Novosti, October 04, 1945

              J
BTRANA2
NOVOSTI
PuUifihed every TueDdav Thursday and Saturdar by tbo
Novosti Publishing Cornrxmy
Ia tbe Croatian Language
ADREUA NOVOSTI
206 Adeldde Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelcdde 1642
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in tha Hegistry Office for tbo City of Toronto
on tbe 24th day of October 1941 an
No 46052 CP
"Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se no vraćaju
Macedonci u Torontu
U prošlom broju smo javili da su braća Macedonci u
Torontu održali masovnu skupštinu i na njoj sakupili deset
hiljada dolara za pomoć narodima Jugoslavije
Ovaj plemeniti gest naše braće Macedonaoa neće proći
nezapaženo Prije svega on potvrdjuje da Macedonci isto
kao Hrvati Srbi i Slovenci smatraju novu Jugoslaviju domo
vinom Macedonaca i drugo poslužit će nam za primjer što
se sve slogom i jedinstvom postizava
Neprijatelji Jugoslavije tvrde da Macedonci nisu za novu
federativnu Jugoslaviju Još više neprijatelji Macedonaca i
sloge na Balkanu tvrde da Macedonija kao takva i ne postoji
da je to ili Stara Srbija Jugo-zapad- na Bugarska ili Sjeverna
Grčka Pod takvom politikom Macedonija je bila stoljećima
predmet tudjinskog osvajanja i tlačenja
Kraj takve osvajačke politike prema Macedoniji došao
je uspostavom nove Federativne Jugoslavije u kojoj je i Ma-cedonija
jedna od federativnih jedinica isto kao i Hrvatska
Ili Srbija U takvoj Jugoslaviji Macedonci nalaze ne samo
svoju slobodu i nezavisnost nego i sigurnost da će se kao
nacija razvijati slobodno i bez straha od osvajačkih ambicija
svojih susjeda
Za takvu Macedoniju u okviru Demokratske Federativne
Jugoslavije Macedonci su se borili zajedno sa ostalim naro-dima
Jugoslavije Za takvu Macedoniju oni stoje i spremni su
doprinjeti i veće žrtve nego u prošlosti Njihov doprinos od
prošle nedjelje je tek početak i tek jedan dio materijalnih
žrtava
Druga pouka koju mi trebamo povući iz njihovog prošlo-nedjeljno- g
mitinga je jedinstvo svih Macedonaca bez obzira
na razna razilaženja u prošlosti Po strani je kažu ostala
tek jedna neznatna grupica nezadovoljnika — otvorenih faši-sta
tako zvanih "Mihajlovista"
I Macedonci kao i mi imali su u prošlosti raznih pogleda
na sudbinu svoje zemlje I oni su se svadjali i natezali sve
dok nisu uvidjeli da od takvog natezanja nema koristi nji-hovoj
braći na domu ni novoj federativnoj Jugoslaviji kao
cjelini Pustili su na stranu te sitne razlike i na dnevni red
postavili pitanje: što mi Macedonci iz Toronta možemo učiniti
da olakšamo boli svog naroda na domu Sastali su se Složili
su se da bace na stranu sve stare razmirice koje su ih godi-nama
razjedinjavale i zajednički otpočnu radom na pomaga-nju
svog naroda i svoje nove države Tako složni progovorili
su gromko i eto sakupili samo na jednoj skupštini više od
deset hiljada dolara za pomoć narodima Jugoslavije
U primjer braće Macedonaca ugledajmo se i mi Odba-cimo
na stranu sve sitne zadjevice koje medju nas ubacuju
neprijatelji našeg naroda i zakoračimo složno i bratski onako
kako su to koracali naši narodi u borbi protiv svog neprija-telja
