000545 |
Previous | 1 of 11 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
fer "EKES рлатЈЈЦДДашцалшљјцц ! jHiirffwWflsМУЛШ.1 М.МРИГЧИ" WWUIFWllJ'mi WW H У-ћУУКГЧГ-Д- У tf .ћ..У Na nedavnom Sajmii m knjiga u Beogradu pred-stavlje- na je i knjiga dra Mila Boskovica pod naslo-vo- m "Sesta kolona", u kojoj autor obraduje djelovanje nase politicke emigracije. Iz tjednika "Osmica", iz po-duz- eg napisa o toj knjizi dra Boskovica, prenosimo dio o "suvremenom" djelovanju tih emigrantskih organiza-cij- a koje se kriju pod zvuc-ni- m imenom "akademije", a ocito su antikomunisticke orijentacije. ЈРЖ&№ ЈГЛЈГАЧ "U posljednje -- vreme, posebno su u modi naucni skupovi i simpo-ziju- mi — bilo u sopstvenoj organi-zacij- i, bilo pod okriljem naucnih us-tano- va konzervativne, antikomuni-sticke orijentacije — na najrazlici-tij- e teme. Povodi ne nedostaju, a cesto. nisu ni bitni. — Svaka od tih "akademija", svaka od tih nazovi kulturnih dru-stav- a, zeli da se, pre svega zbog pfopagandnih potreba, na odreden nacin veze sa nekim strukturama u Jugoslaviji — kaze dr Boskovic. Zaboravni "iseljenici" Ta prirodna veza je uslovljena i drugim potebama. Uz impresionira-nj-e clanstva, valja se nametnuti, obavestiti i zemlju da, eto, postoji ta i ta kulturna organizacija. Srpska nacionalna akademija (u kojoj nema ni jednog akademika) je samo ak-tuel- an, ne i izuzetno karakteristican primer. Da ii je tacno da u Srpskoj nacio-naln- oj akademiji u Kanadi, kad je rec o akademskim titulama, mogu da se pohvale samo sa dva profesora nije od znacaja. Inzenjerima, bi-bliotekar-ima, lekarima, ocigledno godi ono sto rade, pa i kako se zovu. — To nije organizacija — kaze dr Boskovic. — Toje izvedeni oblik rada, okupljanja grupe intelektua-lac- a iz redova velikosrpske ili pro-cetnic- ke emigracije. — Oni tvrde da nisu emigrantska, vec iseljenicka organizacija? — Institucije jugoslovenskog ise-ljenist- va vezu sa zemljom odrzavaju iskljucivo preko matice iseljenika i v __ _ preko nasih diplomatsko-konzular-ni- h predstavnistava. Srpska nacio-nalna akademija nikad nije krenula tim uobicajenim, legalnim kana-lo- m. Ambicija: uticaj na intelektualce Pomenutoj akademiji, jasno je, vise odgovaraju direktni kontakti. Oni to zovu "odrzavanje veze sa demokratskom opozicijom u zem-lji- ". Naravno, nisu jedini koji to rade i tako zovu. U okviru ustaske emigracije ta-ko- de su prisutne forme okupljanja intelektualaca, bilo u vidu saradnje sa redakcijama listova i casopisa, ili oko "naucnih" institute. U svo-j- oj knjizi "Sesta kolona" dr Milo Boskovic izmedu ostalog kaze: "Nesto je poznatija, jedno vreme bila "Hrvatska americka akadem-ija", osnovana u New York-- u 1953. godine. U vreme formiranja usta-novlje- na je kao "americka odgbjna i kulturno znanstvena ustanova, koja se bavi promicanjem hrvatske kulture". Deluje na liniji "nacio-nalno- g izmirenja" i "opstenarod-no- g pokreta". Neprijateljsku aktiv-no- st sprovodi pod vidom "odrzava-nj- a hrvatske nacionalne svesti" i veza s javnim i kulturnim" radni-cim- a u zemlji. U uzem rukovodstvu ima i nekoliko bivsih ustaskih fun-kcione- ra i lica osudivanih zbog na-cionalistic- kog delovanja i spijuna-ze- , a zapazeniju subverzivnu delat-no- st imala je u vreme tzv. "masov-no- g pokreta" i vezama sa osudenim liderima Matice