000414 |
Previous | 7 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
т._ ,Al!!l ' Ч{ М ' ,' {i ' ff,y r .j, ~r l „iff т 'C 'J ' Ml r. 4lMVi' '4"" "J1' V ~% ' V h ;- -' JrV i Wf 4 a " . i, 1Г ' " '.ft November 4, 1981 NASE NOVINE- -7 Pitanje angazovanosti pisca nerazdvojno je vezano sa pitanjem slobode njegovog knjizevnog stvaralaStva. U vezi s tim pitanjem pominjese, ponekad, i takozvana "linija", koje bi on, u svom stvaralaStvu, trebalo da se pridrzava. Ne volim, u domenu umetnosti, геб "linija", ali kada sam je ve6 pomenuo, onda bih rekao da pisac moze da ima samo svoju sopstvenu, stvaralaCku "liniju", koja proizilazi iz njegovog umetnickog sveta, njegovog talenta i njegove licnosti. StvaralaStvo i politicki oportunizam ne mogu da idu ruku pod ruku. Pisac, piSuti svoje delo, ne pomiSIja da li je to Sto piSe na ovoj ili onoj "liniji". On pi§e onake kako mu tokom pisanja njegov stvaralacki nagon diktira, piSe ono Sto dozivljava, oseca i misli. Smatram da piscima, u precesu njihovog stvaralaStva, ne bi trebalo nikakav diktat, nikakva odrednica da bude "zvezda vodilja". Njihova MCna, neprikosnovena, autenticna stvaralaika vizija, koja pro-isti- ie iz njih samih, njihova je jedina "zvezda vodilja". Knjizevno StvaralaStvo se, uglavnom i pretezno, bavi ljudskim sudbinama, a ljudska sudbina je, kao Sto гебе Malraux, viSe metafiziCki nego politidki problem. Pisac, i kada piSe o sebi, u isti mah piSe o svima i svakome, piSe o zivotu i ljudskim sudbinama. A sadrazaji velikih knjizevnih dela, koja se bave ljudskim sudbinama, viSe su gorki i teSki, nego raspevani i vedri. Pisac je po svojoj misiji pozvan da, pored sliKanja svetlih strana zivota, zaroni i u tamu, u bedu ljudskih sudbina. Pozvan je i obavezan da, pored velicanja dobra, ukazuje i na zlo, da to osudi i da ga zigoSe. Knjizevnost je oduvek bila, jeste i bice, savest ljudskog druStva, nepotkup-Ijiv- a istina i ogledalo, koje verno i istinito odrazavazivot i ljudske sudbine. I ako se u torn ogledalu pokaze i neSto trulo i bolesno, ne treba zbog toga razbijati ogledalo, vec bolest lefiiti, a trulez amputirati i odbaciti. Sledstveno, pod slobodom knjizevnog stvaralaStva mora da se podrazume i. prikazivanje nekih negativnih, tamnih strana ljudskog zivota. Ono Sto ruzi i izvitoperuje lik ipiemenitu humanu svrhu socijalizma, pisac 6e, neoportuno i slobodno, razoblifiiti i osuditi. Jer i u socijalizmu ima prilican broj Ostapa Bendera, poklonika "zlatnog teleta" i zlatoustih oratora cija dela negiraju ono Sto im usta govore. Stojim iza reci Miroslava Krleze koji kaze: "Za socijalizam beskompromisno, a u literaturi za slobodu protiv bilo kakve cenzure pa bila ona i socijalistiCka. Ljudska glupost ostaje jednako glupom i u socijalizmu. Tu je, rekao bih, jedan od osnovnih nespora-zum- a: kad napadate socijalistiCku glupost u najSirem smislu te rijefii, nade se uvijek onih koji 6e vam imputirati da napadate socijalizam". Prema tome je i komunistifiki i ljudski, da pisac svojim sredstvima, obradujuci druStvenu, odnosno cisto ljudsku pro-blemati- ku, roni ispod povrSine i glazure stvari i pojava. Nije i ne moze da bude "neprijateljski" akt, ako pisac, istinito i objektivno, sa idejno i moralno zdravih pozicija, iznese na videlo i ono Sto je trulost, Sto je glupost u socijalizmu. Cinjenica je da medu