i kako danas koračaju u izgradnji svoje nove domovine
Znajmo da poći tim putem nemožemo i nećemo sve dok u isto
vrijeme ne izčistimo iz naših narodnih redova one koji stoje na
putu našeg jedinstva i koji u pocijepanosti našoj gledaju us-pjeh
svoj
Pogledajte na Argentinu
Ako netko misli da je borba protiv iašisma gotova sa
oružanim porazom Hitlerove Njemačke i Hirohitova Japana
— neka pogleda na Argentinu pak će se uvjeriti da nije
tako
U Argentini postoji vojno-fašistič- ka diktatura Farrel-Pe-ron- a
Režim je nasilni Nasilno je došao na vlast i nasilno
vlada nad argentinskim narodom Hiljade gradjana Argen
Une nalazi se danas u zatvorima i pred sudovima radi toga
što su protivnici sadanje vojno fašističke vladavine Demon-stracije
gdje narod otvoreno protestira protiv sadanjeg reži-ma
i traži slobodne izbore rastjeravane su vodje zatvarani
i stavljani pred sud Sloboda štampe i sloboda govora je ugu-šivan- a
vojnim i policijskim bajunetama U zemlju su se dokla-taril- e
razne fašističke bande industrijalci i trgovci iz Njema-čke
Italije i Japana sa svrhom da iz Argentine stvore glavnu
sferu svojih budućih fašističkih aktivnosti u pripremanju Tre-ćeg
svjetskog rata
To je današnja Argentina pod vodstvom Farrel-Peron- a
Argentina čijem pristupu kao članica Ujedinjenih Nacija u
Mexico City se protivio Sovjetski Savez Jugoslavija i još de-vet
savezničkih država Pa ipak Argentina je ušla kao članica
Ujedinjenih Nacija zahvaljujući upornosti Velike Britanije i Sje-dinjenih
Država Amerike
Ono što se radi danas u Argentini svjedoci da borba
protiv fašizma još nije gotova da su fašističke sile još jake
i da će trebati uporne borbe demokratskih sila svijeta da se
unište i ti rcaštrkani fašistički ostaci ne samo u Argentini nego
i u drugim zemljama
Umiravanjem i podržavanjem raznih fašističkih režima kao
u Argentini i Spaniji neodlučnom politikom prema kažnjava-nju
fašističkih ratnih zločinaca i preblaaom politikom nrema
Njemačkoj i Japanu cilj neće biti postignut Odtuda je potreb-na
što veća budnost svih demokratskih sila da borbom protiv
fašizma prestaju prvenstveno u svojim vlastitim zemljama i on- da u pomoći drugim narodima koji bi se takodjer rado rješiti
zločinačkog fašizma i nastaviti slobodnim životom
Odluke Trećeg Zasjedanja AVNOJ-- a
riše:
cista
Boris ZiherI slovenski publi
Moskva (Brzojavno Novostima)
— Pred konac 1942 godine sastali
su se narodni predstavnici iz svih
krajeva Jugoslavije u bosanskom
gradu Bihaću i uspostavili Anti-fašističko
Vijeće Narodnog Oslo- -
bodjenja Jugoslavije (AVNOJ)
Prvo zasjedanje AVNOJ-- a održa-valo
se 2G novembra 1942
Na drugom zasjedanju AVNO
J-- a koje se održavalo 29 novem-bra
1943 u Jajcu postavljeni su
temelji nove jugoslavenske drža-ve
AVNOJ je na sebe preuzeo
vrhovnu zakonodavnu vlast u na
šoj zemlji i uspostavio Narodni
Oslobodilački Odbor Jugoslavije ia
ćelu sa marfalom Titom Na tom
zasjedanju takodjer je bilo zak-ljučeno
da se nova Jugoslavija iz-gradi
na federativnom temelju na
temelju demokratske ravnoprav-nosti
svih njezinih naroda
