Nase Novine, August 22, 1985

              Sesta kolona (1)
AV
emigracija svih boja i opredjeljcnja dovija so
na sve naciiw u okupljanju pristasa i priprcmanju teroristickib
aktivnosti: nodavna sudenju u Zagrebu. Osijcku i Vara.dinu
pokarala su samo dio to taktiko.
I skoi'n i 1 1 i 1 a i kn i ii M i l.i Hosko i c--
a .S'cs.i knnM.i Knim;i je
(1 I 11ЦИ (1() )ll II ЦЧИ1 lll,UlC IiIiiilios.h en ski f'.l s cAo СИИЈГЈСјС
Hoskm ictn e do kt oi skr 1 st'rt .it i ic ko )a )e 1 !Ж()
кп)1це i a koii c to undine dobio sa(,iiu n;iqr;i(lu Hi m.ii I lllkiipis.l o o noo kllU;" Itdjlon o i l pi oil) in .1 o n I'.ll IpiU M
Xnijids.n cisA. vmii.n ;i.i -- ih hm.i
i opit'ilii'ljt'iiiJ (oi. sc i.i mi i.K ;)( i
okuplj.miu pfs(,is.i ) ; rm.uiw Wioii s(4l .lktl llOtl It'll, i I. s((r!.l I . grcllll lljcku 1 .1! .llllllh J.'A.I.' l.i Ml
S.1IO i( c l.lkllkf
I'oiv sto lirmid n mk.im.i '.tid.i it- - ni'i'
biona sadraja N.i niemu pise Diaiji
bfato dV l IH tr pill,llll I l,i 1I0( 1 kill s ill Mike
Hrvatskog (islulxxlil.K коц pdkri'l.l kdl i (
M' odldtl ,t VllJCIIle llsklsujlll pi.llllk.l
27 2H 2!) i 30 m.nl.i ini mlmi i ukulu i Sdne ,i S.lkl MlillOIIlk iii'L KUIs.i 11ПЧ I ill
stigne u Mdnev u unci imedu 2( i 27 tin
17 sati u podne i da se )iij.ii .ip'ilnn
ouira poivnicom glanoiu iukovode.cm
u Hrvatskoj kuci S(iru' Buckingham
ulica br 47 49 od кица co pi imili dal)e ins
trukcije I torn neohicnom poivu pise
da kursiie aktivnosti pocinju 27 toeno u
podne" te da ' a hranu i kursm inatenjai
ukljucujuci i ojnu uniformu tkoja ostaje
u vlasmstvu) svaki sudionik inoia d.i plati
5 funti sterhnga Nahtaja si' higijonski
pnbor koji je obavean i, sc donese Na
kraju so dodaje da ' tko s ira ncki muicki
instrument moze da ga podne.se ' a potom
shjedi pozdrav "Zadom spremm'" te pot
pisa sefa administrativne sekci]o
Ovaj poziv samo je jedan od umh sto ih
antijugoslavenska fasisticka emigracija
salje na adrese nasih ljudi koji so nalao
lzvan gramoa nase emlje Neki ga bace
a neki sc odazovu l slupaju u redovo cmi
gracije, te seste kolone. l postaju "ljudi
bez obraza", bpremni da jednoga dana. a
ciljeve nepnjateljske ideologic i stara
nja neke od "nezavisnih drzava' postavo
bombu ih eksploziv na mjestogdje co stra
dati neduzan svijet Da huskaju i potieu
druge na nopnjateljsku aktivnost protiv
svoje domovine
U svojim planovima bozumlja antijugo
slavenska fasisticka emigracija formwa
pohgone na kojima so vjozbaju toronsti i diverzanti "podgrijavam" laznim nadama
obecanjima i predvidanjima
Procjenjuje so da ustaska emigracija u
Zapadnoj Evropi ima obucenih oko 500 di
verzanata l toronsta koji so mteivno nao
ruzavaju
Pocetkom sezdesetih godina cotnicka jo
omigracija u Francuskoj formirala vocu
grupu ekstromista, njih oko 40. s diver
zantsko-teronsticki- m sadrzajom rada i planirala akcije u zornlji i inozemstvu I'o
slije prvoga neuspjelog ubacivanja dvaju
diverzanata grupa se raspala i nastavila
neke manje akcije protiv diplomatskih
predstavnistava
Na sudenju teronstima tv Hrvat.sknx
revolucwnarnog bratstva svojedobno u
Beogradu, utvrdeno jo da su so obueavah
u centrima u Oberlangenu ih Fnednch-schafenu- .