nama ima i nega-tivnih pojava, koje su u suStini, svesno ili nesvesno, antisocijalistifike, i koje su, kao takve, i te kako, predmet pisanja jednog knjizevnika. Mislim da je precutkivanje i prikrivanje takvih pojava politiiki Stetnije, negoli otvoreno i slobodno ukazivanje na njih. Ne treba zaboraviti da su Marks i Engels bili protivnici tendencioznog ulepSavanja stvarnosti, da su Lenjin i Gorki, u pogledu slobode knjizevnog stvaralaStva, bili Siroki, suSta suprotnost okrutnom Staljinovom dogmatizmu i zdanovskim "inzenjerima" i "lekarima" ljudskih duSa. Rezolucijama i dekretima ne mogu se odrediti i usmeriti tokovi ljudske misli. Covekov um ne trpi nikakvu uzdu, nikakav Pise: NIKOLA DRENOVAC Beograd l-- r' ' $ M , iv џШ1 'л ' ,. ftp--.- " "'%?i 'V.ЉЛ ', j . .' " k, t VШ,'UfSSSrMШiXrf7ft£тflHfy'..-'fSWШtf?- "f"ЉrШЛЛЛШл.Y' ШшЉушМ #1ШШ 4SyjVJYSSSSSSj'SSA' ' '"WOW- - . ЛУ r SS f iMSMSSSfMfSfMfSff, "-'- A '.„",, #', , 'ШЖШМЖШ ! Mm, "4 vt-- V V . 't i „ . "' ,v , f ! '_ tit~"l!$P kalup, niti bilo 6iji diktat spolja. Politicki i idejni, odnosno ideoloSki, principi sebe potvrduju i opravdavaju slobodoumljem i skladom izmedu refii i dela. Ako to nije slucaj, onda se politidki i idejno-ideoloS- ki principi pretvaraju u hegemoniju koja nema nicega zajedniikog sa slobodom. Setimo se samo poznate pesme Majakovs-ko- g "KonferencijaSi", koju je Lenjin pohvalio, izjavivSi da je pesnik rekao istinu. Progresivno slobodoumlje je izu-zet- an uzlet i sjaj ljudskog duha, dragoceno svojstvo koje coveka razlikuje od zivotinjel programiranog robota. Knjizevno Stvara-laStvo, kao cista umetnost, neprikosno-ven- o je i bezgranifino. Takvo StvaralaStvo ne moze i ne sme da bude lakirovka, nego objektivna, cela i neustraSiva istina. Ne smemo dozvoliti da naSe slabosti, naSe stranputice, nedoslednosti, devijacije i negativnosti, "otkriva" ona druga, nama ideoloSki, suprotna strana. Sasvim je druga stvar ako se radi o negativnim i zlonamernim politifikim tendencijama u umetnosti. Takve tenden-cij- e zasluzuju osudu. Socijalizam je jedno @ i i (Nastavak sa st. 1) Ujedinjene nacije tj. da tamo gde su ih Sjedinjene Drzave, Engleska, Francuska i Zapadna Nemacka prekinule i omele pocet-ko- m ove godine. Ako se ovo najminimalnije ne postigne onda je izgubljena svaka nada u dijalog Sever — Jug do fatalnosti. Kljuc glavnih problema drzi Ronald Reagan, koga od svih saveznika najvise podupire Margaret Tatcher, i on je najveca prepreka cak i za najminimalnije razgovore sa njegovom tvrdoglav-no- m politikom prema drugim zemljama kapitalistickog sektora, prema socijalistidkom svetu ali i sa politikom i na tlu Sjedinjenih Drzava. Svi predstavnici 22 drzave, kao i ogroman broj predstavnika raznih ekonomskih agencija i novinara, neko manje neko vise, bili su razocarani. Na ovoj konferenciji jasno se pokazalo da kapitalizam, zbog same njegove gramzive prirode, ne moze resiti, pored najidealnijih namera nekih poje-dinac- a, svoje protivrednosti, te su se mnogi zapitali da li im je trebala ova konferencija da na njoj potvrde DOBRO, jedan sveopSti PREPOROD Coveka i ljudskog druStva, i to znaju oni koji se bave konstruktivnim stvaralaCkim radom. I njima je svakako jasno da sloboda knjizevnog stvaralaStva ne sme da uklju-биј- е u sebe i slobodu гибепја onih principa na kojima se izgraduje socijalistiCko