000203 |
Previous | 16 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
March 30, 1977 ISTINE I ZABLUDE O KOZMETICI Kriza vode u svijetu SCIENCE MAGAZINE i Kad su posljedice katastrofalnih suSa, koje su prije tri-6et- iri godine pogodile neke afriCke zemlje, po-ma- lo vec pocele padati u zaborav, iz Etiopije su nedavno pocele stlzati vijesti o novim suSama i gladi koja je izbila zbog su§e u neklm dijelovima sjeveroistocne Etiopije. DoduSe, njezini razmjeri i posljedice mnogo su manje od one prije tri godine u Volou, nekim dijelovima drugih istocnoafrickih zemalja ili pak u zemljama Sahela, na zapadu africkog kontinenta, koja je odnijela na desetke tlsuca ljudskih zivota i desetkovala stoku. Ipak sve to pokazuje da rizik gladi izazvan elementarnim nepogoda-ma- , u prvom redu suSom, јоб nije sasvim uklonjen u mnogim predje-lim- a crnog kontinenta. Istodobno nedavno smo zabilje-zil- i, mozda viSe kao zanimljivost, namjeru da se napravi nevjerojatan pothvat; da se s Antarktika mor-ski- m putem preveze divovska santa leda u Saudijsku arabiju koja, kao i niz susjednih pustinjskih zemalja, osjeca kronicnu nestaSicu vode, Sto je velik limitrajuci faktor za ubrzani privredni razvoj. lako zvuci kao anegdota, u prici da Sejici u arapskim emiratima, koji raspola-z- u bogatim izvorima nafte, zavide jednom svom kolegi na cijem teritoriju nema nafte, ali postoje bogati izvori vode, ima mnogo istine. Kao i u tim pustinjskim zemljama lesto spominjanoj pos-lovlc- i: "Za jedan potok — citavo bogatstvo!" Teze od nestasice nafte Naveli smo ove detalje o vodi samo kao djelomicnu ilustraciju za problem koji poprima globalne razmjere, i to ne samo zbog njezine nestaSice. Problem vode je, naime, mnogo slozeniji o cemu govori i cinjenica da se uskoro, od 14. do 25. marta, u argentinskom gradu Mar del Plati odrzava izvanredna konferencija UN o vodl pod geslom "Osigurati vodu za sve narode svijeta". O znacenju tog skupa, kojem ce prisustvovati predstavnici svih ze-malja clanica svjetske organizacije te brojnih medunarodnih organiza-cija- , generalni sekretar konferen-cij- e Yahia Abdel Mac3ed kaze: "Predstojeda konferencija UN o vodi odnosi se na najfundamental-nij- u potrebu fiovjeka. Ne samo da voda odrzava ljudski zivot nego je Uzorci mora sdubineod9600 metara Washington — StruCnjacI amerl-бко- д Nacionalnog blroa za standar-d- e pri Merilendskom sveuclliStu konstruirali su instrument koji moze uzimati prlmjerke morske vode s dubine oko 9600 metara, uz zadrzavanje originalnog prltiska I temperature uzorka. Komora tog instrumenta takoder moze posluziti kao prostpr za inku-bacij- u mikroorganizama i izvodenje drugih pokusa za koje su potrebni posebni uvjeti. Uza to, Stetni III nepotrebni uzroci mogu se odstra-ni- ti Iz te komore bez poremecaja temperature i prltiska. Znanstvenici su u toku prvlh pokusnih Istrafivanja morsklh du-bi- na ротоби novog uredenja prl-mijet- ili odredene bakterlje koje, oclto, za opstanak zahtijevaju vrlo visok prltisak I druge uvjete koji vladaju u donjlm slojevlma oceana. teSko I zamisliti bilo kakav program za ljudsku dobrobit koji ne pretpo-stavlj- a dovoljno opskrbljivanje cis-to- m vodom. To potvrduje i predvldanje struc-njak- a da bl se do kraja ovog stoljeca svijet mogao suoclti s krlzom vode, njezinom nestaSicom i zagadenoScu, koja bi mogla biti teza i imati mnogo vece posljedice od energetske krize". Zato je razumljivo odrzavanje