U vremenu izmedju drugog i
trećeg zasjedanja AVNOJ-- a usp
ješno je završena borba za oslo-bodjen- je
zemlje To vrijeme je ta-kodjer
zabilježilo prelaz ka reha-bilitaciji
porušene Jugoslavije i
uvadjanje demokratskih reforma
GOVOR PORUČNIKA ZVONIMIRA JURIŠIĆA
PORUČNIKA TRGOVAČKE MORNARICE NA
RADIU ĐETROITU MIGH
Danas kad su topovski hici u
europskom ratu već zamrli i
se svršava rat na Dalekom Istoku
mnogi od nas misle da s time sve
završava i da možemo mirno da
se povučemo i zaboravimo na stra
hote rata Ali nije baš tako Mno-go
je još toga da se Ovaj
najgrozniji rat u ljudskoj historiji
je naučio nas da sa svršetkom
nacifašističke oružane sile naše
dužnosti postaju još izrazitije i
teže Tekovine ove svete borbe
protiv nacifašizma treba da budu
sačuvane i osigurane trajnim mi-rom
Sve dotle dok bude i samo
jedan fašista na slobodi koji širi
svoju otrovnu propagandu nećemo
imati nikakovog mira Nema te
sile na svijetu koja nam može da
zajamči mir ako se mi sami ne
pobrinemo da svršimo sa fašisti-ma
jednom i za uvijek Naša je
odgovornost prema budućim gene-racijama
ogromna Svaka naša
misao i svako naše djelo imati će
upliva na sreću i budućnost naše
djece Iz još vruće krvi nevinih
žrtava nazifašizma i gomile kosti
junačkih boraca izniklo je novo
doba — doba običnog čovjeka do-ba
prave i istinske slobode i demo-kracije
Milijuni žrtava su pali za
ovu svetu slobodu od kojih skoro
dva milijuna vaše braće Jugosla-vena
Iz patnja I suza iz krvi I
kosti naših junačkih i nesebičnih
boraca iznikla je nova Jugoslavi-ja
nova zemlja slobode koja iako
strahovito opustošena osigurat će
sreću i budućnost svakog jugosla-venskog
naroda zemlja koju mno-gi
od vas neće biti u stanju da
prepozna zemlja u kojoj više ne
vladaju protunarodni elementi ili
izmišljeni heroji protunarodne kli-ke
već u kojoj vlada prava volja
naroda kroz njihove istinske pred-stavnike
Nova Demokratska Fe-derativna
Jugoslavija je zemlja iz
koje u skoroj budućnosti ljudi neće
više trebati da idu u svijet traže-ći
koru kruha kao što ste vi jugo-slavenski
iseljenici morali da uči-nite
Danas po prvi put u našoj
historiji svaki jugoslavenski na-rod
uživa svoju punu slobodu
slobodu zajamčenu zajedničkom
krvavom borbom protiv okupatora
i njegovih slugu Pod vodstvom
našeg maršala Tita jugoslaven-skog
George Washingtona Srbi
Hrvati Slovenci Crnogorci i Ma-kedonci
prestali su da budu žrtve
protunarodnih klika piestali su
da nasjedaju njihovom paklenom
planu razjedinjavanja i medjusob-n- e
mržnje Jedna od najvećih po-bjeda
jugoslavenskih naroda je
njihovo u krvi oprobano jedinstvo
rrirodne razlike koje postoje me-dju
jugoslavenskim narodima da-nas
priznate su kao takove i s
time je oduzeta prilika protuna
rodnim elementima da ih upotre-be
u svoje mračne ciljeve Nova u
krvlju i patnjama pročišćena Ju-goslavija
pruža priliku svakom na
lem narodu da se potpuno razvije
u pravoj 1 isunsKoj aemoKraciji
Svaki od jugoslavenskih naroda
danas ima priznata svoja nacio-nalna
prava unutar svoje federa
Ine jedinice i prema ostaloj svojoj
braći Šest jugoslavenskih demo
kratskih federalnih jedinica Srbi- - !