Posebna obuka obavljana jo u
sumama nedaleko od Fnedriehschafena
montirane mine postavljane su pored sta-bal- a
da bi se ocjenjivalo njihovo ubojito
djelovanje. Ova grupa imala je i skladiste
eksploziva na cesti
u kojem se, prema ocjeni jed
nog svjedoka na suda, nalazilo eksploziva
u vnjednost 300.000 maraka. Na saboru
Hrvatskog narodnog odbora u Torontu
1974. godine skupljeno je 30.000 dolara i
kupljena farma u Spanjolskoj. koja je slu-zil- a
za obuku teronsta, a jedan od rukovo-dilac- a
HNO, Dinko Sakie, tvrdio je svoje- dobno da je uz pomoc ameneke obavjo-stajn- e sluzbe u juznoj Americi formirao
logor za obuku terorista nazvan Janka
Puszta po ugledu l u znak sjecanja na sli-ea- n
logor ustaskih terorista formiran pnje
rata u Madarskoj U listu HNO Obrana za
povjednik ovoga logora samozvani "pu-kovni- k
Domagoj" poziva "sve hrvatske pa-triot- o
da pruze pomoc i potpomognu djo
latnost Janka I'ustc koji se priprema a
konaeni obracun s okupatorom na.so do-movine"
Dodu.se Stjepan Bilandic, ruko-vodila- c
HNOodbaeujeovu tvrdnju naiva
juci to Sakieevom fikcijom
Emigracija se dovija na sve nacmo i pn
bjegava promjoni taktiko kako bi subvor
zivno djelovala protiv na.se emlje No
davna sudenja u Zagrobu, Osijoku i Vara
zdinu pokazala su dio to taktiko Naime,
V
4 AYAЈђ
.Xntijugoslavcnska
sk.i
SI
(1 ol).ivl)en.iuoldikw
Oberlangen-Fne-drichshafe- n
neke omim.inlske oigaiu.icijo piibjoga
.i)u Ionic da nckompi omitii anc clanme
iacaiu u cmliu da ilotialim Inrmiiapi
'j.i u pe a tc! oi 1st irk u aktivnost pa i ivodi'
l CI 1 1'
Serc i diverin
s ilniKO stiane I'lium.K ij.i se posljed
npli god I n a s e isc oi 1 1 out ii abi na teio
i isticke akuje u inoomst u 1 radobl)u
ml l'}2 do H)B4 godine ustaska emigia
i ia je u inoomstu iola .() piookati
nili ak( ia i jedno ubo)sto nasegilrzavlja
lima I isto riomo u liioonistvu je uhap
sono 24 a osudeno 11 omigtanata Samo
ii da slucaja irocono su kazno dozivot
nog atvoia ia ubojstvo naseg drvavljani
n.ii dok su ostalo kane simbolicno sto
pot i dujo da apadne emlje i dalje oilo
politiku rahcitog "sudskfjg arsnia' u od
nosu na tei onam koji ugrozava njihoa
dobra i onaj. koji )o okionut lskljucno
prema nasoj omlji
Teroristicke organizaoije imaju uspo
staljone voe sa svercerskim kanalima u
pojedinim emljama, preko kojih naba
Ijaju oruje, municiju l eksploziv l drugu
oprernu a lvodenje diverzantskih akci-j- a
Osim toga, toronsti neprestano racu
naju na nepnjateljske elemente u Jugo
slavip s kojima nastoje odrzavati vezu i
preko njih prenoso svoj utjecaj I! posljod-nj- e
vrijemo sve se vise oslanjaju na nacio-nalist- o
i stoga jekaraktensticno za sve de-galn- e
organiaeije otknvene u zemlji da
su imale vezu s emigracijom u inozemstvu
od koje su dobivale mstrukcije l pomoc i
d]olovalo na liniji njena programa.
