. Sistematski i povecani napad Reaganove administracije na Nika-ragu- u je mnogo veci zlo6in od obaranja Spijunskog aviona po Ru-sim- a. Hiljade nevinih Nikaraguana-caj- e ubijeno, a preko 50.000 seljaka je izgubilo domove i usjeve zbog akcija koje financiraju i pokrecu Sjed. Drzave. Nikaragua mnogo pati od ekstremnih provokacija. Ali kad je poduzela neke mjere protiv baza s kojih je napadana, Sjed. Drzave su imale smjelosti da kazu da ta vrsta "agresije" nece biti dozvoljena. Атепбке grupe su spremne i бекаји na izgovor da робпи bombardirati. Kad Sjed. Drzave tro§e milijarde na naoruzanje, i podupiru vojne diktatore po cijelom svijetu, to se naziva obranom, a kad Nikaragua doprema oruzje da se brani, ona izgraduje "ratnu ma§inu". Nikaragua ne predstavlja vojnu opasnost za Sjed. Drzave — ona je opasna samo zato sto sluzi kao primjer, a to je ono sto Reagan i njegovi militaristi i multinacionalni podupiraci ne podnose. ClTAJTE I SlRITE SVOJU STAMPU Kako obavjestavaju , U demonstracijama protiv nukle-arno- g naoruzavanja 22. oktobra sudjelovalo je vi§e od 100.000 Kanadana. Ali dnevna Stampa je smanjila na 40.000 i 50.000. U Torontu je bilo 30.000 demon-stranat- a, a torontska Stampa je rekla da ih je bilo 17.000. Canadian Broadcasting Corporation je najprije kazala 20.000,-- zatim 15.000, onda 17.000. A njezin radio je rekao 20 do 30 hiljada. U Vancouveru je bilo 10—12 hiljada, a Stampa je najprije kazala 4.000, poslije 3.500. U Montrealu je bilo 35.000 de-monstran-ata, a Stampa je rekla da ih je bilo samo 3.500. Tako je bilo i u ostalim mjestima gdje su demonstracije odrzane. Dnevna stampa, radio i televizija пебе da njihovi 6itaoci i sluSaoci upoznaju pravo raspolozenje na-rod- a. Bogatasi пебе da se zna da se ljudi odupiru srljanju u rat. Petnaestog novembra prestao je da izlazi list The Columbian, najsta-rij- i list Britanske Kolumbije. Bez posla je ostalo 190 novinara i Stampara. List je izlazio u New Westmin-ster- u pune 123 godine. Posljednjih godina zapao je u dug od preko 7 milijuna dolara. Njegov danaSnji vlasnik kaze da ga nije dobro vodio. To moze da bude jedan razlog. Glavni je svakako to Sto se New Westminster spojio s Vancouverom, postao njegovo predgrade, a u Vancouveru je ve6 prevladao mono-poliza- m u Stampi. Danas u Vancou-veru, gradu od milijun stanovnika, izlaze dva dnevna lista. Sun i Province, jedan pripada izdava6koj kudi Thompson, drugi izdava6koj ku6i Southam, a oba se nalaze u istoj zgradi i Stampa ih ista kompa-nij- a. Nema velike razlike u njihovom drzanju. Torontski list Globe and Mail sada dolazi u Vancouver, ali se priprema u Torontu. To je "nacionalni" list i pripada Thompsonu. Thompson je danas vlasnik nekih 50 dnevnih listova u Kanadi. Thompson i Sout-ham su podijelili zemlju izmedu sebe. 2rtve toga bili su listovi Journal iz Ottawe i Tribune fz Winnipega. Drzava ih je zbog toga tuzila (ovih dana treba biti donijeta i sudska odluka o tome). Danas milijuni Kanadana Citaju ono Sto hoce Sa6ica bogataSa. (Posebno smo spomenuli kako su 43 б!апа uredniStva lista Province izjavila da nemaju niSta s uvodni-ko- m koga je taj list objavio protiv Strajkuju6ih radnika B.C.) Moze se slobodno гебј da je i list The Columbian zrtva monopolizma, poput mnogih drugih listova. Zasad nema zaStite od monopo-lizma. Prije par godina Trudeauova vlada je uspostavila komisiju da provode istragu o monopolizmu. U komisiji su bili i neki istaknuti novinari i oni su predlozili nekoliko korisnih mjera da se zaustavi taj proces. Ali to je ostalo mrtvo slovo na papiru. Cuvajmo svoju Stampu! Samo preko nje mozemo doznati istinu. S. MIOSlC
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, February 02, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-11-23 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000228 |
Description
Title | 000591 |