druStveno uredenje. U vezi s tim, mislim da bi trebalo analizirati i ispitati odredene idejne pojave u naSoj izdavackoj delat-nost- i, osnovne orijentacije i stavove ljudi koji uCestvuju u stvaranju i realizovanju izdavackih planova, odnos prema piscu i njegovom delu, kao i mesto i odgovornost tih ljudi u izdavaikim savetima, odnosno odborima. Ako smo za nove oblike i sadrzaje knjizevne re£i, za merila koja ce objektivno i bez apriornih, uskonacio-nalni- h pristupa, ceniti delo autora, onda onemogucimo monopole i klanove i sva nacionalistifika legla (u koustanovama. Ukazao bih na joS jednu zabrinjavajucu pojavu medu nama. Mislim da u nekim jugoslovenskim piscima joS ima na-cionalnekratkov- idosti i egoizma. Imacak i nacionalisti6kenetrpeljivosti i mrznje, koja se samo pritajila, uzela druge oblike J povukla se u senku. Svaka cast i poSto-van- je svetlim i velikim duhovima naSe nacionalne proSlosti, naSim pozitivnim i svake hvale dostojnim tradicijama,, ali to poStovanje, koje zasluzuju ti svetli i veliki duhovi i tradicije, prestaje onog trenutka, kada se o njima робпе nacionalisticki histerisati u dokazivanju kako je "moja" istorija znafiajnija bd "tvoje", kako je "tvoja" nacija" ispod "moje", kako je "moja tradicija dublja i bogatija od "tvoje", i kako su "tvoji" narodni tribuni, u poredenju sa "mojima" — niko i niSta! Nisu, dakle, ovde u pitanju svetli duhovi i tradicije, nego je геб o slepom i sebifinom nacionalizmu. 2alosno je da taj i takav nacionalizam, i kod Srba i kod Hrvata, nalazi svoje sledbenike Cak i u nekim mladim pesni-cim- a, kojima je uspelo da se domognu pozicija s kojih direktoriSu ili urednikuju, sprovodeci, veoma perfidno, svoju klansko-nacionalistiCk- u politiku. Nacionalisticki klan, kao polip, nastoji da uvufce svoje pipke u gotovo sva kultuma zbivanja u nas. I treba reci da on u tim £_ i da ce se i dalje nastaviti sa starom praksom gde bogati postaju jos bogatiji, a siromasni jos siro-masnji- ji. Da li je bilo svrhe pitati vuka da se odrekne svog apetita na ovce i jaganjce. Ovaj sastanak u Meksiku bice, ipak, znacajan po tome sto su neke drzave, ukljuciv i Kanadu, uvidele da SAD nece menjdti svoje odnose gospodara nad drugima, niti ce ublazivati svoju eksploataciju kako tako i sevemih zemalja. Ovde je isto tako potvrdeno da ce borba za prevlast i dominaciju, za kon-trol- u trzista i cena biti stvarno rukovodena od Reaganove administracije i da tu nece biti kompromisa ni sa najblizim prijateljima. Takode je potvrdena i zavisnost americke vlade prema multinacionalnim trustovima koji ce pomocu Reagana, gospode Tatcher i latinskoameri6kih hunta zavoditi rezime 6rvste ruke kao odgovor na ekonomske probleme. Jos 1979. godine Treci svet je dugovao zapadnim bankama i vladama trista milijardi dolara, ne uraftunavajuci tu 60 milijardi kamata. Raduna se (UN) da ce do svojim nastojanjlma ргШбпо i uspeva. GuSi njegov smog, ali je skoro nemoguce pronaci mu izvoriSte, odnosno dokazati da baS otud izvire. Klan cesto odluCuje Sta 6e da se Stampa, ko ce da bude nagraden ili odlikovan, o 6ijem delu da se piSu slavopojke, a koje delo da se "pokosi" ili precuti. Njegovi pipci biraju бак i knjige za knjizarske izloge i grupiSu ih po srodnosti koja poti6e iz istovetnih nacionalisti6kih shvatanja. Ako pisac udovoljava, na ovaj ili onaj