Nase Novine, July 12, 1978

              $ч4%ш&4ж $".'"1; .V, TW' "'VAH'f ft1" 'г.1" . ,јг ' " " & fe"-- " ' Vtyft'V' „ ,
'
, ,
', J,, . ;
,
ta~
3to me је ponukalo da govorim,
u najskromnijim crtamao majkama
cijelog svijeta, iako su o tome rekli
mnogi i mnoga pera se oprobala na
to] vjefinoj temi. Mislim da nlkada
nije mnogo odati zahvalnost maj-kama.
Prisustvovao sam priredbi u Cast
Osmog marta koju su organizirale
zenejugoslavenskog porijekla . Ri-је- б
majka je neodvojiva od rije6i
dijete, a to je simbol ljudskog
zivota.
Da vidimo sta za te ogromne
zasluge naSe majke dobivaju od
onih koje su odgajile.
Vrati6emo se malo vremenskl
unazad, da vidimo od kada se
po6ela vradati majkama ljubav za
zasluge. A prvo da potsjetimo na
fiinjenicu da je tesko ce6i kada su
majke podele dobijati prve rane od
onih koje su odgajile, a koji su
postali neljudi, neprijatelji ne sa-m- o
pojedincima vec citavim naro-dim- a.
Pojedina6na ili ' masovna
ubijanja dolaze od strane onih koji
su preuzeli majcinu ljubav. A
majke iako tu ranu nose na srcu,
govore i dalje: Budite dobra djeca,
svi ste vi podjednako naSi sinovL A
sinovi su 6esto odbacivali ljubav i
opredeljivali se za razaranje. Sjeti-m- o
se onih koji su doprinjeli ruSe-nj- u
rimske imperije; sjetimo se
najezde zlatnilr hortii, sjetimo se
osvajanja Aleksandra Velikog, tur-sk- ih
careva i sultana, Spanskih
careva i carica, Napoleonovih rato-vazati- m
Prvog svjetskog rata, a
strahote drugog'svjetskog rata јоб
.su-na- m u zivom sjecanju.
VaSe rane'majke svijeta, ostaju
otvorene, bez ikakvog nastojanja
da se iscijele. Odbjegla djeca vaSa
i dalje vam odgovaraju nefiovjec-ni- m
djelima na vas4Hjubav i trud.
Sada, majke svijeta, na vama je
da pokazete sve zadobijene rane
kojesu vam nanijeli odbjegli sinovi
— Jucer sam gledala vrlo zaloBiiu
dramu. U posljednjcm бпш umrlo jo
seat osoba.
—'To' --sam r6dmiih pomislila. jor
kad sam prolazila mimo kazulista.
unoslJi.su. same-vijen- cc. ip -,-
_-„ч
дЈоШШЛЛ ОТЛС &ТЛ PIllCU
yUV
... I taila su so prlnc i prihcozu raz-ve-ll,
pa su тпоцо (jodina Xiveli srct-n-o ... .
m +£!sW♦,,
; r szi's .,'&_; .sKsjy% w; w wv, њ fys w&sX. ЛјЉГ+ЉКЊ гЉ&
i kceri. Pozovite u ротоб sve Sto je
humano, da bismo ublazili taj teski
bol i da zalijecimo tu duboku ranu
koju stalno trpite.
Pozovite Ujedinjene Nacije i sve
koji zastupaju svoje zemlje i svoj
narod. Na ovome svijetu ne smijete
biti njezYiog srca, jer opasnost
vaSoj djeci i vama prijeti sa svih
strana. Da li mozete biti ravnoduS-n- e
prema nekome ko govori o
pravima 6ovjeka, apravi oruzje za
njegovo uniStenje?
Jos edanput upucujem zahval-nost
svim majkama svijeta.
Petar Dmitrovic
Toronto'
STATRA2EMLADI? "
Elizabeth Colon, jedna od u6es-nik- a
u тагби mladih na Washing-ton
kaze: , "Vecina mladih ljudi hoce da
rade i da sami sebe uzdrzavaju. Oni
nemogu da stalno zavise od svojih
roditelja".
DOLAZE FILIJATELISTI
U mjesecu junu u Torontu 6e se
odrzati medunarodna konferencija
sabira6a poStanskih maraka.
I'OSLK AINOfiO KOIH.VA
kad—a liмliш, оala(jaj jHjlctadraloivaJjosfilmuv!okSH-h-hZ i isnen,
iioZno Ar&u) oko 4fruka.
s
— Sincio ti jo isti muz — roco Mil-k- a
svojoj prijatoljici.
— Da, lead mu uzmom bocu, dore
so kuo i on.
Jodna slarija zona jo prvi pul u
ivotu kuyala viskij a onda jo zavrl-jel- a
glavom i rokla :
i— Cudno, vo pico ima isti okus
ka lijck koji moj muz voc godinama
uzima desofc puia dnovno.
w
%
I
!