hrvatske. Izrazito je antijugoslovenska emigrantska ustanova, a program je borba za "Nezavisnu hrvatsku drzavu". Pri-padn- ici "Akademije" polaze od procene da se ozivotvorenje cilja emigracije ne moze postici revoju-cionami- m promenama i romanticar-ski-m poduhvatima, vec upornim na-stojanj- em da se, pre svega, ostvari uticaj na odredene intelektualne sredine u zemlji." Okupljajuci neprijateljski orij en-tisa- ne emigrante, dr Radica Bog-da- n, dr Mate Mestrovic, dr Nikola Milosevic, dr Mirko Mehes i jos neki, izdaju "Journal of Croatia Studies" u sastavu Hrvatskog Na-rodn- og Vijeca (HNV). Kako pise dr Boskovic, slican institut postoji COMMUNITY NEWSPAPER VOL. 53, NO. 42 (675) THURSDAY, NOV. 21, 1985 u Argentini pod nazivom "Hrvatski latinoamericki institut", koji okup-lj- a intelektualce iz lationoamerickih drzava i na spanskom izdaje casopis "Studia Croatica" u kome siste-mats- ki prati i analizira dogadaje u zemlji, predstavljajuci ih "naucno" inostranoj javnosti. — Na liniji nacionalisticke kon-cepci- je o formiranju "slobodne i nezavisne drzave Hrvatske" oko li-s- ta "Hrvatska revija" i "Nova Hr-vatsk- a" u Evropi deluje takozvana "grupa hrvatskih intelektualaca" koju sacinjavaju emigranti koji su u zemlji pripadali ilegalnim organi-zacijam- a, osudivani zbog naciona-listicko- g i drugog neprijateljskog delovanja — pise u knjizi "Sesta kolona". — Grupa je aktivna u ne-prijateljsk- om radu: godine 1960. pokrenula je akciju o prikupljanju podataka o stanju u jugoslovenskim zatvorima, koji su dostavljeni ame-ricki- m sindikatima radi bojkotova-nj- a robe proizvedene u nasoj zemlji i pokretanja pitanja kod OUN... YUGOSLAV WEEKLY ESTABILISHED 1931 (. OSTRA" Predsednik SAD-- a Ronald Rea-gan primajuci akreditive od novog juznoafrickog ambasadora u Was-hingto- nu Herberta Bukesa, zatrazio je od juznoafricke vlade da zapocne pregovore sa opozicijom radi ukida-nj- a sistema aprthajda. Reagan je torn prilikom rekao da "americki narod nece nikad oprostiti rasizam bilo gde u svetu". Reagan je zatrazio da juznoa-frick- a vlada "pocne sa pregovorima koji ce voditi politickom sistemu koji ce biti prihvatljiv za sve". Kao bivsi drugorazredni glumac u filmovima, Reagan se pokazao iz-vrst- an glumac u politici jer svoje izjave, koje ne obecavaju nista kon-kretn- o ni pozitivno, zna potkrepiti uverljivom, bar za neke, mimikeri-jom- . Na drugoj strani on sei ne stidi (a mozda ni sam ne zna) da naj-ozbiljn- ije tvrdi nesto za koje svi znaju da je bas suprotno u stvarno-st- i. Zna se, na primer, da bi juznoa-frick- a vlada sa svojim sistemom aparthajda pala preko noci ako je ne bi pomagale velike multinacio-naln- e kompanije SAD-a- . morajti prestati 'Omagati Kontrase Predsjednik Nikaragve Daniel Oretega (desno) je dao javnu izjavu podrske nastojanjima grupe Contadora prisutnim diplomatskim predstavnicima u Managvi prije nekoliko dana. Zajedno sa svojim podpredsjednikom Sergio Ramirezom, Ortega je zatrazio da se kao prvo obustavi agresija od strane SAD-- a nad Nikaragvom. Ortega je zatrazio zabranu sudjelovanja stranih vojnih snaga na torn podrudju i ukazao na njihovu prisutnost kao najvecu prepreku miroljubivog rijesavanja problema u Srednjoj -- Amend. lC IW'" i