na6in, ukusu i shvatanjima klana, knjige бе mu, бак i one objavljene pre nekoliko godina, biti pompezno prezen-tiran- e, i to jedna do druge, u gotovo svim knjizarskim izlozima u Beogradu. Tim "manitim vukovima", u ovom naSem demokratskom druStvu, zaista nema ni "meda", ni granica! "Barjaktari" nacio-naliz- ma uvek su jedan uz drugoga, uvek na okupu. Oni znaju da izdifu jedan drugoga, oni se sele iz bunkera u bunker, povezani su kao creva, drze uzde kulture u svojim rukama. Pored mnogih i razliditih oblika, treba naglasiti da taj klan diSe i u, naoko, "rodoljubivim", tradicijom nadahnutim, iskonstruisanim i, dakako, nagradenim, zbirkama stihova, dokazuju svoju izuzet-no- st uz апапготбпо, ubudjalo, depla-siran- o i besmisleno isticanje "slavnijih careva i velmoza", i tome sli6no. Sti6e se utisak da su nam "nacionalne svetinje" ugrozene, pa se bezrazlozno, uporno i sumanuto, iz davno minulih vekova, pri-ziva- ju dobri i zli duhovi, rije se i бергка po prahu i pepelu svetaca i vlastodrzaca, kao da 6e cela ta svita velmoza ponovo oziveti i ponovo sesti na trenove i prestole, koji joS zive i postoje u bolesnoj maSti nacio-nalist- a. Daleko sam i od pomisii, akamoli od tvrdnje, da u naSem kulturnom nasledu nema istinskih i svakog poStovanja dostojnih velikana, ali smatram da u torn пекгШбкот ozivljavanju proSlosti ima i tendencija koje vuku u reakcionarno, u veSto prikrivenu propagandu protiv najo-snovnij- ih tekovina naSe revolucije. Ima preterivanja i preuveli6avanja u, ne uvek svetlim, prostorima naSih tradicija, kao i idolatrije poiedinih M6nosti iz naSe davne preSlosti. Cemu i zaSto su ta preterivanja nuzna? Neka je svaka 6ast i hvala zaista velikim duhovima naSe nacionalne proS-losti, ali kada se danas ti duhovi, ' tendenciozno i prora6unato, izvla6e iz te daleke proSlosti na pjjedestal nekakve "carskonebeske" izuzetnosti, da bi se torn "izuzetnoS6u" prikrili nacionalisticki ekstremiteti pod parolom "Cuvanja i negovanja svetinja" naSe nacionalne istorije, onda to nije viSe duzni i pripada-ju- 6i pijetet prema velikanima naSe proS-losti, nego neSto Sto nije u skladu ni sa "zavetnom miSlju" baS tih velikana! (Nastavit6ese) I" i 1 i"S nastave Juga strane 1990. godine dug dostici sumu od 957. 8 milijardi do'iara. Oko milijardu ljudi — cetvrtina covecanstva — zivi u apsolutnoj bedi a sve te drzave gde vlada glad nalaze se na Jugu. Sever je termin koji obuhvata bogate i ekonomski razvijene zemlje sveta. Sam Sever podeljen je na dve veoma razlidite grupe zemalja. Prvi svet nazivaju zapadne kapitalisti6ke zemije dok Drugi svet obhvata Sovjetski Savez i istodne socijalistidke zemlje. Treci svet nazivaju indu-strijs- ki nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju. 24 razvijene kapitalisti6ke zemlje imaju 15 procenata svetskog stanovnistva ali poseduju 65 procenata industrijske proizvod-nj- e. To znadi da Sever upotrebljava sirovine koje se nalaze na Jugu a kojima odreduje nadin i коМбЈпе prevoza i trzisne cene a Jug treba da trosi produkte Severa koje skupo pla6a biio u novcu, bilo sirovinama, bilo na pozajmicu, §to zna6i da se situacija na trziStu i pri razmeni dobara nije bitno lizmenila od ranijeg kolonijalnog perioda. (Nastavit ce se)
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, December 16, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-11-04 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000127 |