OCR text | 2-- NASE NOVINE, November 23, 1983. Povodom jedne oprostajne vecen ч- - Jtttt. j 1- - . ' E &ЗУЛХГЛ f t lit . ts ' S ' V bhM I "" .''..-- . РШ§ : S -- ,.м V ~fe ' V. Wi $ г' шжшштжтшмжжшшћ '!&А Stjepan Miotic (6ita svoj govor) i njegova supruga Marija sa poklonom dobijenim od Вобка Mladenovica (levo) predsednika IzvrSnog odbora "NN" Sredinom oktobra meseca imali smo jedno lepo, a i vrlo znadajno oproStajno vede. Iz na$e sredine je otiSao drug Stjepan MioSid, poSto je odludio da se sa svojom suprugom Marijom nastani u Vancouveru. Osedamo se neobidno. U toku proteklih detrdeset godina, drug MioSi6 je bio na svim sastancima redakcijskog i IzvrSnog odbora, kao i svih drugih odbora koji su se brinuli za odrzavanje i Sirenje naSeg lista. Skoro trideset godina je bio glavni i odgovorni urednik. Ni kada je otiSao u penziju nije prestajao, kao 6lan redakcije, intenzivno da doprinosi svojim znanjem i dugogodi§njim iskustvom u uredivanju lista. 6la-no- vi Uredivadkog i IzvrSnog odbora su se generacijski , kao i prema svojim mogudnostima da doprinesu listu, smenjivali, a Stjepan MioSid je neprekidno snosio odgovornost ure-divadkog posla, kao i drugih odgo-vorni- h zaduzenja u vezi izlazenja "Nag in novina". imajudi sve to u vidu, kako nam ne bi bilo neobidno njegovo odsustvo-vanj- e iz na§e sredine. U torn smislu su odrzali i lepe govore BoSko Mladenovid, kao predsednik IzvrS-no- g odbora "NN" i Marjan Kruzid, kao jedan od najstarijih drugova i saradnika Stjepana MioSida i naSeg lista. Svakako da se u prigodnim govorima prilagodenim ovakvim svedanim prilikama, ne moze ni izbliza prikazati bogata radna bio-grafi- ja i zasluge jednog pozrtvova-no- g druStvenog radnika kakav je drug MioSid. Sredom, vreme za to jo§ nije do§lo. Svojim radom i dra-goceni- m doprinosom on je i dalje prisutan, i ostao je aktivan dlan naSeg redakcijskog odbora. U sva-ko- m broju mogu se na6i sadrzajni tekstovi o poiitidkoj i ekonomskoj чаШШШШШШВ8Ш& situaciji u Britanskoj Kolumbiji, kao i o mnogim znadajnim dogadajima na svetskoj poiitidkoj sceni. OpraStanje sa Stjepanom MioSi-6e- m imalo je simbolidan karakter. Nisu izostale uobidajene formalnos-t- i povodom ispradaja jednog dugo-godiSnj- eg druga i saradnika iz naSe sredine: svedani govori, uz zakusku, predavanje poklona u ime IzvrSnog odbora, prisni razgovori; a sa druge strane, nismo imali utisak da smo se sakupili radi jednog oproStaja. Govor koji je torn prilikom odrzao drug MioSid, kao oproStajni, bio je slidan bezbrojnim govorima koje je on u raznim prilikama, u toku proteklih decenija, drzao. U njemu je sadrzana poruka o znadaju nastav-Ijanj-a ozbiljnog rada na oduvanju i kirenju naSeg lista, o njegovoj istorijskoj ulozi na Sirenju bratstva i jedinstva medu jugoslovenskim na-rodim- a, negovanju etnidke kulture i maternjeg jezika, i iznad svega o razvijanju svesti kod radnih ljudi da se ukljude u borbu za svoja prava. Bio je to govor diji se nastavak podrazumeva i koji se zbog toga pamti, kao i svi prethodni govori druga MioSida, kao i njegova dos-ledno- st, neumornost i pozrtvova-nos- t u radu na Sirenju prog res ivne Stampe. Taj govor nas je, kao i svi prethodni, potstakao i obavezao na izbiljan rad i zadatke koji su pred nama i pred svi ma onima koji de nastavljati taj rad. Pripremajudi materijale koji nam redovno stizu iz Vancouvera i zahvaljujudi kojima imamo celu stranu u listu posve-den- u Britanskoj Kolumbiji, jo§ vi§e shvatamo za§to oproStajno vede sa drugom MioSidem nismo doziveli kao oproStaj. Sve §to je u vezi njega samo je kontinuitet na§eg rada. Katarina KOSTlC Ш1111111111111111ШШШ1 iLliJ DDlJiJ "Hssiiiiiiiiiniiiniiiiiiiiiiiiiiiime = Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., = = 119 Spadaina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593—5025. = = IZDAVACKI SAVET: Boiidar Pavkovid, MiloS Grubi6, Josip Kova6i6, Stanko S= = 1 Mudteka, Milena Boiid, Ana Djurovid, Lepa