000167 |
Previous | 11 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
;, " ., '"" r_ ~4-- . J I 't . j.1 1 . I Л 1J ЈЛ 4 t ? r. Ж MAY 6, 1981 АЖШ2 11 чП EQUALITY UNDER THE SISTEM... The economic crisis has had major impact on all workers especally on working women. On the one hand the attack on family living stand-ards has made womens partici-pation in the work force, more of a necessity than subjective choice. This appears to be an accelerating process On the other hand the high rate of unemployment bites harde on young women, forcing down the level of their wages, increasing the rate of job turn over, increasing management harras-sme- nt of all sorts., including sexual. Women have become prominent in the drive to unionise, in militant strikes and wage struggles and in the labour solidarity movement. These factors are enriched by the experience of the struggle of women rights over the last years has had a deep effect upon the womens movement. Den Demcratic and class questions such as "Equal wages for work of equal value" and full employment rights have moved decisively into top spot. Narrow feminist demands so typical to the small but stridend petitbourgeoise conponent of the movement have been largely eroded. The focus has become clearly set upon job, wages, conditions, health and 4 TOURS, 615 Selkirk Ave. Winnipeg 4, Man. 586-188- 6 TRAVEL 1605 Centre St. North, Calgary, Alta. 277-262- 6 toku таја meseca 11 — 30) Toronto 6e biti 'grad estiva fa na trupe iz i iz Izraela, Drzava, za vidove zivota: od dela, do safety, cutbacks and the biggest single obstacle to womans entry into the work force. Decent and affordable child care. Promotion friendship and betwen nations is ec-centi- al to both women and man in the work force. When workers come together and act together to demand changes, they use their combined strength and they share their Old ideas die hard. However changing traditional attitudes, is to change the basis of womens Namely capitalist system. Our ability to do this depends verymach on all working people. This means close links of untiy between all trade union in the labour movement. We live in capitalist society which exist to make profit and to make sure that the wealth from that profit stays in the hands of a minority. and are the tools their trade. There is an alternative sistem. A socialist society. We must work and fight side by side with our brothers and sisters. We must stand united like our sisters and brothers before us. LIVE MAY DAY! AND ALL WORKERS OF THE WORLD! MIRJANAVUKMAN NOTARIZED TRANSLATIONS ANDJNTERPRETING IN OVER 70 LANCUACES 361-030- 3 SUITE 1 105, 67 YONGF STREET, TORONTO, ONT. M5E 1 J8 Za putovanje u ili bilo koju drugu zemlju, obratite se na аза штштишш 2679 East Hastings Street, Vancouver, Phone 253-- 1 221, GLOBE Phone INTER-NATI- ON Phone U (od f kao on of of LONG _3ta n t-- vA B.C. GLOBE TOURS. 1066BloorS W Toronto, Ont. Phone 531-359- 3 EAST-WE- ST TRAVEL 10553-- A — 97 St. Edmonton, Alta. Phone 424-990- 7 KULTURNA PANORAMA TORONTA domadin пфебед inter-nacionaln- og pozoriSnog Severnoamerid-ko- m kontinentu. PozoriSne mnogih kanadskih gradova, inostranih zemalja (Engleske, Poljske, Skotske, Sjedinjenih Ameridkih Nema6ke) prikazivade torontsku publiku najrazliditije teatarskog Seks-pirovi- h komada, ozbiljnih, klasidnih dramskih komedija, esperimentalnih partlculary under-standing experiences. oppression. Explo-itation, oppression, discrimi-nation Jugoslaviju radova, pozoriSnih komada za decu, itd. Pored zvanidnog programa, odvijade se jo§ nis proprat-ni- h aktivnosti: seminari i konferencije, dediji festival, gala-veder- i. PozoriSne predstave 6e se odrzavati na razliditim me-stim- a. To su uglavnom pozoriSne i koncertne dvorane u Torontu i nekim obliznjim mestima. Obave§tenja se mogu dobiti na telefon: 862-109- 1 Knjiievnidatumi... BRANKO MILJKOVIC шХ1 'Шж $§Ш?