Description
Title | 000414 |
OCR text | т._ ,Al!!l ' Ч{ М ' ,' {i ' ff,y r .j, ~r l „iff т 'C 'J ' Ml r. 4lMVi' '4"" "J1' V ~% ' V h ;- -' JrV i Wf 4 a " . i, 1Г ' " '.ft November 4, 1981 NASE NOVINE- -7 Pitanje angazovanosti pisca nerazdvojno je vezano sa pitanjem slobode njegovog knjizevnog stvaralaStva. U vezi s tim pitanjem pominjese, ponekad, i takozvana "linija", koje bi on, u svom stvaralaStvu, trebalo da se pridrzava. Ne volim, u domenu umetnosti, геб "linija", ali kada sam je ve6 pomenuo, onda bih rekao da pisac moze da ima samo svoju sopstvenu, stvaralaCku "liniju", koja proizilazi iz njegovog umetnickog sveta, njegovog talenta i njegove licnosti. StvaralaStvo i politicki oportunizam ne mogu da idu ruku pod ruku. Pisac, piSuti svoje delo, ne pomiSIja da li je to Sto piSe na ovoj ili onoj "liniji". On pi§e onake kako mu tokom pisanja njegov stvaralacki nagon diktira, piSe ono Sto dozivljava, oseca i misli. Smatram da piscima, u precesu njihovog stvaralaStva, ne bi trebalo nikakav diktat, nikakva odrednica da bude "zvezda vodilja". Njihova MCna, neprikosnovena, autenticna stvaralaika vizija, koja pro-isti- ie iz njih samih, njihova je jedina "zvezda vodilja". Knjizevno StvaralaStvo se, uglavnom i pretezno, bavi ljudskim sudbinama, a ljudska sudbina je, kao Sto гебе Malraux, viSe metafiziCki nego politidki problem. Pisac, i kada piSe o sebi, u isti mah piSe o svima i svakome, piSe o zivotu i ljudskim sudbinama. A sadrazaji velikih knjizevnih dela, koja se bave ljudskim sudbinama, viSe su gorki i teSki, nego raspevani i vedri. Pisac je po svojoj misiji pozvan da, pored sliKanja svetlih strana zivota, zaroni i u tamu, u bedu ljudskih sudbina. Pozvan je i obavezan da, pored velicanja dobra, ukazuje i na zlo, da to osudi i da ga zigoSe. Knjizevnost je oduvek bila, jeste i bice, savest ljudskog druStva, nepotkup-Ijiv- a istina i ogledalo, koje verno i istinito odrazavazivot i ljudske sudbine. I ako se u torn ogledalu pokaze i neSto trulo i bolesno, ne treba zbog toga razbijati ogledalo, vec bolest lefiiti, a trulez amputirati i odbaciti. Sledstveno, pod slobodom knjizevnog stvaralaStva mora da se podrazume i. prikazivanje nekih negativnih, tamnih strana ljudskog zivota. Ono Sto ruzi i izvitoperuje lik ipiemenitu humanu svrhu socijalizma, pisac 6e, neoportuno i slobodno, razoblifiiti i osuditi. Jer i u socijalizmu ima prilican broj Ostapa Bendera, poklonika "zlatnog teleta" i zlatoustih oratora cija dela negiraju ono Sto im usta govore. Stojim iza reci Miroslava Krleze koji kaze: "Za socijalizam beskompromisno, a u literaturi za slobodu protiv bilo kakve cenzure pa bila ona i socijalistiCka. Ljudska glupost ostaje jednako glupom i u socijalizmu. Tu je, rekao bih, jedan od osnovnih nespora-zum- a: kad napadate socijalistiCku glupost u najSirem smislu te rijefii, nade se uvijek onih koji 6e vam imputirati da napadate socijalizam". Prema tome je i komunistifiki i ljudski, da pisac svojim sredstvima, obradujuci druStvenu, odnosno cisto ljudsku pro-blemati- ku, roni ispod povrSine i glazure stvari i pojava. Nije i ne moze da bude "neprijateljski" akt, ako pisac, istinito i objektivno, sa idejno i moralno zdravih pozicija, iznese na videlo i ono Sto je trulost, Sto je