000159 |
Previous | 3 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
'''к VJ п ,"- - tl'y? jlbjrjt J . S ,, .. m . Г; MAY 6, 1981 IJfc КШШ -- 3 ' '1 SA GODISNJE KONFERENCIJE "NASlH NOVINA 11 IZVESTAJ SZVESTAJ UREDSSS1KA DECJ --c ' Јћи+ t,v .Crista, i vt ШШхШ "llite'ln'"" [.-1у...'алА..чаДјШШШ?ЈВШ1- ШјИШВ .nib linn I Jelena Gavrilovid — Ja bih samo rekla ne§to o defiijoj strani "NaSih novina", za koju sam urednik. De6ja strana koju ce dete dobiti iu ruke treba po mnogo бети da bude drugacija od ostalih, upravo zavisi kako ce ta strana izgledati u rukama dece. Vi znate da svaka defija literature biva pristupaCnija deci kada je pisac savlada i kada je ume bolje da priblizi. Jasam neSto Sire stvorila kao na primer direktno obracanje deci. Pregledala sam takode niz razliCitih deCjih listova pa sam mogla i u originalu da pogledam i videla sam da su veoma razliditi kriterijumi prilazenja detetu i-- po ozbiljnosti, i po koncepcijama, 1 po stavu, po pogledu na svet. i- - Ш&Ш жКзвд ::!л?3 ШШшШзт Marijan Kru2i6 Pred sobom imamo dete koje treba da uzme u ruku tu deciju stranu. Ono donosi svoje zivotno iskustvo, donosi svoja znanja, koja su nekad oskudna a nekad boga-tij- a. To je dete koje zivi u veku radija, filma, televizije, knjiga bez tekstova, stripova. Ono 5to nije samo videlo, i profiitalo, ргобИасе na meternjem jeziku na defijoj strani "N.N.". Mozda zato §to se radi o defiijoj strani na njenog urednika pada velika odgovornost. Zato hocu unapred da vam kazem, ja ne mislim da sam napravila najbolju decju stranu. Mozda nije ona mnogo bolja od prethodnih. Ako je koraknula malo napred koristedi iskustva i zeljom da je osavreme-nim- o, da koristimo iskustva nauke i 6ija kompetencija zadire u njen duh ako smo dali stranu preko koje ce dete zavoleti nasu literaturu, onda smo ipak neSto ufiinili. Deiija strana na naCin koji je uredena, jednostavna je. Ona nije eksperiment po svaku cenu. Ja nikad nisam verovala u one koji nejasno pisu ill prave eksperimente zbog eksperimenta. Uvek sam blla uverena da ljudi koji nejasno pisu, nejasno i misle. Da ne bude zabune, nejasnim ne nazivam umetnifiko bogatstvo forme koje trazi napor za razumevanje. Jer, dete dok 6ita, treba da shvati, razume i oseti ono Sto procita. Tom najmladem Citaocu ne smemo pru-ii- ti ono sto ga prerasta, Sto ргетаба njegovu percepciju, Sto 'ga moze uplaSIti, zbuniti, otuditi od literature koju mu prezentuje-m- o. Mislim da samo jednostavna, jezidki Cista i knjiievno izrazena misao, dostupna uzrastu, moze dete nau6iti da misli, mozedelovati da zavoli knjizevnost, da obogati usmenu i pismenu pisanu rec i oseti lepotu svog maternjeg govo-r- a. Kad kazem knjizevnu izrazenu misao, ne mislim da svi tekstovi treba da budu proza ill poezija Naprotiv, dedije interesovanje je Sire i svaki jednostavan naufino — popularan SlanCic, lepo oblikovan, moze isto tako da deluje na deCiju tantaziju, kao Sto jedna lirska pesma deluje na njegove emocije. Samo tako dete od malih nogu moze da se razvije u svestranu lidnost. De6ija strana, osim svoje osnovne funkcije, ирибије u mater-n-ji jezik, nosi svoju estetsku i