{;
J
v
?{
f
Za шпојјс pijanicc 6iilnluo jit da mi
ho opijjali Jjos n djetinjhlvii i na taj nat'in
ii ranoj nilarioxli рошоби vi'ih kolir-in-a alkaliola HiiprolHlavljaiijc svo- - pi6i dp.stiala rckordiiu visinu
jIitn..i. )j.li.i..').i.j..i.m. .i1i.1iii iУr;.v...nI iii. '1l1i.t jiiii.i.i.v..iIt.i..i ,_„Г
vrlo jje bllska aUiiuljivoj Stnjiuiici hto
Jn Jj., ncdaviio otkrio prolfcor Stefan '
Wicscr i. HrciiKMia. Maiinc sinovi, fiiji
oFevI vrlo сисгјмТио pokoravaju poro-dic- u,
kasnijo su kao odrasli inriofo sklo-nl- ji
pi-i- i oil sinova nianji; „aulorila-livnii- r'
jioriMllca, koji; profesor WicM'r
naiva „deinokratski vodoiiim".
Taj iiPonjak isHP da Jc proliv pri'tjo-raii- i;
ii]iolri!l)i' alkoliola u kasnijjiin jjo-diiiai- ua naioMto djoloLvorna .aslila -- dobra porodir;na kliina puna iiajaniiio}
povjerenja. Ljudi koji u iljrliujstvu
iiuaju fivrstu i blisku povczannst po-rodic- oin, kao odrasli ne ргокогаГ-иј- и
iiuijcrrnc koliftiic alkoliola. I'ri tout
niji: vaZuo da li su odnosi povjeronja u
dji'tinjsivii prviuistvono vi'ani uz inaj-k- u,
iix oca ill uz hrau i sii.strc.
Profosor Wii'scr j na inodiinarod'
noin sinipozija o alkoholiziiiu u llcrlinu
i.nio prvi! rczullatc! svoj ri'prrzenla-tiv- n
ankol o sklonostiina alkoliola u
SH IVjcinaf koj. I'riMlstavnici hrerhenskoo
instituta za islraXivanj javnojj iiilslji'- -
njja ankclirali su (OD fradaua.
Wicserova оГ-oklvaii- ia da sklouost
pK'ii dji'loniirno ovisi o rodili'ljskoin
odjjoiu nisu s ispuuila. Ono sto kon-vcnclona- lno podrazuiiiijvaiiio kao „od-j0- j"
jos s jcdnoin pokaxalo iH'dji'Io-tvornii- n.
aiuie, pcdajjoSkim mjcriliiuu
podvrjnu((i od}ojno norin no djcluju
mno(jo na HCnost. AInojjo su vaXnlji
osnovui pslholoSki odnosi povczano.sti
autoriluta i uzajamno]) povjorenja s
lodilcljhua, kao i njihov praklini
priinjer. Hoditeljska sklonost pica, pre-ma
VVieserovim istraZivanjinia, vaZan
j regulator upolrcli alkoliola kod
potouiHtva.
lireuiuiiski psiliijular islraXio j raz-vitak'sklon- osli
pica u odnosii na nodin
Xivola ispiianlka. Za nijenuij uCita-los- ti
till navika utvrdio ju Ijestvicu
a deseL stupnjeva koja poCinj „ap-solutno- in
up.stincncijoiu" kao prviiu
— i zavrSava „vickralnini svakodnv-niin- "
opijanjcni kao poslji'dnjim slup- -
г—1 ' ' . i- -
. Malarija ponovo
ugrozavasvet
Malarija ponovo vrlo ozbiljno ugroiava
neke svetske regione u kojima je broj obo-lell- h
danas trldesel do cetrdeset puta vedi
nego pre osam godlna. Zalo Je borba za
iskorenjivanje ove bolesti skoro stalno na
dnevnom redu Svetske zdravstvene organi-zaclj- e.
Ovl podacl o upornom obnavljanju
epldemija malarlje Iznesenl su na sastanku
IzvrSnog saveta zdravstvene organlzaclje
koji je nedavno zasedao u Zenevl.
Na sastanku Je pomenuto da su danas
od malarlje najviSe ugrozene jugoistodna
Azlja, Centralna i Juzna Amerika i Turska.
'fSSSSSsrrVrVSSS
J37.2i?7
i- --
njciii. I'ri tout ji a Nijeincc posolino
vaun podatak da nKu postali narod
pijanaca. Iako jc polro.suja alkoiiolniii
zalomili kola
no inoZc ,uspoi;diti ni.s jcdnoin u pros- -
loSU, to ju unluvnoin „zashifja" inanjinc
alkolioliara. Wiener vli: „Vc6ina pije
malo, a nianjiiia popij iiajviS(!." Dvije Inline ankctiranili n zavir dubljc
u Pasiuu vi? od dva-l- ri puta mji'si'fino,
ili £ak toliko puta jodifinje.