ja Hrvatska Slovenija Crna Go
ra Makedonija i Bosna i Hercego
vina prvi put u našoj historiji
žive kao jednopravni članovi jugo-slavens- ke
zajednice
Vi naši iseljenici treba da se
ugledate u svoju braću u staroj
NOVOSTI
Treće zasjedanje AVNOJ-- a odr-žano
je u Beogradu poslije augu-sta
1945 u atmosferi uspostave is-tinske
narodne demokracije
Na svojem trećem zasjedanju
AVNOJ koji je sada postao pri-vremena
narodna skupština (par-lamen- at)
Jugoslavije postao je
znatno povećano tijelo U suglasju
sa odlukama krimske konferencije
predsjedništvo AVNOJ-- a pozvalo
je na zasjedanje sve članove skup-štine
izabrane 1939 godine koji
se nisu kompromitirali suradnjom
sa invazorima Pokraj toga svaka
pojedina partija i grupa poslala
je stanoviti broj svojih predstavni
ka u AVNOJ Ovako je pored čla-nova
koji su na prvom i drugom
zasjedanju AVNOJ-- a predstavljali
razne političke partije i grupe na
trećem zasjedanju priključeno 36
članova stare skupštine 13 novih
predstavnika srpske Demokratske
Stranke 8 predstavnika Narodne
Seljačke Stranke Dragoljuba Jova-novi- ća
30 prcdtavnika reorga
nizirane Hrvatske Republikanske
Seljačke Stranke 11 predstavnika
od Narodne Republikanske Stran-ke
Jaše Prodanovića 11 od Neza-visne
Demokratske Stranke Save
U
kada
učini
domovini i da prestanete jednom i
za uvijek sa neosnovanim medju-sobni- m
mržnjama i svadjama Ne-mojte
razočarati milijune omladi-nac- a
cijelog svijeta koji su dali
svoje živote da bi osigurali našu
budućnost Nemojte razočarati niti
sinove vaše nove domovine koji
su dali i još daju svoje živote
na oltar slobode i demokracije
niti nemojte razočarati vašu braću
i vaše rodjake u staroj domovi-ni
koji su u svojoj krvi izgradili
svoje jedinstvo! Stotine hiljada ju-goslavenske
ratne siročadi skupa
sa milijunima siročadi cijele Eu-rope
i Dalekog Istoka ne bi Vam
nikada oprostili Kletva iz njiho
vih gladnih ustiju pratit će vas do
groba i preko groba ako ne učinite
svoju dužnost prema svojoj novoj
xa
neslogom Budite dobri i pravi A
merikanci pravi borci za prava
potlačenih i prestanite da nasjeda-te
trikovima Fotlća i drugih Kad
učinite svoju gradjansku dužnost
prema svojoj novoj domovini time
ćete se takodjer odužiti svom dra-gom
rodnom kraju i svim onim
koji su poginuli za sretnu buduć-nost
svijeta Ovo je doba kad crni
bijeli i žuti idu skupa radeći za
sretnu budućnost cijelog svijeta
Izvršite svoju dužnost prema
svojoj novoj staroj -- domovini!
Smrt fašizmu! Sloboda narodu!
SOVJETSKI SAVEZ TRAŽI
IZMJENU MACARTHURA
London Okt 3 — Moskovski
radio javlja da Sovjetski Savez
očekuje izmjenu generala Mac-Arthu- ra
kao komandira savezni-čkih
okupacionih sila nad
a njegovo mjesto da zauzme
Vijeće četirih velesila na Istoku
Radnici: Izrazile solidar-nost
sa borbom
Fordovih radnika
Kosanovića 1 od Socijal Demok-ratske
Stranke 12 od Srpskog Se-ljačkog
Saveza i 13 novih članova
predstavljajući zanatske unije
prosvjetne naučne i druge orga-nizacije
Na trećem zasjedanju AVNOJ--a
usvojeno je niz važnih zakona —
zakon o izborima štampi asrrar- -
noj reformi itd
Novi zakoni odnose se na široke
mase naroda Jugoslavije koje su