eti6ku poruku. U literaturi nikada nisam bezala od poruke. Za mene je ona i Igra, itekako i zabava, i vedrina, all ne samo to, ona je, kao Sto sam rekla, i poruka, nenametljiva pouka i muzika, i boja, ali nikako prazan zveket. Ona je igra koja vodi u realnost, ona je otvoren put maSta-nj- a ali i znanja, ona je jedan od puteva ka dedijem srcu i njegovom osecanju, od kojih itekako zavisi da li ce dete posle uCiti i voleti da £ita, da li ce postati kulturan covek. NaSa deca osecaju probleme druStva, ona zive u svetu nesta-bilno- m i rastrzaiiom i ne treba ih Sekte unose zabune i nepovjerenje Ciudad Mexico (Tanjug) — Slrom Nikaragve trenutno djeluje viSe ameriCkih pseudoreligioznih sekti koje, koristeci se utjecajem crkve medu seljaStvom ove zemlje, Sire kontrarevolucionarnu kam-panj- u, saopdeno je u petak u Meksiku. Ta najnovija podrlvanja povjere-nj- a naroda u sandinistidko ruko-vodst- vo razotkrilo je udruzenje ameri6kih svecenika u Meksiku. Na konferenciji za novinare гебепо je da spomenute sekte, pod imenima "Svedoci Jehove" I "Boija djeca" djeluju po Nikaragvi od prosinca proSle godine. Kampanja nosi naziv "Nikaragva 81", finan-ciran- a je iz inozemstva, uglavnom iz ameri6kih fondova i djeluje, kako se kaze, pod patronatom amerifike obavjeStanje sluzbe (CIA). Treba re6l da ovaj naCin kontrarevolu-cionarn- e aktlvnosti raznih sektl nije novost za Latinsku Ameriku. Karakteristicno je, medutim, da se dogada u trenutku kada se vrSe pritisci na nikaragvansku revolu-cij- u, kako ekonomskim embargom SAD, tako i prijetnjom vanjske agreslje iz Hondurasa od strane Somozinih gardista. Sandinistifiki Front naclonalnog oslobodenja (FMLN) uoclla je ovu djelatnost pseudoreligioznih sekti ocjenivSi da joj je cilj unoSenje zabune i nepovjerenja. zatvarati, ne treba im zatvarati ofii da se ne bi sutra sa njima nespretno i nespremno sudarila. Ja ne mislim da sam sve obuhvatila, ali budite sigurni da sam se trudila da napravim defiiju stranu prisnu detetu. Sami znate da je kritikovati lakSe, nego neSto ufiiniti. Prema tome Ja ne bih kritikovala niSta Sto je pre uradeno, viSe bih volela kad biste vi meni postavili svoje vrlo ozblljne i prave primedbe. Mozda bi smeSno bilo da vam govorim da bez poznavanja decje psihologije, ne moze da se piSe de5ija literatura, pa ni jedna knjiga za decu. Ja mislim da jedna pesma moze da se napiSe, ali nece biti prihvacena ako nije izrasla na psihologiji deteta. Znate kao i ja da je pisanje mukotrpan ali lep stvara-lac- ki posao. Postoji joS jedan problem koji nije toliko znacajan, mislim, ali mozda bi trebalo o njemu razmisliti — to je problem ekavskog i jekavskog govora. Tu ja imam svoje miSljenje. Ja tu ne vidim, ne mislim da nikom namecem svoje miSljenje, ali sam uvek bila zato da se ipak oba govora jave, pa takve tekstove i stavljam, detetu veoma bliske. Tu moze da ude I Grigor Vitez svojim jekavskim govorom, OuriSic, sa svojim crnogorskim pesmama, Desanka Maksimovic sa svojim ekavskim govorom kao i drug). Ovde sam samo iznela miSljenje o jedinstvu etiCkih i estetiCkih vrednosti svakog Stiva, zato Sto je Stivo namenjeno uCenju