Vecina omladin i mladih puaoljet-nik- a
dr2i su umjrno, konstatira Wi
scr. U rasponu i.medu 10 i 20-uodis'-nj- aka
l-aSic-a-
dvij do tri tjedno, pa i
mjescfiiio prudstavljaju jranicu. I'orav-toi- u
{fodina Zivota slika s inijciija:
ljudi napjnju krajnosti. Hast udio
svakodiiviiili polrosaf-a-, a i broj vrlo
iiinjeronlli i apsliiu'iiata. .Mlad n i
djcvojki! piju koliko i njiliovi vrsnjaci.
Kasiiij s kod 2na, osobito nicilii
donjiui druslvoniin siojevima, razvija
Miprotslavljanj alkoliola. jiiiov til
zivota postaj „izraito trijezan", i lada
pokazuju vrlo malo trpeljivosti prcma
mitskureima raspolo£nim za pice.
Takoder je izncnadilo asporedivanje
sklonosli prema pi6u kod raznih drusl-veni- h
slojeva. Klasne razlik odrzavaju
se i u zboru „osnovnofj pica" (vino,
Xesloka pica, pivo). Kod zena j drajja-clj- c:
sklonije su pieu sto im muzevi
vise zaradiijii.
l'sihijutra su zanimale uobiCajem:
predrasud o „pijaneima" i „trezvenja-cima- ". Iako dvije tre6ine anketiranih
nisu iiualu iskustva s alkoholifcarima,
njiliovi opisi ljudi tipiCno sklonih pieu
napadno su slicni. Oslanjaju s na oru-b- a zapaanja puna jiredrasuda, na
nedovoljnii sainokontrolu strastvenih
pijanaea i izraXajue form videne u
nirnskim koinedijaina koje tretiruju
pijanstvo. Covjeka sklonou pi6u Sinat-ra
ju prijo sveoa odbojnini i antipalit-nin- i.
Sumo j dvadeset posto upitanih
olklonilo moraliziranj i navelo medi-eins- ke
razlojje. Ostalima jc nepojinljiva
razlika izmedu alkoholizma kao medi- -.
einskl .lijajjnostieiranon oboljcnja i
obidie navike fie sto j opijanja. Kao po-v- od alkoholizinu prvenstveno navodc
tjclcsiic tcskoce, a istom zatim duSevne
i soeijalne uzrok. 'l
Zloii[)otrcba alkoliola, koja kod sa-mouboj- stva, razbojstva i prijestupa ijjra
veliku ulofju, poznata jc ali nije shva-een- a.
„Trczvenjako" Sinatra Setvrlina an- ketiranih ncsiinpulieniinn, ofjraniCeuim
ljudima bez liuiuora; to iifjlavnoiii nisu
„pravi ljudi". Kod 22 posto upitanih
uvrijeXena je predrasuda: „trezvenjak"
jc solidan ali Skrt, pouzdan ali uskojjru-ila- n. Sanio 111 posto smatra apstincnte
vrlo pozilivnim. Svena 17 posto na
prihvatljivi naGin spoznaje Cinjenfcu o
dru(im ljudima koji sc klonc popular-no- p,
opojnojj sredstva — alkoliola. Za
vecinu uradana SR ЛјетаСке, kako
tvrdi Wieser, Covjek koji no pije „po-ncS- to
j smijeSan", u nekim priliknma
upravo smeta i djeluje asocijalno.
50 CHARTER LIJETOVA U 1978.
ZAGREB, LJUBLJANA,
BEOGRAD I SKOPJE
BORAVAK OD 3 NEDELJE DO 3 MJESECA
CIJENE OD $419. — DO $499.
SA JET AVIONIMA BEZ PRESJEDANJA
dUasnliajedprAijeTpCoplaroskpaisaa,virbenzear.vJaacvijietesseepzraimVaajusenraejzkearsvnajcjiejedo 45 pra-vovreme- no, dok jos ima slobodnih mjesta.
ZizabodrojleafztainkihVacshearrtoerdbliijneetovuapsoasjbeotiraivzkZomagruebKaa,naimdiamodo'1vedloik6i mjeseci.
INCOME TAX
Avionske karte na redovitim linijama, APEX — Youth Fares.
Rentanje automobile. Pravljenje pasosa i viza.
Javno biljeznicki ured.
B. Cosulich, Notary Public
s lEt
TI!,UI;L SERVICE LID,
1540 BIOOR ST. W.
TORONTO. ONT., CANADA M6H INS Otvoreno radnim danom od 9.30 do 6.00 p.m., subotom do
2.00 p.m.
}s
I
}
Vs
?
J
5
Ћ
' HM tnr MnMrl &+ctfiv -- - hi W %l % I lJWV
i-- ,'