Da bi avrbovala lju ie га svoje mracne
ciljeve emigracija se sluzi raznirn metoda-m- a
Najcesee se teronsti vrbuju podsjeca-njo- m
na neke "nacionalne momente" ih
cinjenice porodicne tradicije, koristi so
njihova teska matenjalna situacija ih se
angaziraju ucjenjivahjem Naredbodavci
no biraju sredstva kako ce nekoga prido-bit- i
da izvede diverziju ih bilo kakvu tero-ristiek- u
akciju. Ponajcesce se ponudi no-va- c,
a ako to ne uspijeva pribjegava se
ucjonama i drugim metodama
Tako se ustaski teronst Ivan Bubalo pri-na- o
1970 godine na sudenju u Doboju da
jo a podmetanje tempirane mine na beo-gradsk- oj
7eljeztuckoj stanici od ustaskih
rukovodilaca dobivao ponudu od 10 000
maraka. U maju 1969 godine u Beogradu
jo osuden aktivni clan ustaske terori-sticke
organizacije Ante Pasalie, koji je
do.sao u zemlju sa zadatkom da u isto vn-jem- e
kada i teronst Jalic, koji je postavio
minu na zeljeznickoj stanici u Beograd,
postavi minu na zeljeznickoj stanici u Za-greb- u,
ii. nagradu od 10 000 maraka
Osudeni teronst Radoslav Gajic, clan or-ganizacije
Nova ?ora iz Ingolstadta za iz-vode- nje
mogucnosti miniranja objekata
na zeljeznickoj pruzi Beograd-Bar- , dobio
jo unapnjed 40 000 dinara Hrkac je za
5000 maraka pnstao da postavi mine u
beogradskom kinu i na zeljeznickoj stani-ci,
a biljeze se primjeri da su emigrantske
organizacije placale i strane drzavljane
da izvodu sabotaze u пабој zemmlji.
Berndt Watzel je tako 1976 godine prihva-ti- o
ponudu Ujedinjenih Hrvata Njemadke
da za 15.000 DM postavi eksplozivne na-prav- e
u turistickim mjestima na Jadranu
Ostavio ih je na plazama Crikvenice, Opa-tij- o
i Rijeke, ali nisu eksplodirale, a cet-vrt- u
je, u strahu od odgovornosti vratio
nazad u SR Njemafku.
Iza ovih i slicnih "putnika smrti" stoji
fasisticka emigracija. Osnovna je karakte-nk- a
te emigracije njena organiziranost u
parcijalnim malobrojnim emigranlskim
grupacijama, uz postojanje veceg broja
antagonistickih f'rakcija unutar organiza-cije,
koje djeluju razjedinjeno na nacio-nalno- j,
vjerskoj i politickoj platformi ak-tivnosti
Emigrantske organzcije ne po-stoj- e
kao neke klasicne politicke, iako
so pojedine tako zovu l poku.savaju da
prodstave. One formalno egzistiraju kao
"naeionalna" i "kulturna", "naucna", "lu-stonjsk- a"
ill "humanitarria" drustva,
mada su u svojoj su.stini najcesee kontra
revolucionarne, neprijateljske l krajnje
okstremne teroristicke grupe
U emigraciji hrvatskog ponjekla postoji
nekoliko jafih i utjecajnih organizacija
koje u aktivnosti idu svaka svojim putem,
iskljucujuci jedan drugu, i cak djelujuci
jedna protiv druge sa ciljem pridobivanja
clanstva i preuzimanja vodece uloge. Unu-tar
pojedinih organizacija vlada liderstvo,
a nastoje se formirati i "naeionalna vije
ca" koja treba da budu predslovnik emi
gracije
emigraciji srpskog ponjekla te su su
protnosti jo.s vi.se l.razene Nijodna od
ujenih organizacija ne zeli suradnju sa
borom" kome "zamjeraju" svojevro
menu otvorenu kolaboraciju s okupato-rom
Na rascjepu omigrantskim redovima
ukaao je svojedobno l bivsi kralj Potar
Drugi Karadordevic, pisuci u Srpkoj bor
hi. u som Wiui Srbima na umuvnje
medu ostalim l oo 'Za ovo vromo nasi
ljudi su so toliko avadili da srno svi mi
ma gdo so nalaili ostavljali zalosnu sliku
0 sebi svo)ojemlji i svom naiodu Potio
sili sino si 1 an novae, koji je poSteni srpski
narod aradio u noju svoga Ilea u svetu
Лл bismo llaih pied sudove slobodnih i
demokralskili emalja i da bismo napa
dali jedni druge"
' Slicnu zalosnu sliku ostav Ija i ostala an