u prošlosti bile lišene svih politi-čkih
prava U izborima za konsti-tuant- u
uzeti će učešća i žene kao
ravnopravni gradjani države i gra
ditelji bolje budućnosti Samo oni
koji su za vrijeme okupacije davali
invazorima materijalnu i moralnu
pomoć i oni koji su do kraja ostali
u invazorskim vojnim formacija-ma
kao i narodni izdajnici neće
imati pravo glasa u dolazećim iz
borima
Izborni zakon koji označuje pro-ceduru
o postavljanju liste kan-didata
daje svim gradjanima pra-vo
da za svoje kandidate nomira-raj- u
one ljude u koje imaju pov-jerenja
i za koje smatraju da
mogu u njihovo ime govoriti Sva
ona ograničenja koja su ranije
spriječavala slobodan izraz naro
du su ukinuta Narod ima sada
priliku otvoreno i slobodno raditi
za postizanje njegovih težnja No-vi
izborni zakon jamči ravnoprav-nost
svim narodima Jugoslavije
Zakonodavna skupština sastojati
će se od dva tijela oba sa jedna-kim
pravima Prvo tijelo — Fede-ralna
Skupština predstavljati će
volju naroda Jugoslavije kao cje-line
Drugo tijelo — Skupština
Nacionalnosti — predstavljati će
interese raznih naroda Jugoslavi
je U Federalnu Skupštinu birati
će se po jednog poslanika na sva-kih
40000 stanovnika U Skup
štini Nacionalnosti svaka federal-na
jedinica (Srbija Hrvatska
Slovenija Crna Gora Macedonija
i Bosna-Hercegovin- a) biti će pred
stavljena po 25 poslanika auto-nomna
Vojvodina poslati će 15
poslanika te Kosovo i Metohija
10
Drugi važni zakon koji je usvo-jen
na trećem zasjedanju AVNOJ-
-a odnosi se na agrarnu refor
mu Seljaci su se stoljećima borili
domovini Americi i prestanete s zemlju Historija njihove borbe
i
Japa-nom
povezana je sa mnogim slavnim
imenom narodnih boraca sa tako
slavnim imenima kao što je Matija
Gubac vodja velikog hrvatskog i
slovenskog ustanka od 1573 godi-ne
Stanoje Glavaš 1 "Crni Djuro"
koji su predvodili ustanak Srba
protiv turske feudalne prevlasti
1804 godine pa onda Belcev i San-dans- kl
glasoviti borci Makedonije
koji su predvodili seljake u borbi
za zemlju i nacionalnu slobodu
Pred konac prvog svjetskog rata
u Jugoslaviji je započeo pokret za
oduzimanje zemlje veleposjednici-ma
1 predaju iste seljacima U
1938 godini izgledalo je da će se
želje seljaka konačno ispuniti No
reakcionarni vlastodršci stare Ju
goslavije nisu seljacima dali ništa
drugo nego prazna obećanja Na
trećem zasjedanju AVNOJ-- a mi-nistar
poljoprivrede federalne vla-de
demokratske federativne Jugo-slavije
Vaso čubrilović je poda-stro
slijedeće brojke:
Trema statistici od 1931 godine
od dva milijuna seljaka u Jugo-slaviji
68 posto imali su manje
od pet hektara po obitelji 337429
seljaka imalo je manje od dva hek- -
tera po obitelji posjedovavši svi
ukupno 5403C9 hektara dok je 208
veleposjednika posjedovalo 38982G
hektara zemlje Novi zakon ukinuo
je sve privilegije veleposjednicima
i ograničio količinu zemlje u ru-kama
jednog posjednika na 35 hek-tara
Najbolja zemlja biti će raz-dijeljena
medju siromašne selja-ke
Zemlja će se na prvom mjestu
dati seljacima koji su uzeli aktiv-nog
učešća u oslobodjenju Jugo-slavije
Po zakonu o agrarnoj re-formi
veliki zemljišni posjedi u
Slavoniji i Vojvodini dati će se