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, February 07, 1985 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1985-11-21 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000274 |
Description
Title | 000545 |
OCR text | fer "EKES рлатЈЈЦДДашцалшљјцц ! jHiirffwWflsМУЛШ.1 М.МРИГЧИ" WWUIFWllJ'mi WW H У-ћУУКГЧГ-Д- У tf .ћ..У Na nedavnom Sajmii m knjiga u Beogradu pred-stavlje- na je i knjiga dra Mila Boskovica pod naslo-vo- m "Sesta kolona", u kojoj autor obraduje djelovanje nase politicke emigracije. Iz tjednika "Osmica", iz po-duz- eg napisa o toj knjizi dra Boskovica, prenosimo dio o "suvremenom" djelovanju tih emigrantskih organiza-cij- a koje se kriju pod zvuc-ni- m imenom "akademije", a ocito su antikomunisticke orijentacije. ЈРЖ&№ ЈГЛЈГАЧ "U posljednje -- vreme, posebno su u modi naucni skupovi i simpo-ziju- mi — bilo u sopstvenoj organi-zacij- i, bilo pod okriljem naucnih us-tano- va konzervativne, antikomuni-sticke orijentacije — na najrazlici-tij- e teme. Povodi ne nedostaju, a cesto. nisu ni bitni. — Svaka od tih "akademija", svaka od tih nazovi kulturnih dru-stav- a, zeli da se, pre svega zbog pfopagandnih potreba, na odreden nacin veze sa nekim strukturama u Jugoslaviji — kaze dr Boskovic. Zaboravni "iseljenici" Ta prirodna veza je uslovljena i drugim potebama. Uz impresionira-nj-e clanstva, valja se nametnuti, obavestiti i zemlju da, eto, postoji ta i ta kulturna organizacija. Srpska nacionalna akademija (u kojoj nema ni jednog akademika) je samo ak-tuel- an, ne i izuzetno karakteristican primer. Da ii je tacno da u Srpskoj nacio-naln- oj akademiji u Kanadi, kad je rec o akademskim titulama, mogu da se pohvale samo sa dva profesora nije od znacaja. Inzenjerima, bi-bliotekar-ima, lekarima, ocigledno godi ono sto rade, pa i kako se zovu. — To nije organizacija — kaze dr Boskovic. — Toje izvedeni oblik rada, okupljanja grupe intelektua-lac- a iz redova velikosrpske ili pro-cetnic- ke emigracije. — Oni tvrde da nisu emigrantska, vec iseljenicka organizacija? — Institucije jugoslovenskog ise-ljenist- va vezu sa zemljom odrzavaju iskljucivo preko matice iseljenika i v __ _ preko nasih diplomatsko-konzular-ni- h predstavnistava. Srpska nacio-nalna akademija nikad nije krenula tim uobicajenim, legalnim kana-lo- m. Ambicija: uticaj na intelektualce Pomenutoj akademiji, jasno je, vise odgovaraju direktni kontakti. Oni to zovu "odrzavanje veze sa demokratskom opozicijom u zem-lji- ". Naravno, nisu jedini koji to rade i tako zovu. U okviru ustaske emigracije ta-ko- de su prisutne forme okupljanja intelektualaca, bilo u vidu saradnje sa redakcijama listova i casopisa, ili oko "naucnih" institute. U svo-j- oj knjizi "Sesta kolona" dr Milo Boskovic izmedu ostalog kaze: "Nesto je poznatija, jedno vreme bila "Hrvatska americka akadem-ija", osnovana u New York-- u 1953. godine. U vreme formiranja usta-novlje- na je kao "americka odgbjna i kulturno znanstvena ustanova, koja se bavi promicanjem hrvatske kulture". Deluje na liniji "nacio-nalno- g izmirenja" i "opstenarod-no- g pokreta". Neprijateljsku aktiv-no- st sprovodi pod vidom "odrzava-nj- a hrvatske nacionalne svesti" i veza s javnim i kulturnim" radni-cim- a u zemlji. U uzem rukovodstvu ima i nekoliko bivsih ustaskih fun-kcione- ra i lica osudivanih zbog na-cionalistic- kog delovanja i spijuna-ze- , a zapazeniju subverzivnu delat-no- st imala je u vreme tzv. "masov-no- g