liUgoslaonska fasisticka emigracija
staska emigracija je poslije dueg vro
mena i opadanja utjocaja i aktivnosti Hr
;i(skog oslobodilafikog pokreta (HOP), or
ganiaeije lormirane 1956 godine pod tim
naivom koja je zadojena pravilima I'ave-Iteev- a
" ustaskog pokreta" l 1929 godine
uspjela stvonti odrodone obliko koordini
ranog djelovanja kroz organizaciju Hrvat-sA'ot- ,' narodnog vijoca HNV objedinjava
najveci dio ustaskih emigrantskih organi-zacija
l rukovodi njihovom cjelokupnom
antijugoslavenskom djelatnoScu Najvisi
organ HNV jeSabor, koji ima rzvrsneorga-n- e predsjednistvood petclanova i lzvrsni
odbor od cetin clana lzvrsni odbor ima
tn ureda Jedan za medunarodne odnose,
a pnmicbu (propagandu) l za politicka
pitanja (zaduzena za obavjestajnu djelat-nost- )
Osnovne jedinice HNV su mjesni od-bor,
kojih ima 161 sa ukupno oko 6000 cla-nov- a,
a na celu su organizacije Mirko Vi-dovi- c, predsjednik Sabora HNV l Mato
Mestrovic, predsjednik Izvrsnog odbora
HV HNV
Mirko Vidovic, rodon je 1940 godine u
Livnu Kao srednjoskolac je propagirao
fasisticke ideje. zbog cega je 1958. godine
1 hapsen Poslije zavrsetka filozofskog fa-kulte- ta
1965 godine je iz nepnjateljskih
pobuda emignrao u Francusku gdje je l
dobio drzavljanstvo Po zadatku ustaske
emigracije upucen je 1971. godine u zem-lju,
kad je uhapsen zbograspacavanja pro-pagandno- g materijala. Osuden je zbog ne-prijateljske
djelatnosti u inozemstvu i
zemlji na sest l po godina zatvora. Godine
1976. pusten je uvjetno na intervenciju
francuskih vlasti koje su garantirale da
mu ubuduce nece biti dopusteno bavlje-nj- e
neprijateljskom djelatnoscu protiv
SF'RJ Otito da garancija nije ispunjena
PokuSaj objedinjavanja
Drugi hder HNV sin je poznatog kipara
Ive Mestrovica. Roden je 1930. godine u
Zagrebu, a od 1947. godine zivi u SAD
Mato Mestrovic doktonrao je na Sveucih-st- u
Columbia u New Yorku. Od 1954 do
1956 godine bio je oficir u specijalnim je-dinica- ma americke armije. Od 1968. go-dine
je profesor suvremene histonje i po-lititk- ih
nauka na Univerzitetu u New Jer-sey- u
Iako je Hrvatsko narodno vijecc
osnovano jos 1970. godine Mestrovic se u
njegovu aktivnost ukljucio tek 1980. a nje-gov- a
proslost, kasnije ukljucivanje u orga-nizaciju
l djelovanje u njoj, nesumnjivo
ukazuje na orijentaciju u kojoj svoje mte-res- e
lskazuje, ponajpnje inozemni faktor
a ne emigracija.
Pokusaji objedinjavanja organizacije
ustaske emigracije u stvaranju zajednicke
platforme i jedinstvenoga rukovodecega
tijela zabiljezeni su jos 1948. godine Te
akcije vodene su na micijativu Ante Pave-lic- a
i njegovih najbhzih suradnika, all su
svi pokusaji propadali zbogrivalstva, jed-nak- o
i zbog nedostajanja potrebne podr-sk- e
toj inicijativi od strane sluzbenih or-- ,
gana na Zapadu.
Jedna od posljednjih akcija rezultirala
je stvaranjem HNV, a zapocela je u raz-dobl- ju
196970 godine. Rukovodstvo usta-ske
emigracije ocijenilo je tada da je po-volj- an trenutak da se, u suradnji s nacio-nalistim- a
pojaca aktivnost na rusenju us-tavn- og
poretka u SFRJ.
Aktivnost emigracije u okviru HNV po-jaa- na je poslije rasciscavanja u zemlji sa
snagama "masovnog pokreta" 1971. godi-ne,
a bazirana je na procjenama reakcio-narni- h
krugova na Zapadu i rukovodstva
emigracije da co u SFRJ uskoro nastupiti
кп.na situacija koju treba spremno doce-kat- i
u roalizaciji ciljeva
(Nastavlja se)
Pnprcmio .Jovo Panpovic
"Danas"
SAPCU
Nisam Sapcanka, niti udata za Satv h
nina tako da su sve licne veze iskiju-cen- e
iz mog hvalospeva. Moja je poro-dic- a bila pnhvacena od dobrih ljudi ,.
