Nase Novine, November 15, 1978

              НМтнтПСТчШВПаПГтаППНтЛКикик..,?
I MRKO MAflKOVC
IIII -
Ш
14
1
m- -
. .. ,1 _ .1 . _ : i) "j j ..7" : ' ... i . . ' - i iiiU-i.;i,iliii.Ki- in 1 i. , ". м.._t.. J. t,.. ..... .. лУ. ,...ј.1ч1лЦј..1Г.1, J '.1, .. - ---
— tfgrraMMKti.kiiailtfMiMdiitwwrowwwwtjww"ww"iT'--'- -' — —.'. .-- .. ... ..,-- .. iiMfcmn'iti'M.rtJHhtnUimlrrwiMrii4TtmjTivlilVtTrti fli-i- r' "'i""i"'—"V—""i""'"
Dfl.
ill1?1!
illl. is
У
VELIKAAKTIVNOST .
U TOKU RATA
Podetak II svjetskog rata zatekao
je naSe pokrete kako u USA, tako I
u Kanadl, spremne za jos ve6e
poduhvafe, za proSirenje svoje
baze u masama. Tako, na prlmjer, '
kod Srba odrzan je VI Vldovdanski
kongres, koji je bio masovnlji od
svih prethodnlh. U fme Roosevel-tov- e
vlade njega je pozdravlo Alen
Crenston, funkcloner u State de-partments
Sesti Vldovdanski kon-gres
donlo je odluku da se u Ime
amerldklh Srba poSalje Crvenoj
armljl kompletna poljska ambulan-ta- ,
koja je uskoro predata sovjet-sko- m
konzulatu u New Yorku.
Iste godine u Detroitu je odrzan Г
Sveslbyenski kongres. Vise od
polovlne delegate na torn Kongre-s- u
bill su Jugosloveni... Od Srba
bili su prisutni rie samo predstavnl-c- l
Vjtiovdariskog pokreta I "Slobod-n- e
теб.Г, nego i Eparhija na 6elu sa
vladikbm I skoro sve crkvene opdti-n- e,
zatim potpornl savez "Jedin1
stvo", kao I veclna organizacija
Srpskpg narodnbg saveza. Cak
reakcioriarni "Srbobran" nije se
usudlo da napadne Svesldvenski
Kongres, -- kojemu je prlsustvovao
Ii6ni izaslanik predsjednika Roose-velt- a,
potpredsjednik Henry Wal-lace,
Usled lazne i perfidne propagan-dejugoslovens- ke
vlade u emigracl-j- i
i smiSljenih dezinformacija save-znikaobo- rbi
u Jugoslaviji, mi smo
tek polovinom 1942. godine, preko
"International News Service" iz
Ankare — koji je prenio radio yijest
"Slobodne Jugoslavije" o sastanku
negdje u Sandzaku i rezoluciju 40
IZ JUGOSLAVIJE
Vino
'XWmi
J
istaknutih u6esnika i rukovodilaca
NOB-- a o izcJajstyu Draze Mihajlovi-6- a
— doznali istinu o tome ko se
stvarno u Jugoslaviji borl protiv
okupatora a ko sa okupatorima
saraduje. Kao Sto je napisao pok.
Veljko Vlahovia, "Slobodna геб" u
Pittsburghu su bile novine koje su
u Saveznidkoj javnosti i van J.ugo-slavij- e,
prye objavile vijest o izdaj-stv- u
Draze Mihajlovica I borbi parti-zansk- ih
odreda Jugoslavije pod
rukovodstvom Josipa Broza Tita.
Odmah poslije toga zvanidni
Washington je zbog naSih napada
na Drazu Mlhajlovi6a vrSio zestok
pritisak na naS pokret. U Washing-ton
smo bili pozvani ja, kao ured-ni- k
"Slobodne геб!" i Toni Majnerlc
kao urednik "Narodnog glasnika".
(Cak i po torn sitnom pitanju daju
se netadne izjave odnosno
Tako, na primjer, S.
Lojen, li knjizi "Uspomene jednog
jseljenika", koja, uzgred budi гебе-ri- o,
vrvi netadnostlma I poluistlna-ma- ,
piSe kako je bio pozvan samo
Toni Majnerlc. Valjda mu, zbog
neke posebne rafiunice, nije kon-venlra- lo da napise, da sam i ja bio
pozvan u Washington na sasluSa-nje- ),
Maltene cio dan bili smo
sasluSavani u State
departmentu u odeljenju podsekre-tar- a
A. Barle--a uz pretnju da cemo
biti uhapSeni a nase novine zabra-hjen- e,
ako ne prestanemo da napa-dam- o
"saveznifikog ministra rata
Drazu Mihajlovica". SasluSavanja
su vrSena odvojeno, all po§to smo
znali zaSto nas ppzivaju — yec smo
se bili dogovbrill o svom drzanju,
tako, da se ono potpuno poduda-ral- o.