ovog zaista jedinstvenog skupa koji pokazuje da je medunarodna zajednica sada prvi put cjelovito pristupila strateSkom zadatku ciji je cilj da se izbjegne kriza globalnih razmjera. Polazl se, naime, od pretpostavke da ce se svjetsko stanovniStvo uskoro udvostruiiti, a zatim i utrostruciti. To ce, u to nema nikakve sumnje, bitno sma-nji- ti rezerve vode, tog osnovnog izvora zivota. Zato je vec postignu-t- a nacelna suglasnost zemalja svih geografskih podrucja, iako su najmanje zanimanje pokazale razvi-jen- e industrijske zemlje, da treba poduzeti energlcne mjere kako bi se medunarodna zajednica organi-ziral- a i odredila platformu i prog-ram akclja za nekoliko desetljeca unaprijed. Zagadeni gradovi Nije, dakako, teSko pretposta-vit- i da se najhitnija potreba za vodom osjeca u' poljoprivredi. O tome govore i podaci da je sada samo 18 posto svih obradivih povr-Sin- a navodnjeno. A Cinjenica da i te povrSine daju izmedu 40 I 50 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje dovoljno potvrduje potrebu boljeg koriStenja raspolozlvih kollclna vo-de i primjenu najsuvremenijih teh-noloSk- lh sredstava da bi se ona §to bolje iskoristila. Jer nije rljec samo o navodnjavanju nego i o borbi protiv rasipanja, vode, koja doblva na znacenju zato Sto je ukupna kollclna vode gotovo fiksna, pa je najveci problem u njezinoj raclo-naln- oj distribuciji. Medutim, kad je rljec o vodl, sve veci i akutniji problem postaje njezino zagadivanje, koje je popri-mil- o masovne razmjere. Procjenju-j- e se, naime, da je jedan od najve-ci- h uzroka smrti u zemljama u razvoju, koje su Inace najviSe pogodene i nestaSicom vode, upravo koriStenje nezdrave I fekall-jam- a zagadene" vode jer tamo, prema nekim podacima, zagadenu vodu pije oko 150 milijuna Ijudl, i to samo u gradovima. Konferencija u Mar del Plati razmotrit ce, dakako, problem vode sa svih aspekata. Medutim, njezin je cilj u prvom redu da na svjetskoj razini prihvati pollticke odluke koje bi osigurale koordlnaciju i suradnju ' na medunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Jer ve6 sad je vl5e nego jasno da spremnost na suradnju mora biti univerzalna, da covjeianstvo u buducnosti moze David Suzuki nas svakog tjedna upoznaje sa ljudima i idejama Sto premoScuju vanjske domete ljudske misll i maSte na programu "Science Magazine", srijedom u 8:00 na ve6e, na CBC-T- V mrezi. izbjeci krizu zbog nedostatka vode samo ako se u akcijl svl udruze. Oko 200 tematskih dokumenata, koliko ce ih se podnijeti na konfe-rencij- i, pruzit ce, vjerojatno, teme-- I j i te argumente koji govore tome u prilog. Filip Svetic Solunska"Buna" Krajem proSle godine pi-sa- li smo o najavljenim druS-tveno-zakonsk- im promjena-m- a u Grckoj, o emancipaciji zene, i najavili mpguci otpor тибкагаса i ina6,e konzerva-tivni- h elemenatal, do cega tamo vec dolazi. Naime, povodeci se za predlozenim reformama po-buni- le su se studentice u Solunu, traieci da im se dozvoli da u studentskom domu mogu primati posjeti-oc- e, ukljuCiv i prijatelje, ko-leg- e. Do sada, kazu, nije bilo dozvoljeno posjecivanje ni blize rodbine prilikom bole-s- ti itd. "Ne zelimo viSe da zivimo u srednjem vijeku", izjavile su studentice i stupile na 5trajk. Tim svojim korakom naiS-l- e su na otpor ne samo vlasti i pojedinaca vec i dobrog dijela roditelja. No svim tim protivnicima reforme u stu-dentsk- im domovima (i inace) predlozeno je da odu u samostane. Pa, kao Sto se vidi, "tra-dicionaln- o" тибко pravo u toj zemlji zaista je tvrd orah — koji im se ipak polako razbija o glavu. милтм1# KtnfilH V'31tMUt'VrrtOiS'-lTWlMftfffA.U?)