Sapca a kasnije smo proveli ratne go- dine u nekoliko sela u okolini Sapca
Ima, dakle jake veze koja seze u tra
gicne dane 1941, ah kako sam ja imala
onda tn godine nije to glavni, presudni
razlog .sto se javljam
Hrabrost za javnu rec dobila sam po-sl- e vehkog uspeha hora "66 devojaka
koji je u Bnselu po treci put izborio ve-hk- o pnznanje i zvanje najboljeg hora
Evrope' Iako nisam sporta.s, uspeh koji
je Aabacka "Metaloplastika" osvojila u
petom zavr.senom domacem prvensHu
(mishm 15 bodova ispred drugoplasira-nog1- )
i posebice kao nepnkosnoveni
majston l prvaci Evrope, nije me osta-il- o mdiferentnom, staviSe radovala
sam se kao dete A sad joS nesto Moj
suprug l ja idemo kod razhcitih fnzera
ah kad god smo ush u svoje "salone
cuh smo kako grmi radio iz Sapca' Bas
tako grmi a narod placa da cuje sta mu
fall, ko koga slavi 1 hvah, ko sa kim, ko
jo gde a sve "cisto" porudzba je pla-cen- a
l muzikom zacinjena Tako je. go-dinam- a.
vec, Sabac poistovecen sa svo-jo- m
radio-stanico- m l stekaojedosprdni
epitet "najseljackije (u losem smisluj i
neukusnije narodne stamce"' Epiteti
vanraju od "hita" do "hita" ah to nije
bitno. Bitno je da svet van Sapca ima
pogresnu predstavu i krivu sliku o celoj
jednoj sredini samo na osnovu kontakta
s mocnin radijskim posrednikom.
To me je vise puta uvredilo jer znam
taj grad i te ljude: nisu ni neotesani, ni
zaostali, ni nekulturni. Idem i sad po-vreme- no
u Sabac i znam sledece: Sabac
ima muzicku skolu, Istorijski arhiv, Bi-bhotek- u, narodno pozoriste, jedan od
najboljih listova "Glas Podrinja" i to
sve medu prvima u Srbiji! Dodajmo i
zavicajni Klub pisaca pa vrlo jaku i ak-tivn- u slikarsku druzinu (namerice izbe-gava- m izraz "Koloniju!") Da apsurd
bude veci imaju i poznate sastave koji
neguju lepu muziku a mislim da su "Sta-r- i
zvuci" medu najboljim pa imaju kako
eujem i mladi a veliki sastavlimenegla-zb- e
pa "Abrasevic"...
Nekada je a i sada Sabac medu najja-ci- m centrima konjickog sporta — pre
dve godine bila sam sa muzem i sinom
na derbiju koji je pratilo vise od deset
hiljada ljudi! I, na kraju, sta je to naj-vredni- je
— ne najbucnije! — sto jedan
grad, sredinu pred svet stavlja i na
osnovu cega se meri? Sabac je lep pri-mer
cesto pogresnog suda.
Jelena
JANKOVIC-MARU6I- C
Beograd, "Politika"
GRCKA — TURSKA
PROTEST ATENE ZBOG
SRUSENE CRKVE
ATENA — Grcka vlada je ulozila pro-test
Turskoj zbog nedavnog rusenja pra-voslav- ne
crkve iz 19. stoljeca u pred-grad- u
Istanbula. Protest grcke vlade je
predan turskom ambasadoru u Ateni i
u njemu se Turska upozorava da je uni-Sten- je
crkve sv. Dorda direktno narusa-vanj- e
lozanskog ugovora. Po torn ugo-vor- u
crkve se smatraju imovinom pod
kontrolom drzave. Grcka ce u povodu
ovog slu6aja poduzeti odgpvarajuce
mjere, saopcio je predstavnik vlade u
Ateni, a cijeli slucaj ce biti iznesen i
pred medunarodne organizacije. (UPI)
DVOSATNE OBUSTAVE
BUENOS AIRES — Urugvajski sindi-- '
kati opredijelili su se za plan protesta
koji bi ukljudivao dvosatne obustave ra-da,
a 16 "radnickih savjeta" potinju raz-matra- ti tesku ekonomsku situaciju u ko-joj
se nalaze urugvajski radnici, Sto je
povod za te dvosatne Strajkove.
Ti radnifki savjeti, koji objedinjuju
radnike i poslodavce, i u 6ijem radu ce
sudjelovati i predstavnici Sanguinetti-jev- e
vlade, stvoreni su na osnovu ne-dav- no donijetog zakona kako bi se omo-guci- o dijalog i trazenje zajednickih rje-senj- a. (Tanjug)