Rajnovid, Borislav NeSkovid, Rozalija Ц = iDivjakovid, Djuro Maljkovid, Ivan Pribanid, Mile Baljak, Ilija Bubalo, Pavao 5 = J Radmanid, Ostoja Kovadevid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid, John Ц S ' Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin Karavanid, Srdjan Bodid, Peko Ц Dmitrovid, Milica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacicb. = ES REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic, (Giavni l odgovorni urecmiK; = S Stjepan Mioiid (dru§tveno— politicka pitanja), Daniel Pixiades (druStvena pitanja i = E knjtievnost), Katarina Kostid (poezija i aktuelne teme), Jelena Gavrilovic (hteratura EE i umetnost za decu), BoSko Mladenovic, Anka Nozinid, Rudi GregoraS, Miles' = Vukdevid, Pero Kovadevic, Adela Polancec. = = STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevic (Los Angeles), = = Boto Spadek (New York), Frank Fuduric (Vancouver), Josip Stanic — Stanios S E (Rim, Italija), Lepa Teofanovid (Remacheid, Zap. Nemacka), Mira Strbac (Pariz, јјз 55 Francuska). S 5 SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovic (Nauka i drustvo), Prof. Ivan = Ц Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publicistika u Americi), Anton Kostelac == § (reportaze l price iz useljenickog zivota). = S DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovic, Luka Markovic, Petar = 5 Kurtid, MiloS Kordid, Aleksandar Cirid, Strahinja Maletic, Novica Milid. HE HE Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. = HE Advertising rates on request.Second class Mail Registration NO.0378. 55 E "Nase novine" izlaze sryedom. Pretplata iznosi $25.00 godi§nje; pojedini primjerak E 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su nasljenik "Jedinstva", kome su Ц 5= prethodili listovi: "Novosti", "Srpski glasnik", "Edinost", 'Slobodna Misao", S 5 "Pravda", i "Borba", kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni listovi koji su mu j5j EE prethodili u Sjedinjenim Drzavama. HE Ш Redakcija odgovara za nepotpisane materijale. Potpisani clanci lzrazavaju ps §§ misljenje autora. Dopisi se ne vracaju. HE IIIIIIIIMIIIIIIIIIIIIIIIUIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIUllllllllllllllllllllllllMIIIIIIIIIIUIIIIIIIIIIIIIIIli Napad na Skolstvo Rafiuna se da je u trodnevnom Strajku B.C. uCiteljasudjelovaloviSe od 90 posto, a to je viSe nego se o6ekivalo, jer ovo je bio prvi put da oni izlaze na ulice. Njihov voda Kin (Kuehn) je po svrSetku Strajka izjavio da udruzenje u6ivelja u pojedinim mjestima treba da potpise ugovor sa skolskim od-bori- ma. On je takoder rekao da ce provincijalni izdaci zaskolstvo iduce godine biti isti kao i u ovoj godini. Njega je zbog toga napao premijer Bill Bennett. Zna6i, vlada ostaje kod svog programa smanjivanja izdataka za Skolstvo. Vlada je jo§ proSle godine smanji-l- a broj ucitelja za 1 .000, a pomocnog osoblja 500 (bibliotekara, savjetnika i drugog osoblja za djecu). Smanjila je i mnoge programe. Izdaci za specijalne djefije programe za djecu smanjeni su za 20 milijuna dolara. Smanjeni su izdaci za koledze. Vladin program za budude pred-vid- a otpuStanje joS 3.000 u6itelja Broj ибетка u razredima treba biti povecan, a programi ucenja sma-njeni. Pojedini Skolski odbori gube pravo da sudjeluju u odredivanju tih programa (to ce 6initi ministarstvo). Ministarstvo 6e obradivati koliko pojedini §kolski odbori mogu da potroSe. Sve glavne odluke o §ko-lam- a i koledzima donosi6e minis-tarstvo u Viktoriji. Pomoc univerzi-tetski- m studentimacebiti smanjena za 40 posto, a to zna6i da mnogi siromaSni studenti пебе mo6i da se dalje Skoluju. Zna6i, u6itelji moraju da se i dalje bore. Slijedece je napisao Martin R. Haase iz Chestera, Nova Scotia, u listu Globe and Mail 9. novembra: Svaki citalac zna da Sjed. Drzave vode rat protiv Nikarague. Ne mora-ju da cuju Daniela Ortegu da je tako. To je zlodinacki rat voden