glupost u socijalizmu. Cinjenica je da medu nama ima i nega-tivnih pojava, koje su u suStini, svesno ili nesvesno, antisocijalistifike, i koje su, kao takve, i te kako, predmet pisanja jednog knjizevnika. Mislim da je precutkivanje i prikrivanje takvih pojava politiiki Stetnije, negoli otvoreno i slobodno ukazivanje na njih. Ne treba zaboraviti da su Marks i Engels bili protivnici tendencioznog ulepSavanja stvarnosti, da su Lenjin i Gorki, u pogledu slobode knjizevnog stvaralaStva, bili Siroki, suSta suprotnost okrutnom Staljinovom dogmatizmu i zdanovskim "inzenjerima" i "lekarima" ljudskih duSa. Rezolucijama i dekretima ne mogu se odrediti i usmeriti tokovi ljudske misli. Covekov um ne trpi nikakvu uzdu, nikakav Pise: NIKOLA DRENOVAC Beograd l-- r' ' $ M , iv џШ1 'л ' ,. ftp--.- " "'%?i 'V.ЉЛ ', j . .' " k, t VШ,'UfSSSrMШiXrf7ft£тflHfy'..-'fSWШtf?- "f"ЉrШЛЛЛШл.Y' ШшЉушМ #1ШШ 4SyjVJYSSSSSSj'SSA' ' '"WOW- - . ЛУ r SS f iMSMSSSfMfSfMfSff, "-'- A '.„",, #', , 'ШЖШМЖШ ! Mm, "4 vt-- V V . 't i „ . "' ,v , f ! '_ tit~"l!$P kalup, niti bilo 6iji diktat spolja. Politicki i idejni, odnosno ideoloSki, principi sebe potvrduju i opravdavaju slobodoumljem i skladom izmedu refii i dela. Ako to nije slucaj, onda se politidki i idejno-ideoloS- ki principi pretvaraju u hegemoniju koja nema nicega zajedniikog sa slobodom. Setimo se samo poznate pesme Majakovs-ko- g "KonferencijaSi", koju je Lenjin pohvalio, izjavivSi da je pesnik rekao istinu. Progresivno slobodoumlje je izu-zet- an uzlet i sjaj ljudskog duha, dragoceno svojstvo koje coveka razlikuje od zivotinjel programiranog robota. Knjizevno Stvara-laStvo, kao cista umetnost, neprikosno-ven- o je i bezgranifino. Takvo StvaralaStvo ne moze i ne sme da bude lakirovka, nego objektivna, cela i neustraSiva istina. Ne smemo dozvoliti da naSe slabosti, naSe stranputice, nedoslednosti, devijacije i negativnosti, "otkriva" ona druga, nama ideoloSki, suprotna strana. Sasvim je druga stvar ako se radi o negativnim i zlonamernim politifikim tendencijama u umetnosti. Takve tenden-cij- e zasluzuju osudu. Socijalizam je jedno @ i i (Nastavak sa st. 1) Ujedinjene nacije tj. da tamo gde su ih Sjedinjene Drzave, Engleska, Francuska i Zapadna Nemacka prekinule i omele pocet-ko- m ove godine. Ako se ovo najminimalnije ne postigne onda je izgubljena svaka nada u dijalog Sever — Jug do fatalnosti. Kljuc glavnih problema drzi Ronald Reagan, koga od svih saveznika najvise podupire Margaret Tatcher, i on je najveca prepreka cak i za najminimalnije razgovore sa njegovom tvrdoglav-no- m politikom prema drugim zemljama kapitalistickog sektora, prema socijalistidkom svetu ali i sa politikom i na tlu Sjedinjenih Drzava. Svi predstavnici 22 drzave, kao i ogroman broj predstavnika raznih ekonomskih agencija i novinara, neko manje neko vise, bili su razocarani. Na ovoj konferenciji jasno se pokazalo da kapitalizam, zbog same njegove gramzive prirode, ne moze resiti, pored najidealnijih namera nekih poje-dinac- a, svoje protivrednosti, te su se mnogi zapitali da li im je trebala ova konferencija da na njoj potvrde DOBRO, jedan sveopSti PREPOROD Coveka i ljudskog druStva, i to znaju oni koji se bave konstruktivnim stvaralaCkim radom. I njima je svakako jasno da sloboda knjizevnog stvaralaStva ne sme da uklju-биј- е u sebe i slobodu гибепја