seljacima iz Bosne Like Crne Go-re
i drugih krajeva naše domovi-ne
gdje seljaci nemaju dovoljno
zemlje
Takodjer je od velikog značaja
novi zakon kojim se ukidaju kon-cesije
za eksploataciju jugoslaven-skih
mineralnih bogatstva koje
su bivši reakcionarni vlastodršci
davali stranim zemljama bez doz-vole
naroda Ta politika koja je
Jugoslaviju bila pretvorila u polu-kolonijal- nu
zemlju provodila se za
interese bivših protu-narodni- h vla-da
Zakon o likvidaciji bivših kon-cesija
ipak ne spriječava zaklju-čivanje
novih ugovora sa stranim
industrijalistima ali će po takvom
MOSA PIJADE
Prva točka deklaracija ZAV-NOH- -a
o osnovnim pravilima na-roda
i gradjana slobodne demo-kratske
Hrvatske kaže da su u
Hrvatskoj Hrvati i Srbi ravno-pravni
Ovim člankom pokušati ćemo da
objasnimo smisao ove važne dekla-racije
U istoj točki dekleraclje poseb-no
se kaže da će nacionalnim ma-njinama
u Hrvatskoj biti osigu-rana
sva nacionalna prava
SRHI U HRVATSKOJ NISU
NACIONALNA MANJINA
Prvo što treba zabilježiti jest
da te odredbe jasno pokazuju da
Srbi u Hrvatskoj "nisu nacional-na
manjina" usprkos činjenice da
Srbi u Hrvatskoj čine manjinu sta-novništva
prema Hrvatima Kako
to razumjeti?
Pogledajmo za časak na Bosnu
i Hercegovinu koje su po odluci
Drugog zasjedanja AVNOJ--a ta-kodjer
od šest jedinica De
mokratske federativne Jugoslavije
Po dekleraciji usvojenoj na Dru- -
kom zasjedanju AVNOJ--a Srbi
muslimani i Hrvati ravnopravni
su u Bosni i Hercegovini koja je
njihova nedjeljiva domovina Tu
su Hrvati koji čine manju nacio-nalnu
skupinu imaju jednaka na-cionalna
prava sa Srbima koji su
brojnija nacionalna skupina U isti
mah bosanski Srbi ma da su naj-veća
nacionalna skupina u Bosni
i Hercegovini samo su Jedan ma-nji
dio cjeline srpskog naroda
Ovaj nam primjer pokazuje da
lakše shvatimo odnos nacionalne
ravnopravnosti izmedju Hrvata i
Srba u Hrvatskoj gdje je brojni
odnos Hrvata i Srba obrnut
FEDERALNA SRBIJA NE MOŽE
OBUHVATITI SVE SRBE
NITI HRVATSKA SVE
HRVATE
Bez obzira na to što još nije
vrijeme da se utvrdjuju granice
medju pojedinim zemljama koje
sačinjavaju našu federaciju oči-gledno
je već zbog same činjenice
štrajkaška straža radnika kod rafinerija ulja u Dearborn — Michigan
Četvrtak 4 oktobra 1945
ugovoru koncesori imati dužnost
da poJtuju socijalne zakone nove
Jugoslavije
Zakon o agrarnoj reformi i za-kon
o likvidaciji koncesija osigu-rati
će narodima Jugoslavije prili-ku
za razvijanje daljnje političke
nezavisnosti Veleposjednici i stra
ni koncesori su u prošlosti imali
mnogo upliva na politički život
naše zemlje Oni su davali mate-rijalnu
pomoć reakcionarnim pro-tu-narodn- im
režimima stare Ju-goslavije
i zato dobivali znatne
privilegije Od 3C9 veleposjednika
u Sloveniji Hrvatskoj i Vojvodini
koji su poprečno posjedovali 13
stotina hektara svaki 13 od njih
bili su Nijemci i Madjari I baš
su oni bili ti koji su osiguravali
Hitlera da će zemlja koju su sto-ljećima
obradjivali jugoslavenski
seljaci biti vlasništvo invazora
Zakoni koji su sa ogromnom
većinom usvojeni na trećem zasje-danju
AVNOJ--a služiti će za dalj-nje
okupljanje narodnih masa Ju-goslavije