pisme-nos- ti jezjka i govora, koji mi zelimo da nenametljivo prenesemo deci. Uverena sam da ce strana kako do sada tako i u buduce koristiti za -- usavrSavanja maternjeg jezika. Zahvaljujem se na paznji i joS bih htela da ka£em da uspeh defiije strane "N.N", mnogo zavisi od pomoci i razumevanja roditelja i fiitalaca ove napredne Stampe. Da zivi 50-godiSnj- ica naSih no-vina! Da zive dugo, dugo, da zive vefino! Jelena GAVRILOVIC Kuba spremna za obranu Havana (Tanjug) — Kubanski predsjednik Fidel Castro izjavio je da njegova zemlja uCvrSduje svoju obranu i ekonomiju spremna da se suprostavi bilo kakvim prijetnjama neprijatelja. "Ne zelimo rat, niti smo oni koji traze sukobe, ali neka drugi paze da nas ne uvuku u rat", rekao je u govoru koji je odrzao na svefianosti u povodu dvadeseto-godiSnjic- e proklamiranja socijali-stl6ko- g karaktera kubanske revolu-cij- e. Konkretiziraju6i vanjske prijetnje prema Kubi, Castro je izbjegavajuci da izravno spomene SAD. rekao da se govori ne samo o ekonomskoj vec i pomorskoj blokadi Kube i istakao da je njegova zemlja spremna da se brani kao i prlje dvadeset godina. Rekao je da je upravo socijalizam donio Kubi "viSe patrlotizma I internacionaliz-ma- " I naglasio da je ona danas "sto puta snaznija, odnosno politiCki, ideoloSkl i psiholoSki pripremljeni-ja- " za obranu nego prije dva desetljeca prilikom napada place-nik- a na Glron. Kubanski predsjed-nik je naveo da njegova zemlja, pored trupa regularne armije, u ovom trenutku raspolaze stotinama tisuca, rezervista i desetinama tisuca internacionalistickih boraca. Osvr6uci se na proteklo dva-desetogodiS- nje razdoblje socijali-sti6ko- g razvoja Kube, Fidel Castro je naglasio velike uspjehe u obra-zovanj- u, zdravstvu, kulturi, sportu i standardu, dodavSi da je revolucija danas "snaznija i CvrSca nego ikada". Mirjana Vukman Drugovi i drugarice, U provm redu zelela bih da vam se predstavim. Ja sam Mirjana Vukman novi filan kolektiva "NN". Preuzela sam poslove administra-cij- e od feb. ove godine. U pogledu administrativnih poslova imam malo iskustva ali sam uverena da cu uz pomoc drugova u samom kolektivu "NN" savladati sve pre- - preke. Takoder uz vaSu pomoc, cjenjeni 6itaoci. ja sam viSe nego sigurna da ce moj zadatak i posao u razvijanju naSe progreslvne Stampe uroditi plodom. Finanslski raport po kojem sam napravila ovaj izveStaj joS u pot-puno- sti nije gotov, naime to zna6i da nije potpisan od strane Board of Directors. Dobivene porfatke sam vadila iztakozvane "Pencil copy" iz koje se vidi da je stanje "NN", u usporedbi sa proSlom godinom, gotovo nelzmjenjeno a ocigledni su i sve manji izdatci narofiito u osobnim dohotcima koji su odlu6i-va- li u smanjivanju troSkova "NN" kao: RaCunovodstvo, ukidanje nekih suviSnih telefonskih aparata, putnih troSkova, poStarina itd. Sto se tifie pove6anih troSkova tu i tamo bilo ih je i bice. Kao Sto vam je poznato, drugovi i drugarice, inflacija ne mimoilazi nikoga a ponajmanje naprednu Stampu i njene graditelje: naprimjer troS-ko- vi Stampanja "NN" raznih oprav-k- i i servisa su znatno veci nego proSle godine. Sto se ti6e novih