onih principa na kojima se izgraduje socijalistiCko druStveno uredenje. U vezi s tim, mislim da bi trebalo analizirati i ispitati odredene idejne pojave u naSoj izdavackoj delat-nost- i, osnovne orijentacije i stavove ljudi koji uCestvuju u stvaranju i realizovanju izdavackih planova, odnos prema piscu i njegovom delu, kao i mesto i odgovornost tih ljudi u izdavaikim savetima, odnosno odborima. Ako smo za nove oblike i sadrzaje knjizevne re£i, za merila koja ce objektivno i bez apriornih, uskonacio-nalni- h pristupa, ceniti delo autora, onda onemogucimo monopole i klanove i sva nacionalistifika legla (u koustanovama. Ukazao bih na joS jednu zabrinjavajucu pojavu medu nama. Mislim da u nekim jugoslovenskim piscima joS ima na-cionalnekratkov- idosti i egoizma. Imacak i nacionalisti6kenetrpeljivosti i mrznje, koja se samo pritajila, uzela druge oblike J povukla se u senku. Svaka cast i poSto-van- je svetlim i velikim duhovima naSe nacionalne proSlosti, naSim pozitivnim i svake hvale dostojnim tradicijama,, ali to poStovanje, koje zasluzuju ti svetli i veliki duhovi i tradicije, prestaje onog trenutka, kada se o njima робпе nacionalisticki histerisati u dokazivanju kako je "moja" istorija znafiajnija bd "tvoje", kako je "tvoja" nacija" ispod "moje", kako je "moja tradicija dublja i bogatija od "tvoje", i kako su "tvoji" narodni tribuni, u poredenju sa "mojima" — niko i niSta! Nisu, dakle, ovde u pitanju svetli duhovi i tradicije, nego je геб o slepom i sebifinom nacionalizmu. 2alosno je da taj i takav nacionalizam, i kod Srba i kod Hrvata, nalazi svoje sledbenike Cak i u nekim mladim pesni-cim- a, kojima je uspelo da se domognu pozicija s kojih direktoriSu ili urednikuju, sprovodeci, veoma perfidno, svoju klansko-nacionalistiCk- u politiku. Nacionalisticki klan, kao polip, nastoji da uvufce svoje pipke u gotovo sva kultuma zbivanja u nas. I treba reci da on u tim £_ i da ce se i dalje nastaviti sa starom praksom gde bogati postaju jos bogatiji, a siromasni jos siro-masnji- ji. Da li je bilo svrhe pitati vuka da se odrekne svog apetita na ovce i jaganjce. Ovaj sastanak u Meksiku bice, ipak, znacajan po tome sto su neke drzave, ukljuciv i Kanadu, uvidele da SAD nece menjdti svoje odnose gospodara nad drugima, niti ce ublazivati svoju eksploataciju kako tako i sevemih zemalja. Ovde je isto tako potvrdeno da ce borba za prevlast i dominaciju, za kon-trol- u trzista i cena biti stvarno rukovodena od Reaganove administracije i da tu nece biti kompromisa ni sa najblizim prijateljima. Takode je potvrdena i zavisnost americke vlade prema multinacionalnim trustovima koji ce pomocu Reagana, gospode Tatcher i latinskoameri6kih hunta zavoditi rezime 6rvste ruke kao odgovor na ekonomske probleme. Jos 1979. godine Treci svet je dugovao zapadnim bankama i vladama trista milijardi dolara, ne uraftunavajuci tu 60 milijardi kamata. Raduna se (UN) da ce do svojim nastojanjlma ргШбпо i uspeva. GuSi njegov smog, ali je skoro nemoguce pronaci mu izvoriSte, odnosno dokazati da baS otud izvire. Klan cesto odluCuje Sta 6e da se Stampa, ko ce da bude nagraden ili odlikovan, o 6ijem delu da se piSu slavopojke, a koje delo da se "pokosi" ili precuti. Njegovi pipci biraju бак i knjige za knjizarske izloge i grupiSu ih po srodnosti koja poti6e iz istovetnih nacionalisti6kih