oko zajedničke stvari za
izgradnju ujedinjene slobodne de-mokratske
federativne države nove
Jugoslavije Srbi u Hrvatskoj nisu
'nacionalna manjina'
jedna
federalnog položaja Bosne i Her-cegovine
da federalna Hrvatska
ne može obuhvatiti sve Hrvate
Kao bio ni federalna Srbija ne mo- že obuhvatiti sve Srbe pa ma ka-kve
bile njihove granice Jedan
znatni dio srpskog naroda mora
ostati izvan granice baš kao što
i znatan dio Hrvata ostaje izvan
granica federativne Hrvatske
Kao što vidimo za Srbe i Hrva-te
nije moguće naći rješenje da
svi Srbi budu u svojoj federalnoj
jedinici a svi Hrvati u svojoj
kako je to moguće za Makedonce
Crnogorce I Slovence To nam po-kazuje
već i sama činjenica da u
Jugoslaviji živi pet jugoslavenskih
naroda a da postoji šest federal-nih
država koje sačinjavaju fede
raciju
CJELINA FEDERATIVNI: JU-GOSLAVIJE
OARANTUJE
RAVNOPRAVNOST HRVA
TA I SRBA U HRVAT-SKO- J
Već iz ovoga što smo dosad rekli
vidi se da pitanje ravnopravnosti
Hrvata i Srba u Hrvatskoj može-mo
pravilno postaviti i razumjeti
samo ako imamo u vidu cjelinu
državne zajednice cjelinu koju
predstavlja demokratska federa-tivna
Jugoslavija jer samo ona
kao federativna državna cjelina
obuhvaća u svojim granicama čije-Iin- u srpske kao i cjelinu hrvat-ske
nacije
To znači: pet jugoslavenskih na-cija
ravnopravne su u okviru Ju-goslavije
koja je -- njihova ravno-pravna
država Tih pet nacija
svojom slobodnom voljom i zajed-ničkom
borbom ujedinile su se na
bazi samoodredjenja i medjusobne
ravnopravnosti te su dobrovoljno
ušle u jednu jedinstvenu državnu
zajednicu Tih pet nacija stvorile
su dakle svoju zajedničku federa-tivnu
državu ta je država njihova
država Srbi i Hrvati isto kao i
Slovenci Macedonci i Crnogorci
Jesu u Jugoslaviji vladajuće ili
bolje rečeno državotvoreće nacije
čime hoćemo da kažemo da je ta
država njihova i da su ti narodi
njeni tvorci nosioci i gospodari
Zato su te nacije medju sobom
potpuno jednake i ravnopravne u
tom okviru cjeline
Ali državna se cjelina sastoji
od šest federalnih jedinica koje
su kao državna organizacija medju
sobom isto tako ravnopravne kao
i pet nacijo Ima samo jedna fe-deralna
jedinica više nego ima na-cija
tako dakle da svaka nacija
ima svoju nacionalnu državu a
ipak od ovih — Srbija i Hrvatska
ne obuhvaćaju u sebi cijelu naciju
koja daje ime jedinici dok jedna
federalna jedinica — Bosna i Her-cegovina
nije državna organizaci-ja
ni jedne posebne nacije već
samo djelovi srpske i hrvatske na-cije
te bosanskih muslimana
Iz ovog položaja proizlazi činje-nica
da su svih pet nacija Jugo-slavije
— a sa njima i muslimani
Bosne i Hercegovine — ravno-pravne
u cjeloj Jugolaiji kao
vladajuće državotvoreće nacije pa
su prema tome u istom milu rav-nopravni
i djelovi tih nacija koji
se nalaze u okviru svoje nacional-ne
federalne jedinice već u nekoj
drugoj dakle Srbi u Hrvatskoj ili
u Bosni i Hercegovini a Hrvati
u Bosni I Hercegovini ili u Srbiji
Oni su ravnopravni sa vladaju-ćo- m
nacijom federalne jedinice u
kojoj čine manjinu stbnovi'ttva
Ravnopravni su s njome kao sa-stavni
dijelovi svoje nacije koja
(Nastavak na strani 4)
IM
9