- W 9ПГ&-еНЛК1вШ1Шшг- Л Kako uloviti vi§eribe GodiSnji ulov rlbe u svijetu, ukupno 69,5 milijuna tona, samo je mall dio bioloSkog potencijala u rijekama, jezerima, morima i oceanima, izjavio je kanadski ucenjak Norman Wilimovsky. "Uz vrlo male promjene ljudi bi mogli uloviti joS 50 milijuna tona ribe", rekao je Wilimovsky. "Kad bi covjedanstvo iskoristilo najnovija raspoloziva tehniika dostignuca, godiSnja zetva iz mora mogla bi doseci 200 milijuna tona". Na konferenciji o prehrani, koja je odrzana u Washingtonu, Wili-movsky je naveo viSe nacina kako da se poveca koriStenje protelna iz mora. Ljudi bi moral! mljenjati navike I jesti viSe vrsti morsklh riba, dr2l Wilimovsky. Istlcuci da Norvezani vec razvi-jaj- u "morsku poljoprivredu", Wili-movsky kaze da ce ljudi u buduc-nosti moci uzgajati ribe kao Sto sada uzgajaju stoku. Mnogo novih objekata Donja Stubica — Najvazniji objekti Sto ce se graditi ove godine u opcini Donja Stubica, a pripadaju u neprivredne investicije su: fiskul-turn- a dvorana u Oroslavju, dovrSe-njedruStven- og doma i kinodvorane u Oroslavju, djecji vrtic u Mariji Bistrici, gradnja Juznozagorskog vodovoda od Gredica s vodospre-mo- m na Kamenjaku, modernizaci-j- a cesta Gornja Stubica Matej — Laz, Marlja Bistrica — Globocec i "Sljemenske ceste". U planu je i gradnja objekata za sport i rekrea-cij- u u Oroslavju te 65 stanova u viSe mjesta op6ine Donja Stubica. Sminka nije bezopasna 2ene su oduvek najlakSe davale novae za kozmetlfike preparate. Sta ce kupitl zavisi, uglavnom, od pre-poru- ke proizvodaca da svoj proiz-vo- d nametne leplm pakovanjem. Pri kupovlni, ni jedna zena ne raz-miSI- ja kakva je sadrzina onoga Sto je kupila. Zvuci zastraSujuce, ali je istinito — tvrdi potpredsednik kozmeti6ara jugoslavije Olga Dejanovic, da ve-ci- na kozmetickih preparata, bez obzira na ugled koji uziva firma, mozedaizazovealerglju. Medutim, isto tako kao Sto su ljudi svesni da alkohol Steti pa ga ipak piju, ili Sto znaju da duvan, mozda, izaziva rak — pa ipak puSe, tako i zene ne raz-miSlja- ju o Stetnosti I opasnosti od kozmetickih preparata. Na Svetskom kongresu kozmeti-баг- а u Londonu, pre tri godine, dva lekara prikazala su naucni film o Stetnosti Sminke, posebno one za oci. Razne maskare, "ajlajneri" ili senke, izazivaju kod mnogih zena glaukom (teSko oboljenje oka). I u naSoj zemlji je pre nekoliko godina pisano o Stetnosti jedne vrste "aj-lajne- ra" "Helene RublnStajn", koji prouzrokuje otecenost i crvenilo ocnih kapaka. Industrija je na fa-lo- st, £esto јаба od sanitetskih pro-pis- a, pa je tako bilo i ovoga puta. — Svi kozmeticki preparati sadr-z- e Stetne boje — kaze Olga Dejano-vic. — N ije tacno da su to neki spe-cijal- ni sastojei koji nisu Stetni za kozu. Trebalo bi da kozmetiiki pre-parati, isto kao i lekovi, imaju na kutiji utisnut datum proizvodnje i rok trajanja. Jer, vitaminski kremo-v- i, na primer, gube svoja hranljiva svojstva posle Sest meseci. U na-Si- m, i ne samo naSim prodavnica-ma- , oni su, ponekad, stajali u ma-gacini- ma I po Cetiri godine. Vecer-nj- a Sminka koja sadrfi sedef, joS je opasnija za zdravlje, poSto sedef sadrzi razne otrovne materije. Neke su zene cak osetljive ili alergicne na boju za kosu. Ukoliko lekar kon-statu- je da je pacijentkinja alergifina na Smlnku, trebalo bi da ona pres-tan- e da je upotrebljava ili da je, bar, promeni. Medutim, mnoge ze-ne nastavljaju da koriste iste prepa-rate, a to vrlo brzo moze da ih odve-d- e u bolnicu. 