pretplata i pretplatnika uopSte stanje je tako reci neizmjenjeno, ali oni koji ostaju vjerni naSoj Stampi su solldni vrjedni citaoci, aktivni u obnavljanju kako svoje pretplate na vrjeme tako i u pronalazenju novih pretplatnika, prikuplanju novca za fond "NN", organiziranju kulturnih i druStvenih manifestacija u prilog novina itd. Mi se nadamo da ce nam Citaoci viSe nego do sada pisati i traziti od nas da ispravimo sve greSke koje su nastale i joS uvjek se vuku iz proSlosti jer nismo imali stalnu osobu koja bi se iskljucivo bavila administrativnim poslovima i koja bi sistematski trebala biti u toku svakodnevnih poslova i problema. Efikasnija organlzacija admini-stracij- e, radeci svi kolektivno na Sirenju naSe Stampe u svakom pogledu, to je naS druStveni zada-tak naroCito u ovoj jubilarnoj godini. Prihvacamo sve dobronamjerne kritike, primjedbe i sugestije za poboljSanje lista. U dogovoru sa ostalima u ured-niSt- vu i upravi doSli smo do zaklju6ka da predlozimo ovoj kon-ferenciji sledede: U toku 50. GodiSnjice da sprove-dem- o kampanju za iznalazenje novih pretplata i to da bude pod parolom svaki Citaoc da nadfe samo jednog pretplatnika ili pod onom parolom o kojoj 6emo se dogovoriti danas. Smatramo da je potrebno naglasiti samo jednog pretplatnika jer bi to znaiilo dupli broj sadaS-nji- h predplatnika Sto bi nam omo-gucil- o izlazenje na 24 stranice, placanje urednika I ponekad Izda-van- je u boji. Istovremeno sa dobijanjem duplog broja pretplatnika osigurali bi izlazenje naSeg lista u nedogled jer bi toliki broj novih pretplata otvorio niz novih mogucnosti za proSirenje lista. Mi smo takoder dogovorili da, u koliko vi danas date pristanak, kad trazimo oblase kod naSih ljudi, da im damo za oglas od $25.00 pa na viSe jednogodiSnju pretplatu bes-platn- o. Sa tlm mi bi postigli da oglaSiva6 bude predplatnik godinu dana i da se privikne na "NaSe novine" te da u toku godine oglasi joS jednom ili viSe puta. Smatramo i verujemo da postoji veliki broj naSih poslovnih ljudi koji bi hteli oglasitl svoje poslovanjo u "NaSim novinama" kao na primjer: putnifike agencije, selesmeni za nekretnine, restorani, radnje sa namirnicama, frizerski saloni, pro-davaon- ice raznom robom, zubari, doktori, advokati itd. Mi isto tako verujemo da postoji mogufinost.ukoliko se neko zainte-resuje,- da prikuplja i oglase privatne prirode: rodenja, zenidbe, roden-dan- i, docek i isprafiaj rodbine, Cestitke prijatelja i rodbine po-vod- om raznih dogadaja itd. U ovoj jubilarnoj godini pod parolom "Dollar za svaku godinu" do sada u naSu redakciju je stlglo 3.361 .00 dollar. Nezaboravimo;drugarice i drugo-vi, ni jedan prilog, bio on nov6anl ili umni, nije mali u daljnjem gradenju naSe progreslvne Stampe - Lepa i Hade Rajnovi6 Ukupan broj delegata na godiSnjoj konferenciji "NaSih novina" bio je 39. Toronto i okolica-2- 1 Hamilton-SWeston-- -2 Thunder Bay--2 Windsor-- 1 Stoney Creek-- 1 Fruitland-- 1 Chatham-- 1 Guelph-- 1 Hil-lisbour- g-1 Welland-- 1 St. Catharines-- 1 Warren, Mich.-- 1
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, July 02, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-05-06 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000108 |