prvenst-ven- o po placenicima, a opravdava se velikom lazi. Sandinisticka vlada nije izabrana, ali uziva podrsku ogromne ve6ine stanovni§tva i nji-hov zivot je mnogo bolji od kad je sru§en "demokratski" Anastasio Somoza. Sistematski i povecani napad Reaganove administracije na Nika-ragu- u je mnogo veci zlo6in od obaranja Spijunskog aviona po Ru-sim- a. Hiljade nevinih Nikaraguana-caj- e ubijeno, a preko 50.000 seljaka je izgubilo domove i usjeve zbog akcija koje financiraju i pokrecu Sjed. Drzave. Nikaragua mnogo pati od ekstremnih provokacija. Ali kad je poduzela neke mjere protiv baza s kojih je napadana, Sjed. Drzave su imale smjelosti da kazu da ta vrsta "agresije" nece biti dozvoljena. Атепбке grupe su spremne i бекаји na izgovor da робпи bombardirati. Kad Sjed. Drzave tro§e milijarde na naoruzanje, i podupiru vojne diktatore po cijelom svijetu, to se naziva obranom, a kad Nikaragua doprema oruzje da se brani, ona izgraduje "ratnu ma§inu". Nikaragua ne predstavlja vojnu opasnost za Sjed. Drzave — ona je opasna samo zato sto sluzi kao primjer, a to je ono sto Reagan i njegovi militaristi i multinacionalni podupiraci ne podnose. ClTAJTE I SlRITE SVOJU STAMPU Kako obavjestavaju , U demonstracijama protiv nukle-arno- g naoruzavanja 22. oktobra sudjelovalo je vi§e od 100.000 Kanadana. Ali dnevna Stampa je smanjila na 40.000 i 50.000. U Torontu je bilo 30.000 demon-stranat- a, a torontska Stampa je rekla da ih je bilo 17.000. Canadian Broadcasting Corporation je najprije kazala 20.000,-- zatim 15.000, onda 17.000. A njezin radio je rekao 20 do 30 hiljada. U Vancouveru je bilo 10—12 hiljada, a Stampa je najprije kazala 4.000, poslije 3.500. U Montrealu je bilo 35.000 de-monstran-ata, a Stampa je rekla da ih je bilo samo 3.500. Tako je bilo i u ostalim mjestima gdje su demonstracije odrzane. Dnevna stampa, radio i televizija пебе da njihovi 6itaoci i sluSaoci upoznaju pravo raspolozenje na-rod- a. Bogatasi пебе da se zna da se ljudi odupiru srljanju u rat. Petnaestog novembra prestao je da izlazi list The Columbian, najsta-rij- i list Britanske Kolumbije. Bez posla je ostalo 190 novinara i Stampara. List je izlazio u New Westmin-ster- u pune 123 godine. Posljednjih godina zapao je u dug od preko 7 milijuna dolara. Njegov danaSnji vlasnik kaze da ga nije dobro vodio. To moze da bude jedan razlog. Glavni je svakako to Sto se New Westminster spojio s Vancouverom, postao njegovo predgrade, a u Vancouveru je ve6 prevladao mono-poliza- m u Stampi. Danas u Vancou-veru, gradu od milijun stanovnika, izlaze dva dnevna lista. Sun i Province, jedan pripada izdava6koj kudi Thompson, drugi izdava6koj ku6i Southam, a oba se nalaze u istoj zgradi i Stampa ih ista kompa-nij- a. Nema velike razlike u njihovom drzanju. Torontski list Globe and Mail sada dolazi u Vancouver, ali se priprema u Torontu. To je "nacionalni" list i pripada Thompsonu. Thompson je danas vlasnik nekih 50 dnevnih listova u Kanadi. Thompson i Sout-ham su podijelili zemlju izmedu sebe. 2rtve toga bili su listovi Journal iz Ottawe i Tribune fz Winnipega. Drzava ih je zbog toga tuzila (ovih dana treba biti donijeta i sudska odluka o tome). Danas milijuni Kanadana Citaju ono Sto hoce Sa6ica bogataSa. (Posebno smo spomenuli kako su 43 б!апа uredniStva lista Province izjavila da nemaju niSta s uvodni-ko- m koga je taj list objavio protiv Strajkuju6ih radnika B.C.) Moze se slobodno гебј da je i list The Columbian zrtva monopolizma, poput mnogih drugih listova. Zasad nema zaStite od monopo-lizma. Prije par godina Trudeauova vlada je uspostavila komisiju da provode istragu o monopolizmu. U komisiji su bili i neki istaknuti novinari i oni su predlozili nekoliko korisnih mjera da se zaustavi taj proces. Ali to je ostalo mrtvo slovo na papiru. Cuvajmo svoju Stampu! Samo preko nje mozemo doznati istinu. S. MIOSlC |
Tags
Comments
Post a Comment for 000591