Izmedu ostalog, dokazivali
smo zvaniCnim licima amerlfcke
vlade, da Draza Mihajlovi6 nije
nikakav saveznl£ki ministar, ve6
sluga okupatora i izdajnlk svoga
PLUM
RIESLING FRUSKA GORA
TRAMINAC
PROKUPAC
MUSKATNI SILVANEC
TIGER MILK
MERLOT
m.
$ш
т?..л,r.-'r-... &
' .'Л:',јјл,.
fm
Kod LCB u Ontariu, Albert, Bririatskoj Columbijf
i Saskatcnewanu
Za informacije obratite se
GYAKI AGENCIES ;
1579 Bloor St. W. — Toronto, Ont.
Phone (416) 531-994- 6 (7) i
ШИМИИИИДИРШИИРЈР
dezin-formaclj- e.
(naizmjenidno)
BRANDY
y
naroda, koji je u najtjeSnjoj sarad-n- ji
sa kvizlingom u Beogradu,
generalom Milanom Nedlcem, a
6iji je rodak Konstantin Foti6,
ambasador kraljevske viade u Wa-shingto- nu.
Ovakav naS stav i 6lnje-nic- e,
koje smo iznosili toga dana
pred zvahifinlm licima americke
vlade svakako su imale odredeni
uticaj, jer je bila primijetna mala
zabuna kod naSih "domacina".
Napokon, poslije prijetnji o hap§e-nj- u
otpustili su nas, sa napome-no- m
da 6e nam zabraniti novine
ako nastavimo da i dalje napadamo
Draiu Mihajlovica.
Na putu za Pittsburgh, Toni i ja
zadrzali smo se par dana u New
Yorku, Informisali drugove u-C- K i,
sa zajednifikim potpisom, napisali
6lanak za Casopis "New Masses",
o D. Mihajlovi6u kao izdajniku.
NeSto kasnije, u New Yorku je
objavljena na engleskom jeziku u
velikom tiraiu, moja broura pod
naslovom "Ko je Draza Mihajlovlc".
Drugim rije6ima, umjesto da
ustuknemood prijetnjama iz Wa-shingto- na,
mi smo prenijeli kam-panj- u
o D. Mihajlovicu, o partiza-nim- a
— partizanskom pokretu pod
rukovodstvom dmga Tita, na §iro-k- i,
amerlfiki teren, dobljaju6i u torn
pogledu sve Siru podrSku amerifike
napredne javnosti. To je u izvjes-no- m
smislu ohladilo one, koji. su
namjeravali da nas zbog toga pro-gone- ...
Sje6am se, da sam u to
vrijeme dobio Iznenadujudl poziv
od Kluba liberala, slufbenika State
departmenta, da dodem avionom o
njihovom troSku i da im odrzim
predavanje o "Dogadajima u Jugo-slaviji".
Naravno, poziv sam prih-vat- io sa zadovoljstvom, a predava-nj- u
u Washingtonu prisustvoyalo je
oko 500 sluzbenika iz raznih vladi-ni- h
ureda.
STAVNIKOLETESLE
Za na§anlfa§isti6ki pokret mno-g- o
je znaCila i javna solidarnost
Nikole Tesle sa "Slobodnom re6i" i
Vidovdanskim pokretom... Prili-ko- m
jedne moje posjete Nikoli
Tesli, a u vezi objave u "Srbobra-nu- "
o tome da 6e N. tesla biti
pofiasni predsjednik Duciceve Srp-sk- e
narodne odbrane (cetni6ko-fa-Sistlfik- a
organizacija), Tesla mi se,
izmedu ostalog, obratio doslovno
slijedecfm rije6lma:
"Molim ,Vas da objavite, da
emfatidno (odlu6no-M.M- .) odbi-ja- m
svaku vezu sa Srpskbm narod-no- m
odbranom".
Tesla je javno i otvoreno stao uz
"Slobodnu rec", uz srpskl radni6ki
pokret i Vldovdanski kongres. U
torn pokretu on je vidio naprednu
snagu Srba, koja se bori protiv
fasizma, koja mrzl faSizam kao Sto
ga je i Tesla mrzio.