Description
Title | 000159 |
OCR text | '''к VJ п ,"- - tl'y? jlbjrjt J . S ,, .. m . Г; MAY 6, 1981 IJfc КШШ -- 3 ' '1 SA GODISNJE KONFERENCIJE "NASlH NOVINA 11 IZVESTAJ SZVESTAJ UREDSSS1KA DECJ --c ' Јћи+ t,v .Crista, i vt ШШхШ "llite'ln'"" [.-1у...'алА..чаДјШШШ?ЈВШ1- ШјИШВ .nib linn I Jelena Gavrilovid — Ja bih samo rekla ne§to o defiijoj strani "NaSih novina", za koju sam urednik. De6ja strana koju ce dete dobiti iu ruke treba po mnogo бети da bude drugacija od ostalih, upravo zavisi kako ce ta strana izgledati u rukama dece. Vi znate da svaka defija literature biva pristupaCnija deci kada je pisac savlada i kada je ume bolje da priblizi. Jasam neSto Sire stvorila kao na primer direktno obracanje deci. Pregledala sam takode niz razliCitih deCjih listova pa sam mogla i u originalu da pogledam i videla sam da su veoma razliditi kriterijumi prilazenja detetu i-- po ozbiljnosti, i po koncepcijama, 1 po stavu, po pogledu na svet. i- - Ш&Ш жКзвд ::!л?3 ШШшШзт Marijan Kru2i6 Pred sobom imamo dete koje treba da uzme u ruku tu deciju stranu. Ono donosi svoje zivotno iskustvo, donosi svoja znanja, koja su nekad oskudna a nekad boga-tij- a. To je dete koje zivi u veku radija, filma, televizije, knjiga bez tekstova, stripova. Ono 5to nije samo videlo, i profiitalo, ргобИасе na meternjem jeziku na defijoj strani "N.N.". Mozda zato §to se radi o defiijoj strani na njenog urednika pada velika odgovornost. Zato hocu unapred da vam kazem, ja ne mislim da sam napravila najbolju decju stranu. Mozda nije ona mnogo bolja od prethodnih. Ako je koraknula malo napred koristedi iskustva i zeljom da je osavreme-nim- o, da koristimo iskustva nauke i 6ija kompetencija zadire u njen duh ako smo dali stranu preko koje ce dete zavoleti nasu literaturu, onda smo ipak neSto ufiinili. Deiija strana na naCin koji je uredena, jednostavna je. Ona nije eksperiment po svaku cenu. Ja nikad nisam verovala u one koji nejasno pisu ill prave eksperimente zbog eksperimenta. Uvek sam blla uverena da ljudi koji nejasno pisu, nejasno i misle. Da ne bude zabune, nejasnim ne nazivam umetnifiko bogatstvo forme koje trazi napor za razumevanje. Jer, dete dok 6ita, treba da shvati, razume i oseti ono Sto procita. Tom najmladem Citaocu ne smemo pru-ii- ti ono sto ga prerasta, Sto ргетаба njegovu percepciju, Sto 'ga moze uplaSIti, zbuniti, otuditi od literature koju mu prezentuje-m- o. Mislim da samo jednostavna, jezidki Cista i knjiievno izrazena misao, dostupna uzrastu, moze dete nau6iti da misli, mozedelovati da zavoli knjizevnost, da obogati usmenu i pismenu pisanu rec i oseti lepotu svog maternjeg govo-r- a. Kad kazem knjizevnu izrazenu misao, ne mislim da svi tekstovi treba da budu proza ill poezija Naprotiv, dedije interesovanje je Sire i svaki jednostavan naufino — popularan SlanCic, lepo oblikovan, moze isto tako da deluje na deCiju tantaziju, kao Sto jedna lirska pesma deluje na njegove emocije. Samo tako dete od malih nogu moze da se razvije u svestranu lidnost. De6ija strana, osim svoje osnovne funkcije, ирибије