& јЖ? Ш№ 1111111 шШШШШШШШШж Branko Miljkovic (1934 - 1961) Zanimanje za poetsko djeli Branka Mi.ljkov6a ne jenjava ni posliie dvadeset godina, a to je najljepSa popudbina na grobu njegove nepomirljivosti i stvaralac-k- e 6istoce Po Nietzscheu, u stvarnosti nema niceg banalnijeg ni otrcanijeg od priznati, ma zvucalo, da je ipak mnogo smrti. I mora se kako to cini6no banalnost te smrti delotvornija od najlucidnijih filozofskih traktata i suptilnih pjesniCkih eskapada. Ta opsjednutost smr6u koja je iSIa gotovo do patologije, manifestira se na svoj na6in i u poeziji Branka Miljkovi6a (1934) — 1961) koji je prije dvadeset godina samovoljno окопбао zivot. , Platon je, kao i gotovo svaantidka misao, tvrdio da Bogovi ne toleriraju samoubojice, jer je 6in samoubojstva heretifiki i protivan bozjoj volji, koja ljudskom bicu daruje ovozemaljski zivot. Reklo bi se, dakle, ako je suditi po onima koji su najzeSce osudivali suicid (cfkva), da je пјеб o eminentno bozanskom cinu kojim pojedinac, makar i na najuzasniji naCin, potvrduje mogu6nost dirigiranja vlastitom sudbinom. Samoubojstvo je akt slobode i drasticna emanacija osobnog izbora, pred kojim pa"daju u vodu sve velike teorije i religijske obmane. Miljkoviceva opsjednutost smrcu bila je nadasve uoCljiva vec u njegovoj prvoj, i po jednoduSnoj ocjeni kritike, najboljoj zbirci pjesama "Uzalud je budim" (§to se posebno odnosi na "Tragidne sonete" i ciklus "Sedam mrtvih pesnika"). Da je smrt, i pored sve besprizivnosti, ipak opskurna kategorija, posvjedoiuje primjer Miljkovida, drugog velikog Branka srpskog pjesniStva. Mistika smrti prostrla je svoj fiudesni veo obmane nad stvaralackim likom Miljkovica, pa se o njegovim stihovima danas sudi s manje trezvenosti no Sto je to bio slufiaj za njegova zivota. Miljkovic je bio pjesnik izuzetne i kadSto zlorablje-n- e verbalne snage, koji je upijao iskustva recentnih poetika, premda je u osnovi bio neoklasicist. Zapravo, teSko da u povijesti knjizevnosti ima pjesnika koji su svoju zivotnu kob, tj. Krvavu opsjednutost smrcu, vezivali za ekstravaganciju karikiranog eksperimenta! Sa stanovitom iskljufiivoScu mogli bismo konsta-tira- ti da smrt tolerira samo konvencionalni jezik; sve drugo ukida pjesmu kao standardni oblik komunikacije ili pak smrt kao traumatiziranu svijest o posto-janj- u. Miljkovii je svojim pjesniStvom opsesionantno vezan za fenomen smrti, бак i onim stihovima u kojima pjeva o naizgled bezazlenijim temama. On je pjesnik bez alternative za kojeg postoji samo jedna fiksna ideja — misao o smrti i neprestanom umiranju. Unamunovski tragi6an, konzekventan poput тгабпод Johna Donnea ili naSeg Kamova, nakon ere forsiranih istrazivanja koja su kontaminirala пабе poslijeratno pjesniStvo, Miljkovi6 je rije6ima nastojao vratiti njihovu iskonsku Ijepotu. Zanimljivo je da je saBlazom 56epanovi6em 1959. objavio knjigu s ilustrativnim naslovom 'Smr6u protiv smrti". S6epanovi6 je bio ne samo kolega po vokaciji vec i pravi blizanac Brankov (stradao u 32. godini), teSko