shvatanja. Ako pisac udovoljava, na ovaj ili onaj na6in, ukusu i shvatanjima klana, knjige бе mu, бак i one objavljene pre nekoliko godina, biti pompezno prezen-tiran- e, i to jedna do druge, u gotovo svim knjizarskim izlozima u Beogradu. Tim "manitim vukovima", u ovom naSem demokratskom druStvu, zaista nema ni "meda", ni granica! "Barjaktari" nacio-naliz- ma uvek su jedan uz drugoga, uvek na okupu. Oni znaju da izdifu jedan drugoga, oni se sele iz bunkera u bunker, povezani su kao creva, drze uzde kulture u svojim rukama. Pored mnogih i razliditih oblika, treba naglasiti da taj klan diSe i u, naoko, "rodoljubivim", tradicijom nadahnutim, iskonstruisanim i, dakako, nagradenim, zbirkama stihova, dokazuju svoju izuzet-no- st uz апапготбпо, ubudjalo, depla-siran- o i besmisleno isticanje "slavnijih careva i velmoza", i tome sli6no. Sti6e se utisak da su nam "nacionalne svetinje" ugrozene, pa se bezrazlozno, uporno i sumanuto, iz davno minulih vekova, pri-ziva- ju dobri i zli duhovi, rije se i бергка po prahu i pepelu svetaca i vlastodrzaca, kao da 6e cela ta svita velmoza ponovo oziveti i ponovo sesti na trenove i prestole, koji joS zive i postoje u bolesnoj maSti nacio-nalist- a. Daleko sam i od pomisii, akamoli od tvrdnje, da u naSem kulturnom nasledu nema istinskih i svakog poStovanja dostojnih velikana, ali smatram da u torn пекгШбкот ozivljavanju proSlosti ima i tendencija koje vuku u reakcionarno, u veSto prikrivenu propagandu protiv najo-snovnij- ih tekovina naSe revolucije. Ima preterivanja i preuveli6avanja u, ne uvek svetlim, prostorima naSih tradicija, kao i idolatrije poiedinih M6nosti iz naSe davne preSlosti. Cemu i zaSto su ta preterivanja nuzna? Neka je svaka 6ast i hvala zaista velikim duhovima naSe nacionalne proS-losti, ali kada se danas ti duhovi, ' tendenciozno i prora6unato, izvla6e iz te daleke proSlosti na pjjedestal nekakve "carskonebeske" izuzetnosti, da bi se torn "izuzetnoS6u" prikrili nacionalisticki ekstremiteti pod parolom "Cuvanja i negovanja svetinja" naSe nacionalne istorije, onda to nije viSe duzni i pripada-ju- 6i pijetet prema velikanima naSe proS-losti, nego neSto Sto nije u skladu ni sa "zavetnom miSlju" baS tih velikana! (Nastavit6ese) I" i 1 i"S nastave Juga strane 1990. godine dug dostici sumu od 957. 8 milijardi do'iara. Oko milijardu ljudi — cetvrtina covecanstva — zivi u apsolutnoj bedi a sve te drzave gde vlada glad nalaze se na Jugu. Sever je termin koji obuhvata bogate i ekonomski razvijene zemlje sveta. Sam Sever podeljen je na dve veoma razlidite grupe zemalja. Prvi svet nazivaju zapadne kapitalisti6ke zemije dok Drugi svet obhvata Sovjetski Savez i istodne socijalistidke zemlje. Treci svet nazivaju indu-strijs- ki nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju. 24 razvijene kapitalisti6ke zemlje imaju 15 procenata svetskog stanovnistva ali poseduju 65 procenata industrijske proizvod-nj- e. To znadi da Sever upotrebljava sirovine koje se nalaze na Jugu a kojima odreduje nadin i коМбЈпе prevoza i trzisne cene a Jug treba da trosi produkte Severa koje skupo pla6a biio u novcu, bilo sirovinama, bilo na pozajmicu, §to zna6i da se situacija na trziStu i pri razmeni dobara nije bitno lizmenila od ranijeg kolonijalnog perioda. (Nastavit ce se) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000414