Evo kako je Nikola Tesla 1942.
godine pozdravlo Sedmi Vidovdan-sk- i
kongres: "2elim najbolji uspjeh
Kongresu Srba, jedlnstvenih u
borbi protiv nacizma i svih njegovih
pojava, jedlnstvenih u slozi sa
Hrvatlma I Slovencimaza'Ameriku i
Jugoslaviju".
Uopste, kad god smo pokretali
neku Siru kampanju u vezi Narod-nooslobodilafi- ke
borbe u Jugosla-viji,
Nlkqla Tesla je davao svoj pris-tana- k
i potpis.
U vezi pripreme I odlaska
"kanadske grupe" za Jugoslaviju
U svestranom naporu i radu 6ita-vo- g
antifasistickog pokreta jugo- -
'J&tF'l'Tt&.tX2.ZZLZXj£l d ДУМТЧ-- р1
slovensklh radnika u USA I Kanadi
da se Sto viSe doprinese Narodno-oslobodila6k- oj
borbi protiv okupa-tora
i doma6ih izdajnlka — materi-jaln- o,
moral no, propagandno u
najSiroj amerifikoj i kanadskoj jav-nosti,
normalno je bilo o6ekivati i
zelju kod mnogih naSih radnika da
se prebace preko Okeana i da se
prikljude partizanima... Jedna sli6-nazel- ja
se ispoljila 1936. godine u
vezi form i ranja Internacionalnih
brigada u Spaniji, a kamo li ne bi
sada kada se radilo o rodenoj "sta-r- oj
domovlni"!
Ali na putu takvih zelja u jeku II
svjetskog rata bilo je daleko viSe
prepreka, nego li u svoje doba u
vezi odlaska u Spaniju. Medutim,
tu i tamo pojavljivale su se mogu6-nos- ti
"prebacivanja preko". Istina,
te "mogudnosti" пајбебсе su bile
sumnjive prirode,- - varljive, pa je
trebalo "otvoriti oba oka"... I sam
sam imao zelju i namjeru da Пбпо
to ostvarim, pa sam pod kraj 1942.
godine poslao zahtjev Centralnom
komitetu odnosno Vrhovnom §tabu
odnosno drugu Titu, da dobijem
saglasnost i dozvolu za odlazak u
partizane, tj. da mogu napustiti
"radno mjesto" na koje sam poslat
poslije Spanije. Aii, na moje li6no
razo6arenje, nakon par mjesecl,
dobio sam odgovor — negativan,
tj. da ne smljem napustiti svoje
"radno mjesto, gdje sam potrebniji
nego u Jugoslaviji". To je bila
sadrf ina odgovora.
A u Kanadi se s takvom zeljom
formirala 6itava grupa krajnje oda-ni- h
drugova,medu njima i nekoliko
Spanskih dobrovoljaca, zajedno sa
ilegalcem Nikolom Kovacevidem, o
6emu ja u pofcetku nisam niSta
znao. Tek negdje 1943. g. pozvali
su me drugovi u Toronto, gdje su
mi saopStili o tome ,i htjeli su da
6uju moje miSljenje. Јоб u po6etku
njihovog izlaganja u mislima mi je
prostrujala Titova poruka u vezi
moje lidne zelje, a joS kada su mi
rekli, da se cio poduhvat nalazi u
rukama engleske vojne obavjeStaj-n- e
sluzbe i da je to taj "kanal" pre-ko
koga treba da ovi drugovi ostva:
resvoju patriotsku i revolucionarnu
zelju, ja sam bio protiv. Rizik je bio
prevelik, a da bih dao saglasnost
za takav poduhvat, dodajuci tome i
to, da je svaki od tih drugova bio
dragocjen za rad u antifaSistiCkom
pokretu medu Jugoslovenima. Ne
govoreci niSta o onome kakav'sam
odgovor u svoje doba dobio u vezi
moje Нбпе zelje, рокибао sam da
ih ubljedim da odustanu i da je
moje Ибпо miSljenje, suprotno
njihovoj namjeri. NiSta nije vrijedi-l- o.
Na kraju tog, za mene ргШбпо
. neprijatnog, razgovora,- - podsjetio
sam drugove na onu narodnu: "ko
s davolom tikve sadi — o glavi mu
se lupaju". I na tome smo se rasta- -
" (Nastayi6e se) "~fl w
- I'vek ' imdeS nokl lzovor Лл W sc
' oruvdnn mill ziik5njeiija!