u mater-n-ji jezik, nosi svoju estetsku i eti6ku poruku. U literaturi nikada nisam bezala od poruke. Za mene je ona i Igra, itekako i zabava, i vedrina, all ne samo to, ona je, kao Sto sam rekla, i poruka, nenametljiva pouka i muzika, i boja, ali nikako prazan zveket. Ona je igra koja vodi u realnost, ona je otvoren put maSta-nj- a ali i znanja, ona je jedan od puteva ka dedijem srcu i njegovom osecanju, od kojih itekako zavisi da li ce dete posle uCiti i voleti da £ita, da li ce postati kulturan covek. NaSa deca osecaju probleme druStva, ona zive u svetu nesta-bilno- m i rastrzaiiom i ne treba ih Sekte unose zabune i nepovjerenje Ciudad Mexico (Tanjug) — Slrom Nikaragve trenutno djeluje viSe ameriCkih pseudoreligioznih sekti koje, koristeci se utjecajem crkve medu seljaStvom ove zemlje, Sire kontrarevolucionarnu kam-panj- u, saopdeno je u petak u Meksiku. Ta najnovija podrlvanja povjere-nj- a naroda u sandinistidko ruko-vodst- vo razotkrilo je udruzenje ameri6kih svecenika u Meksiku. Na konferenciji za novinare гебепо je da spomenute sekte, pod imenima "Svedoci Jehove" I "Boija djeca" djeluju po Nikaragvi od prosinca proSle godine. Kampanja nosi naziv "Nikaragva 81", finan-ciran- a je iz inozemstva, uglavnom iz ameri6kih fondova i djeluje, kako se kaze, pod patronatom amerifike obavjeStanje sluzbe (CIA). Treba re6l da ovaj naCin kontrarevolu-cionarn- e aktlvnosti raznih sektl nije novost za Latinsku Ameriku. Karakteristicno je, medutim, da se dogada u trenutku kada se vrSe pritisci na nikaragvansku revolu-cij- u, kako ekonomskim embargom SAD, tako i prijetnjom vanjske agreslje iz Hondurasa od strane Somozinih gardista. Sandinistifiki Front naclonalnog oslobodenja (FMLN) uoclla je ovu djelatnost pseudoreligioznih sekti ocjenivSi da joj je cilj unoSenje zabune i nepovjerenja. zatvarati, ne treba im zatvarati ofii da se ne bi sutra sa njima nespretno i nespremno sudarila. Ja ne mislim da sam sve obuhvatila, ali budite sigurni da sam se trudila da napravim defiiju stranu prisnu detetu. Sami znate da je kritikovati lakSe, nego neSto ufiiniti. Prema tome Ja ne bih kritikovala niSta Sto je pre uradeno, viSe bih volela kad biste vi meni postavili svoje vrlo ozblljne i prave primedbe. Mozda bi smeSno bilo da vam govorim da bez poznavanja decje psihologije, ne moze da se piSe de5ija literatura, pa ni jedna knjiga za decu. Ja mislim da jedna pesma moze da se napiSe, ali nece biti prihvacena ako nije izrasla na psihologiji deteta. Znate kao i ja da je pisanje mukotrpan ali lep stvara-lac- ki posao. Postoji joS jedan problem koji nije toliko znacajan, mislim, ali mozda bi trebalo o njemu razmisliti — to je problem ekavskog i jekavskog govora. Tu ja imam svoje miSljenje. Ja tu ne vidim, ne mislim da nikom namecem svoje miSljenje, ali sam uvek bila zato da se ipak oba govora jave, pa takve tekstove i stavljam, detetu veoma bliske. Tu moze da ude I Grigor Vitez svojim jekavskim govorom, OuriSic, sa svojim crnogorskim pesmama, Desanka Maksimovic sa svojim ekavskim govorom kao i drug). Ovde sam samo iznela miSljenje o jedinstvu etiCkih i estetiCkih vrednosti svakog