opsjednut bolnom slutnjom smrti i vladajuieg niStavila. U trenutku krize i najteiih sumnji, kratko vrijeme prije samoubojstva na Mihaljevcu u Zagrebu, Miljkovi6 U PROSTORIJAMA KULTURNO-WFOR-- ! " MATIVNOG CENTRA SFRJ Projekciji su prisustvovali predstavnki dip- - lomatskog kora i najistaknutiji kulturni i javni radnici Svedske STOCKHOLM, 2. IV fTanjug) - U prostorijama Kulturno-informativno- g centra SFRJ u Stockhol-m- u danas je prikazan film „Josip Broz Tito". Ambasador Jugoslav u Kraljevini Svedskoj Ljubomlx Drndii pozvao je na ovu predstavu Eredstavnike diplomatskog kora u Stockholmu, masovno odazvali njegovu pozivu. Prikazivanju film a o zivotu i radu jugoslavenskog Ftedsjednika prisustvovali su i najistaknutiji kulturni i javni radnid Svedske. Film o Titu prikazan je u okviru proslave 40. godi&ijice socijalisticke revotucije u Jugoslaviji i 20. godisnjice osnivanja pokreta nesvrstanostL Film o zivotu i djelu predsjednika Tita izazvao je velik in teres medu prisutnim gostima. 17 Lewis Street Hamilton, Ont. L8H 6C3 4 SSST VESSELS . . Split JMka se бак javno odrekao svojeg djela i objavljenih knjiga, da bl uskoro demantirao svoj vlastiti demanti. Sve je to bilo u kontekstu jedne nesvakidaSnje dosljednosti i jasnog odustajanja od bilo kakvog . kompromisa. Miljkovi6 je to uvijek dokazivao, jer se odrekao ne samo stihova, nagrada ili kriti6arskih konfeta nego i samoga sebe. "Isto je pevati i umirati", zapisao je Miljkovi6, i taj stih mogao bi stajati kao motto njegova djela u kojem su se nazirali obrisi velikog talenta. Za dadaiste samoubojstvo je bilo program, umjetni6ka gesta par excellence. Miljkovid nije bio dadaist ili je bio ipak neSto viSe od toga, dokazavSi da nije samo genij ruSenja ili artisti6ke poze ve6 pjesnik impresivnih nadahnuda i autohtonog djela. A zanimanje za njegovo pjesniStvo koje, mimo svih konvencija ili obljetniCarskih prinuda, ne jenjava ni poslije dvadeset godina, najljepSa je poputbina na grobu njegove nepomirljivosti i stvaraladke 6isto6e. ZDRA VKO ZIMA 2025. godine — 8,3 milijarde stanovnika Broj stanovnika u svijetu, kojih je 1980. godine bilo oko Cetlri i po milijarde, mogao bi se gotovo udvostru6iti na 8,3 milijardi do kraja 2025. godine. To se navodi u nedavno objavljenom izvjeStaju Ujedinjenih naroda. Prema demo-grafski- m procjenama stru6njaka Svjetske organizacije, ukupan broj stanovnika u 2000. godini treba dostiti 6,1 milijardi. BOB PAVKOVIC Licensed Plumber Plumbing, Heating & Air Conditioning Phone 549 - 8366 CONTAINER SERVICE TO: Trieste, Venice, Kopor, Legbom, Naplea, Vsieflda, Barcelona, Aqoba, Jeddah, Hodettle 'i [ RECEIVING VESSELS TORONTO MONTREAL Eeto Apr. 29 May 1 ttordwind May 14 May 15 Admiral Purteto May 22 May 26 Eats June S Juno 10 Nordwind June 10 June 23 Admiral Purisle June 26 Juno 29 Eeto July 7 July 10 .? : r-p- ilt BREAKBULK AMD CONTAINER SERVICE TQ Cadiz, Barcelona, Valencia, Genoa, Naples, Ancona, Venice, Trieste, Rijeka TORONTO MONTREAL May 8 Juno 10 Apr. 27 May 24 June 29 — — - — SAINT JOHN U 1Ц"11' UJ4- - "I'J'y'l'Vf I 1Ц11Ч. ''.УучцутуЦШјУ 'W 1Ц " И ДјЧ f..i. ...tA. ...fc . 9 — 4 J - --- 4ni, in -- - r —t- - iif MONTREAL 221 , rue St-Sacrem- ent Tel.: (514) 845-520- 1 —Telex: 5-253- 55 TORONTO 40 University Avenue, Suite 616 Tel.: (41 6) 977-027- 5 — Telex: 08-221- 96 IFViTTi'imffriffCTffffiWTnr1""-""- " fcfi
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, July 02, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-05-06 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000108 |