pokreta" i vezama sa osudenim liderima Matice hrvatske. Izrazito je antijugoslovenska emigrantska ustanova, a program je borba za "Nezavisnu hrvatsku drzavu". Pri-padn- ici "Akademije" polaze od procene da se ozivotvorenje cilja emigracije ne moze postici revoju-cionami- m promenama i romanticar-ski-m poduhvatima, vec upornim na-stojanj- em da se, pre svega, ostvari uticaj na odredene intelektualne sredine u zemlji." Okupljajuci neprijateljski orij en-tisa- ne emigrante, dr Radica Bog-da- n, dr Mate Mestrovic, dr Nikola Milosevic, dr Mirko Mehes i jos neki, izdaju "Journal of Croatia Studies" u sastavu Hrvatskog Na-rodn- og Vijeca (HNV). Kako pise dr Boskovic, slican institut postoji COMMUNITY NEWSPAPER VOL. 53, NO. 42 (675) THURSDAY, NOV. 21, 1985 u Argentini pod nazivom "Hrvatski latinoamericki institut", koji okup-lj- a intelektualce iz lationoamerickih drzava i na spanskom izdaje casopis "Studia Croatica" u kome siste-mats- ki prati i analizira dogadaje u zemlji, predstavljajuci ih "naucno" inostranoj javnosti. — Na liniji nacionalisticke kon-cepci- je o formiranju "slobodne i nezavisne drzave Hrvatske" oko li-s- ta "Hrvatska revija" i "Nova Hr-vatsk- a" u Evropi deluje takozvana "grupa hrvatskih intelektualaca" koju sacinjavaju emigranti koji su u zemlji pripadali ilegalnim organi-zacijam- a, osudivani zbog naciona-listicko- g i drugog neprijateljskog delovanja — pise u knjizi "Sesta kolona". — Grupa je aktivna u ne-prijateljsk- om radu: godine 1960. pokrenula je akciju o prikupljanju podataka o stanju u jugoslovenskim zatvorima, koji su dostavljeni ame-ricki- m sindikatima radi bojkotova-nj- a robe proizvedene u nasoj zemlji i pokretanja pitanja kod OUN... YUGOSLAV WEEKLY ESTABILISHED 1931 (. OSTRA" Predsednik SAD-- a Ronald Rea-gan primajuci akreditive od novog juznoafrickog ambasadora u Was-hingto- nu Herberta Bukesa, zatrazio je od juznoafricke vlade da zapocne pregovore sa opozicijom radi ukida-nj- a sistema aprthajda. Reagan je torn prilikom rekao da "americki narod nece nikad oprostiti rasizam bilo gde u svetu". Reagan je zatrazio da juznoa-frick- a vlada "pocne sa pregovorima koji ce voditi politickom sistemu koji ce biti prihvatljiv za sve". Kao bivsi drugorazredni glumac u filmovima, Reagan se pokazao iz-vrst- an glumac u politici jer svoje izjave, koje ne obecavaju nista kon-kretn- o ni pozitivno, zna potkrepiti uverljivom, bar za neke, mimikeri-jom- . Na drugoj strani on sei ne stidi (a mozda ni sam ne zna) da naj-ozbiljn- ije tvrdi nesto za koje svi znaju da je bas suprotno u stvarno-st- i. Zna se, na primer, da bi juznoa-frick- a vlada sa svojim sistemom aparthajda pala preko noci ako je ne bi pomagale velike multinacio-naln- e kompanije SAD-a- . morajti prestati 'Omagati Kontrase Predsjednik Nikaragve Daniel Oretega (desno) je dao javnu izjavu podrske nastojanjima grupe Contadora prisutnim diplomatskim predstavnicima u Managvi prije nekoliko dana. Zajedno sa svojim podpredsjednikom Sergio Ramirezom, Ortega je zatrazio da se kao prvo obustavi agresija od strane SAD-- a nad Nikaragvom. Ortega je zatrazio zabranu sudjelovanja stranih vojnih snaga na torn podrudju i ukazao na njihovu prisutnost kao najvecu prepreku miroljubivog rijesavanja problema u Srednjoj -- Amend. lC IW'" i |
Tags
Comments
Post a Comment for 000545