Stiva, zato Sto je Stivo namenjeno uCenju pisme-nos- ti jezjka i govora, koji mi zelimo da nenametljivo prenesemo deci. Uverena sam da ce strana kako do sada tako i u buduce koristiti za -- usavrSavanja maternjeg jezika. Zahvaljujem se na paznji i joS bih htela da ka£em da uspeh defiije strane "N.N", mnogo zavisi od pomoci i razumevanja roditelja i fiitalaca ove napredne Stampe. Da zivi 50-godiSnj- ica naSih no-vina! Da zive dugo, dugo, da zive vefino! Jelena GAVRILOVIC Kuba spremna za obranu Havana (Tanjug) — Kubanski predsjednik Fidel Castro izjavio je da njegova zemlja uCvrSduje svoju obranu i ekonomiju spremna da se suprostavi bilo kakvim prijetnjama neprijatelja. "Ne zelimo rat, niti smo oni koji traze sukobe, ali neka drugi paze da nas ne uvuku u rat", rekao je u govoru koji je odrzao na svefianosti u povodu dvadeseto-godiSnjic- e proklamiranja socijali-stl6ko- g karaktera kubanske revolu-cij- e. Konkretiziraju6i vanjske prijetnje prema Kubi, Castro je izbjegavajuci da izravno spomene SAD. rekao da se govori ne samo o ekonomskoj vec i pomorskoj blokadi Kube i istakao da je njegova zemlja spremna da se brani kao i prlje dvadeset godina. Rekao je da je upravo socijalizam donio Kubi "viSe patrlotizma I internacionaliz-ma- " I naglasio da je ona danas "sto puta snaznija, odnosno politiCki, ideoloSkl i psiholoSki pripremljeni-ja- " za obranu nego prije dva desetljeca prilikom napada place-nik- a na Glron. Kubanski predsjed-nik je naveo da njegova zemlja, pored trupa regularne armije, u ovom trenutku raspolaze stotinama tisuca, rezervista i desetinama tisuca internacionalistickih boraca. Osvr6uci se na proteklo dva-desetogodiS- nje razdoblje socijali-sti6ko- g razvoja Kube, Fidel Castro je naglasio velike uspjehe u obra-zovanj- u, zdravstvu, kulturi, sportu i standardu, dodavSi da je revolucija danas "snaznija i CvrSca nego ikada". Mirjana Vukman Drugovi i drugarice, U provm redu zelela bih da vam se predstavim. Ja sam Mirjana Vukman novi filan kolektiva "NN". Preuzela sam poslove administra-cij- e od feb. ove godine. U pogledu administrativnih poslova imam malo iskustva ali sam uverena da cu uz pomoc drugova u samom kolektivu "NN" savladati sve pre- - preke. Takoder uz vaSu pomoc, cjenjeni 6itaoci. ja sam viSe nego sigurna da ce moj zadatak i posao u razvijanju naSe progreslvne Stampe uroditi plodom. Finanslski raport po kojem sam napravila ovaj izveStaj joS u pot-puno- sti nije gotov, naime to zna6i da nije potpisan od strane Board of Directors. Dobivene porfatke sam vadila iztakozvane "Pencil copy" iz koje se vidi da je stanje "NN", u usporedbi sa proSlom godinom, gotovo nelzmjenjeno a ocigledni su i sve manji izdatci narofiito u osobnim dohotcima koji su odlu6i-va- li u smanjivanju troSkova "NN" kao: RaCunovodstvo, ukidanje nekih suviSnih telefonskih aparata, putnih troSkova, poStarina itd. Sto se tifie pove6anih troSkova tu i tamo bilo ih je i bice. Kao Sto vam je poznato, drugovi i drugarice, inflacija ne mimoilazi nikoga a ponajmanje naprednu Stampu i njene graditelje: naprimjer troS-ko- vi Stampanja "NN" raznih oprav-k- i i servisa su znatno