Description
Title | 000167 |
OCR text | ;, " ., '"" r_ ~4-- . J I 't . j.1 1 . I Л 1J ЈЛ 4 t ? r. Ж MAY 6, 1981 АЖШ2 11 чП EQUALITY UNDER THE SISTEM... The economic crisis has had major impact on all workers especally on working women. On the one hand the attack on family living stand-ards has made womens partici-pation in the work force, more of a necessity than subjective choice. This appears to be an accelerating process On the other hand the high rate of unemployment bites harde on young women, forcing down the level of their wages, increasing the rate of job turn over, increasing management harras-sme- nt of all sorts., including sexual. Women have become prominent in the drive to unionise, in militant strikes and wage struggles and in the labour solidarity movement. These factors are enriched by the experience of the struggle of women rights over the last years has had a deep effect upon the womens movement. Den Demcratic and class questions such as "Equal wages for work of equal value" and full employment rights have moved decisively into top spot. Narrow feminist demands so typical to the small but stridend petitbourgeoise conponent of the movement have been largely eroded. The focus has become clearly set upon job, wages, conditions, health and 4 TOURS, 615 Selkirk Ave. Winnipeg 4, Man. 586-188- 6 TRAVEL 1605 Centre St. North, Calgary, Alta. 277-262- 6 toku таја meseca 11 — 30) Toronto 6e biti 'grad estiva fa na trupe iz i iz Izraela, Drzava, za vidove zivota: od dela, do safety, cutbacks and the biggest single obstacle to womans entry into the work force. Decent and affordable child care. Promotion friendship and betwen nations is ec-centi- al to both women and man in the work force. When workers come together and act together to demand changes, they use their combined strength and they share their Old ideas die hard. However changing traditional attitudes, is to change the basis of womens Namely capitalist system. Our ability to do this depends verymach on all working people. This means close links of untiy between all trade union in the labour movement. We live in capitalist society which exist to make profit and to make sure that the wealth from that profit stays in the hands of a minority. and are the tools their trade. There is an alternative sistem. A socialist society. We must work and fight side by side with our brothers and sisters. We must stand united like our sisters and brothers before us. LIVE MAY DAY! AND ALL WORKERS OF THE WORLD! MIRJANAVUKMAN NOTARIZED TRANSLATIONS ANDJNTERPRETING IN OVER 70 LANCUACES 361-030- 3 SUITE 1 105, 67 YONGF STREET, TORONTO, ONT. M5E 1 J8 Za putovanje u ili bilo koju drugu zemlju, obratite se na аза штштишш 2679 East Hastings Street, Vancouver, Phone 253-- 1 221, GLOBE Phone INTER-NATI- ON Phone U (od f kao on of of LONG _3ta n t-- vA B.C. GLOBE TOURS. 