2ivot i djelo bra5e Seljan U Zagrebu je ovih dana otvorena izlozba na temu "Zivot i djelo brace Seljan". Ova izlozba prikazuje oko trecinu materijala koji su braca Seljan, istrazivaCi svjetskog glasa, poslali zagrebackom narodnom muzeju pocetkom ovog stoljeca sa svojih putovanja tada neispitanim krajevima Afrike i Juzne Amerike. Od oko 400 predmeta primjeraka materijalne kulture, oruzja, nakita i upotrebnih predmeta plemena juz-ne Etiopije i Juzne Amerike — na Izlozbi su prikazane originalne fotografije zivota i obicaja tih naroda, dnevnici s istrazivanja kao i drug! predmeti. Braca Seljan, svestrano obrazo-van- i kao geografi, kartografi I etnografl na prvi istrazivaCki pot-hvat krenuli su krajem proSlog stoljeca. U Etiopiji su sproveli geomorfoloSka, klimatoloSka I et-nograf- ska Istrazivanja. Nakon Eti-opije, 1903. godine krenuli su u Juznu Ameriku gdje su u nepro-hodni- m praSumama prikupljali po-dat- ke I foto-dokumentac- iju o 2ivotu tamoSnjih plemena koja su tada prvi put stupila u dodir s civllizaci-jo- m. O svojim su radovlma brafia Seljan objavlla na mnogim jezlcima putoplsne crtlce.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 18, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-03-30 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000013 |
Description
Title | 000203 |
OCR text | March 30, 1977 ISTINE I ZABLUDE O KOZMETICI Kriza vode u svijetu SCIENCE MAGAZINE i Kad su posljedice katastrofalnih suSa, koje su prije tri-6et- iri godine pogodile neke afriCke zemlje, po-ma- lo vec pocele padati u zaborav, iz Etiopije su nedavno pocele stlzati vijesti o novim suSama i gladi koja je izbila zbog su§e u neklm dijelovima sjeveroistocne Etiopije. DoduSe, njezini razmjeri i posljedice mnogo su manje od one prije tri godine u Volou, nekim dijelovima drugih istocnoafrickih zemalja ili pak u zemljama Sahela, na zapadu africkog kontinenta, koja je odnijela na desetke tlsuca ljudskih zivota i desetkovala stoku. Ipak sve to pokazuje da rizik gladi izazvan elementarnim nepogoda-ma- , u prvom redu suSom, јоб nije sasvim uklonjen u mnogim predje-lim- a crnog kontinenta. Istodobno nedavno smo zabilje-zil- i, mozda viSe kao zanimljivost, namjeru da se napravi nevjerojatan pothvat; da se s Antarktika mor-ski- m putem preveze divovska santa leda u Saudijsku arabiju koja, kao i niz susjednih pustinjskih zemalja, osjeca kronicnu nestaSicu vode, Sto je velik limitrajuci faktor za ubrzani privredni razvoj. lako zvuci kao anegdota, u prici da Sejici u arapskim emiratima, koji raspola-z- u bogatim izvorima nafte, zavide jednom svom kolegi na cijem teritoriju nema nafte, ali postoje bogati izvori vode, ima mnogo istine. Kao i u tim pustinjskim zemljama lesto spominjanoj pos-lovlc- i: "Za jedan potok — citavo bogatstvo!" Teze od nestasice nafte Naveli smo ove detalje o vodi samo kao djelomicnu ilustraciju za problem koji poprima globalne razmjere, i to ne samo zbog njezine nestaSice. Problem vode je, naime, mnogo slozeniji o cemu govori i cinjenica da se uskoro, od 14. do 25. marta, u argentinskom gradu Mar del Plati odrzava izvanredna konferencija UN o vodl pod geslom "Osigurati vodu za sve narode svijeta". O znacenju