veci nego proSle godine. Sto se ti6e novih pretplata i pretplatnika uopSte stanje je tako reci neizmjenjeno, ali oni koji ostaju vjerni naSoj Stampi su solldni vrjedni citaoci, aktivni u obnavljanju kako svoje pretplate na vrjeme tako i u pronalazenju novih pretplatnika, prikuplanju novca za fond "NN", organiziranju kulturnih i druStvenih manifestacija u prilog novina itd. Mi se nadamo da ce nam Citaoci viSe nego do sada pisati i traziti od nas da ispravimo sve greSke koje su nastale i joS uvjek se vuku iz proSlosti jer nismo imali stalnu osobu koja bi se iskljucivo bavila administrativnim poslovima i koja bi sistematski trebala biti u toku svakodnevnih poslova i problema. Efikasnija organlzacija admini-stracij- e, radeci svi kolektivno na Sirenju naSe Stampe u svakom pogledu, to je naS druStveni zada-tak naroCito u ovoj jubilarnoj godini. Prihvacamo sve dobronamjerne kritike, primjedbe i sugestije za poboljSanje lista. U dogovoru sa ostalima u ured-niSt- vu i upravi doSli smo do zaklju6ka da predlozimo ovoj kon-ferenciji sledede: U toku 50. GodiSnjice da sprove-dem- o kampanju za iznalazenje novih pretplata i to da bude pod parolom svaki Citaoc da nadfe samo jednog pretplatnika ili pod onom parolom o kojoj 6emo se dogovoriti danas. Smatramo da je potrebno naglasiti samo jednog pretplatnika jer bi to znaiilo dupli broj sadaS-nji- h predplatnika Sto bi nam omo-gucil- o izlazenje na 24 stranice, placanje urednika I ponekad Izda-van- je u boji. Istovremeno sa dobijanjem duplog broja pretplatnika osigurali bi izlazenje naSeg lista u nedogled jer bi toliki broj novih pretplata otvorio niz novih mogucnosti za proSirenje lista. Mi smo takoder dogovorili da, u koliko vi danas date pristanak, kad trazimo oblase kod naSih ljudi, da im damo za oglas od $25.00 pa na viSe jednogodiSnju pretplatu bes-platn- o. Sa tlm mi bi postigli da oglaSiva6 bude predplatnik godinu dana i da se privikne na "NaSe novine" te da u toku godine oglasi joS jednom ili viSe puta. Smatramo i verujemo da postoji veliki broj naSih poslovnih ljudi koji bi hteli oglasitl svoje poslovanjo u "NaSim novinama" kao na primjer: putnifike agencije, selesmeni za nekretnine, restorani, radnje sa namirnicama, frizerski saloni, pro-davaon- ice raznom robom, zubari, doktori, advokati itd. Mi isto tako verujemo da postoji mogufinost.ukoliko se neko zainte-resuje,- da prikuplja i oglase privatne prirode: rodenja, zenidbe, roden-dan- i, docek i isprafiaj rodbine, Cestitke prijatelja i rodbine po-vod- om raznih dogadaja itd. U ovoj jubilarnoj godini pod parolom "Dollar za svaku godinu" do sada u naSu redakciju je stlglo 3.361 .00 dollar. Nezaboravimo;drugarice i drugo-vi, ni jedan prilog, bio on nov6anl ili umni, nije mali u daljnjem gradenju naSe progreslvne Stampe - Lepa i Hade Rajnovi6 Ukupan broj delegata na godiSnjoj konferenciji "NaSih novina" bio je 39. Toronto i okolica-2- 1 Hamilton-SWeston-- -2 Thunder Bay--2 Windsor-- 1 Stoney Creek-- 1 Fruitland-- 1 Chatham-- 1 Guelph-- 1 Hil-lisbour- g-1 Welland-- 1 St. Catharines-- 1 Warren, Mich.-- 1 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000159