1066BloorS W Toronto, Ont. Phone 531-359- 3 EAST-WE- ST TRAVEL 10553-- A — 97 St. Edmonton, Alta. Phone 424-990- 7 KULTURNA PANORAMA TORONTA domadin пфебед inter-nacionaln- og pozoriSnog Severnoamerid-ko- m kontinentu. PozoriSne mnogih kanadskih gradova, inostranih zemalja (Engleske, Poljske, Skotske, Sjedinjenih Ameridkih Nema6ke) prikazivade torontsku publiku najrazliditije teatarskog Seks-pirovi- h komada, ozbiljnih, klasidnih dramskih komedija, esperimentalnih partlculary under-standing experiences. oppression. Explo-itation, oppression, discrimi-nation Jugoslaviju radova, pozoriSnih komada za decu, itd. Pored zvanidnog programa, odvijade se jo§ nis proprat-ni- h aktivnosti: seminari i konferencije, dediji festival, gala-veder- i. PozoriSne predstave 6e se odrzavati na razliditim me-stim- a. To su uglavnom pozoriSne i koncertne dvorane u Torontu i nekim obliznjim mestima. Obave§tenja se mogu dobiti na telefon: 862-109- 1 Knjiievnidatumi... BRANKO MILJKOVIC шХ1 'Шж $§Ш?& јЖ? Ш№ 1111111 шШШШШШШШШж Branko Miljkovic (1934 - 1961) Zanimanje za poetsko djeli Branka Mi.ljkov6a ne jenjava ni posliie dvadeset godina, a to je najljepSa popudbina na grobu njegove nepomirljivosti i stvaralac-k- e 6istoce Po Nietzscheu, u stvarnosti nema niceg banalnijeg ni otrcanijeg od priznati, ma zvucalo, da je ipak mnogo smrti. I mora se kako to cini6no banalnost te smrti delotvornija od najlucidnijih filozofskih traktata i suptilnih pjesniCkih eskapada. Ta opsjednutost smr6u koja je iSIa gotovo do patologije, manifestira se na svoj na6in i u poeziji Branka Miljkovi6a (1934) — 1961) koji je prije dvadeset godina samovoljno окопбао zivot. , Platon je, kao i gotovo svaantidka misao, tvrdio da Bogovi ne toleriraju samoubojice, jer je 6in samoubojstva heretifiki i protivan bozjoj volji, koja ljudskom bicu daruje ovozemaljski zivot. Reklo bi se, dakle, ako je suditi po onima koji su najzeSce osudivali suicid (cfkva), da je пјеб o eminentno bozanskom cinu kojim pojedinac, makar i na najuzasniji naCin, potvrduje mogu6nost dirigiranja vlastitom sudbinom. Samoubojstvo je akt slobode i drasticna emanacija osobnog izbora, pred kojim pa"daju u vodu sve velike teorije i religijske obmane. Miljkoviceva opsjednutost smrcu bila je nadasve uoCljiva vec u njegovoj prvoj, i po jednoduSnoj ocjeni kritike, najboljoj zbirci pjesama "Uzalud je budim" (§to se posebno odnosi na "Tragidne sonete" i ciklus "Sedam mrtvih pesnika"). Da je smrt, i pored sve besprizivnosti, ipak opskurna kategorija, posvjedoiuje primjer Miljkovida, drugog velikog Branka srpskog pjesniStva. Mistika smrti prostrla je svoj fiudesni veo obmane nad stvaralackim likom Miljkovica, pa se o njegovim stihovima danas sudi s manje trezvenosti no Sto je to bio slufiaj za njegova zivota. Miljkovic je bio pjesnik izuzetne i kadSto zlorablje-n- e verbalne snage, koji je upijao iskustva recentnih poetika, premda je u osnovi bio neoklasicist. Zapravo, teSko da u povijesti knjizevnosti ima pjesnika koji su svoju zivotnu kob, tj. Krvavu opsjednutost smrcu, vezivali za ekstravaganciju karikiranog eksperimenta! Sa stanovitom iskljufiivoScu mogli bismo konsta-tira- ti da smrt tolerira samo konvencionalni jezik; sve drugo ukida pjesmu kao standardni oblik komunikacije ili pak smrt kao traumatiziranu svijest o posto-janj- u. Miljkovii je svojim pjesniStvom opsesionantno vezan za fenomen smrti, бак i onim stihovima u kojima pjeva o naizgled bezazlenijim temama. On je pjesnik bez alternative za kojeg postoji samo jedna fiksna ideja — misao o smrti i neprestanom umiranju. Unamunovski tragi6an, konzekventan poput тгабпод Johna Donnea ili naSeg Kamova, nakon ere forsiranih istrazivanja koja su kontaminirala пабе poslijeratno pjesniStvo, Miljkovi6 je rije6ima nastojao vratiti njihovu iskonsku Ijepotu. Zanimljivo je da je saBlazom 56epanovi6em 1959. objavio knjigu s ilustrativnim naslovom 'Smr6u protiv smrti". S6epanovi6 je bio ne samo kolega po vokaciji