tog skupa, kojem ce prisustvovati predstavnici svih ze-malja clanica svjetske organizacije te brojnih medunarodnih organiza-cija- , generalni sekretar konferen-cij- e Yahia Abdel Mac3ed kaze: "Predstojeda konferencija UN o vodi odnosi se na najfundamental-nij- u potrebu fiovjeka. Ne samo da voda odrzava ljudski zivot nego je Uzorci mora sdubineod9600 metara Washington — StruCnjacI amerl-бко- д Nacionalnog blroa za standar-d- e pri Merilendskom sveuclliStu konstruirali su instrument koji moze uzimati prlmjerke morske vode s dubine oko 9600 metara, uz zadrzavanje originalnog prltiska I temperature uzorka. Komora tog instrumenta takoder moze posluziti kao prostpr za inku-bacij- u mikroorganizama i izvodenje drugih pokusa za koje su potrebni posebni uvjeti. Uza to, Stetni III nepotrebni uzroci mogu se odstra-ni- ti Iz te komore bez poremecaja temperature i prltiska. Znanstvenici su u toku prvlh pokusnih Istrafivanja morsklh du-bi- na ротоби novog uredenja prl-mijet- ili odredene bakterlje koje, oclto, za opstanak zahtijevaju vrlo visok prltisak I druge uvjete koji vladaju u donjlm slojevlma oceana. teSko I zamisliti bilo kakav program za ljudsku dobrobit koji ne pretpo-stavlj- a dovoljno opskrbljivanje cis-to- m vodom. To potvrduje i predvldanje struc-njak- a da bl se do kraja ovog stoljeca svijet mogao suoclti s krlzom vode, njezinom nestaSicom i zagadenoScu, koja bi mogla biti teza i imati mnogo vece posljedice od energetske krize". Zato je razumljivo odrzavanje ovog zaista jedinstvenog skupa koji pokazuje da je medunarodna zajednica sada prvi put cjelovito pristupila strateSkom zadatku ciji je cilj da se izbjegne kriza globalnih razmjera. Polazl se, naime, od pretpostavke da ce se svjetsko stanovniStvo uskoro udvostruiiti, a zatim i utrostruciti. To ce, u to nema nikakve sumnje, bitno sma-nji- ti rezerve vode, tog osnovnog izvora zivota. Zato je vec postignu-t- a nacelna suglasnost zemalja svih geografskih podrucja, iako su najmanje zanimanje pokazale razvi-jen- e industrijske zemlje, da treba poduzeti energlcne mjere kako bi se medunarodna zajednica organi-ziral- a i odredila platformu i prog-ram akclja za nekoliko desetljeca unaprijed. Zagadeni gradovi Nije, dakako, teSko pretposta-vit- i da se najhitnija potreba za vodom osjeca u' poljoprivredi. O tome govore i podaci da je sada samo 18 posto svih obradivih povr-Sin- a navodnjeno. A Cinjenica da i te povrSine daju izmedu 40 I 50 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje dovoljno potvrduje potrebu boljeg koriStenja raspolozlvih kollclna vo-de i primjenu najsuvremenijih teh-noloSk- lh sredstava da bi se ona §to bolje iskoristila. Jer nije rljec samo o navodnjavanju nego i o borbi protiv rasipanja, vode, koja doblva na znacenju zato Sto je ukupna kollclna vode gotovo fiksna, pa je najveci problem u njezinoj raclo-naln- oj distribuciji. Medutim, kad je rljec o vodl, sve veci i akutniji problem postaje njezino zagadivanje, koje je popri-mil- o masovne razmjere. Procjenju-j- e se, naime, da je jedan od najve-ci- h uzroka smrti u zemljama u razvoju, koje su Inace najviSe pogodene i nestaSicom vode, upravo koriStenje nezdrave I fekall-jam- a zagadene" vode jer tamo, prema nekim podacima, zagadenu vodu pije oko 150 milijuna Ijudl, i to samo u gradovima. Konferencija u Mar del Plati razmotrit ce, dakako, problem vode sa svih aspekata. Medutim, njezin je cilj u prvom redu da na