vec i pravi blizanac Brankov (stradao u 32. godini), teSko opsjednut bolnom slutnjom smrti i vladajuieg niStavila. U trenutku krize i najteiih sumnji, kratko vrijeme prije samoubojstva na Mihaljevcu u Zagrebu, Miljkovi6 U PROSTORIJAMA KULTURNO-WFOR-- ! " MATIVNOG CENTRA SFRJ Projekciji su prisustvovali predstavnki dip- - lomatskog kora i najistaknutiji kulturni i javni radnici Svedske STOCKHOLM, 2. IV fTanjug) - U prostorijama Kulturno-informativno- g centra SFRJ u Stockhol-m- u danas je prikazan film „Josip Broz Tito". Ambasador Jugoslav u Kraljevini Svedskoj Ljubomlx Drndii pozvao je na ovu predstavu Eredstavnike diplomatskog kora u Stockholmu, masovno odazvali njegovu pozivu. Prikazivanju film a o zivotu i radu jugoslavenskog Ftedsjednika prisustvovali su i najistaknutiji kulturni i javni radnid Svedske. Film o Titu prikazan je u okviru proslave 40. godi&ijice socijalisticke revotucije u Jugoslaviji i 20. godisnjice osnivanja pokreta nesvrstanostL Film o zivotu i djelu predsjednika Tita izazvao je velik in teres medu prisutnim gostima. 17 Lewis Street Hamilton, Ont. L8H 6C3 4 SSST VESSELS . . Split JMka se бак javno odrekao svojeg djela i objavljenih knjiga, da bl uskoro demantirao svoj vlastiti demanti. Sve je to bilo u kontekstu jedne nesvakidaSnje dosljednosti i jasnog odustajanja od bilo kakvog . kompromisa. Miljkovi6 je to uvijek dokazivao, jer se odrekao ne samo stihova, nagrada ili kriti6arskih konfeta nego i samoga sebe. "Isto je pevati i umirati", zapisao je Miljkovi6, i taj stih mogao bi stajati kao motto njegova djela u kojem su se nazirali obrisi velikog talenta. Za dadaiste samoubojstvo je bilo program, umjetni6ka gesta par excellence. Miljkovid nije bio dadaist ili je bio ipak neSto viSe od toga, dokazavSi da nije samo genij ruSenja ili artisti6ke poze ve6 pjesnik impresivnih nadahnuda i autohtonog djela. A zanimanje za njegovo pjesniStvo koje, mimo svih konvencija ili obljetniCarskih prinuda, ne jenjava ni poslije dvadeset godina, najljepSa je poputbina na grobu njegove nepomirljivosti i stvaraladke 6isto6e. ZDRA VKO ZIMA 2025. godine — 8,3 milijarde stanovnika Broj stanovnika u svijetu, kojih je 1980. godine bilo oko Cetlri i po milijarde, mogao bi se gotovo udvostru6iti na 8,3 milijardi do kraja 2025. godine. To se navodi u nedavno objavljenom izvjeStaju Ujedinjenih naroda. Prema demo-grafski- m procjenama stru6njaka Svjetske organizacije, ukupan broj stanovnika u 2000. godini treba dostiti 6,1 milijardi. BOB PAVKOVIC Licensed Plumber Plumbing, Heating & Air Conditioning Phone 549 - 8366 CONTAINER SERVICE TO: Trieste, Venice, Kopor, Legbom, Naplea, Vsieflda, Barcelona, Aqoba, Jeddah, Hodettle 'i [ RECEIVING VESSELS TORONTO MONTREAL Eeto Apr. 29 May 1 ttordwind May 14 May 15 Admiral Purteto May 22 May 26 Eats June S Juno 10 Nordwind June 10 June 23 Admiral Purisle June 26 Juno 29 Eeto July 7 July 10 .? : r-p- ilt BREAKBULK AMD CONTAINER SERVICE TQ Cadiz, Barcelona, Valencia, Genoa, Naples, Ancona, Venice, Trieste, Rijeka TORONTO MONTREAL May 8 Juno 10 Apr. 27 May 24 June 29 — — - — SAINT JOHN U 1Ц"11' UJ4- - "I'J'y'l'Vf I 1Ц11Ч. ''.УучцутуЦШјУ 'W 1Ц " И ДјЧ f..i. ...tA. ...fc . 9 — 4 J - --- 4ni, in -- - r —t- - iif MONTREAL 221 , rue St-Sacrem- ent Tel.: (514) 845-520- 1 —Telex: 5-253- 55 TORONTO 40 University Avenue, Suite 616 Tel.: (41 6) 977-027- 5 — Telex: 08-221- 96 IFViTTi'imffriffCTffffiWTnr1""-""- " fcfi |
Tags
Comments
Post a Comment for 000167