svjetskoj razini prihvati pollticke odluke koje bi osigurale koordlnaciju i suradnju ' na medunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Jer ve6 sad je vl5e nego jasno da spremnost na suradnju mora biti univerzalna, da covjeianstvo u buducnosti moze David Suzuki nas svakog tjedna upoznaje sa ljudima i idejama Sto premoScuju vanjske domete ljudske misll i maSte na programu "Science Magazine", srijedom u 8:00 na ve6e, na CBC-T- V mrezi. izbjeci krizu zbog nedostatka vode samo ako se u akcijl svl udruze. Oko 200 tematskih dokumenata, koliko ce ih se podnijeti na konfe-rencij- i, pruzit ce, vjerojatno, teme-- I j i te argumente koji govore tome u prilog. Filip Svetic Solunska"Buna" Krajem proSle godine pi-sa- li smo o najavljenim druS-tveno-zakonsk- im promjena-m- a u Grckoj, o emancipaciji zene, i najavili mpguci otpor тибкагаса i ina6,e konzerva-tivni- h elemenatal, do cega tamo vec dolazi. Naime, povodeci se za predlozenim reformama po-buni- le su se studentice u Solunu, traieci da im se dozvoli da u studentskom domu mogu primati posjeti-oc- e, ukljuCiv i prijatelje, ko-leg- e. Do sada, kazu, nije bilo dozvoljeno posjecivanje ni blize rodbine prilikom bole-s- ti itd. "Ne zelimo viSe da zivimo u srednjem vijeku", izjavile su studentice i stupile na 5trajk. Tim svojim korakom naiS-l- e su na otpor ne samo vlasti i pojedinaca vec i dobrog dijela roditelja. No svim tim protivnicima reforme u stu-dentsk- im domovima (i inace) predlozeno je da odu u samostane. Pa, kao Sto se vidi, "tra-dicionaln- o" тибко pravo u toj zemlji zaista je tvrd orah — koji im se ipak polako razbija o glavu. милтм1# KtnfilH V'31tMUt'VrrtOiS'-lTWlMftfffA.U?)- W 9ПГ&-еНЛК1вШ1Шшг- Л Kako uloviti vi§eribe GodiSnji ulov rlbe u svijetu, ukupno 69,5 milijuna tona, samo je mall dio bioloSkog potencijala u rijekama, jezerima, morima i oceanima, izjavio je kanadski ucenjak Norman Wilimovsky. "Uz vrlo male promjene ljudi bi mogli uloviti joS 50 milijuna tona ribe", rekao je Wilimovsky. "Kad bi covjedanstvo iskoristilo najnovija raspoloziva tehniika dostignuca, godiSnja zetva iz mora mogla bi doseci 200 milijuna tona". Na konferenciji o prehrani, koja je odrzana u Washingtonu, Wili-movsky je naveo viSe nacina kako da se poveca koriStenje protelna iz mora. Ljudi bi moral! mljenjati navike I jesti viSe vrsti morsklh riba, dr2l Wilimovsky. Istlcuci da Norvezani vec razvi-jaj- u "morsku poljoprivredu", Wili-movsky kaze da ce ljudi u buduc-nosti moci uzgajati ribe kao Sto sada uzgajaju stoku. Mnogo novih objekata Donja Stubica — Najvazniji objekti Sto ce se graditi ove godine u opcini Donja Stubica, a pripadaju u neprivredne investicije su: fiskul-turn- a dvorana u Oroslavju, dovrSe-njedruStven- og doma i kinodvorane u Oroslavju, djecji vrtic u Mariji Bistrici, gradnja Juznozagorskog vodovoda od Gredica s vodospre-mo- m na Kamenjaku, modernizaci-j- a cesta Gornja Stubica Matej — Laz, Marlja Bistrica — Globocec i "Sljemenske ceste". U planu je i gradnja objekata za sport i rekrea-cij- u u Oroslavju te 65 stanova u viSe mjesta op6ine Donja Stubica. Sminka nije bezopasna 2ene su oduvek najlakSe davale novae za kozmetlfike preparate. Sta ce kupitl zavisi, uglavnom, od pre-poru- ke proizvodaca da svoj proiz-vo- d nametne leplm pakovanjem. Pri kupovlni, ni jedna zena ne raz-miSI- ja kakva je sadrzina onoga Sto je kupila. Zvuci zastraSujuce, ali je istinito — tvrdi potpredsednik kozmeti6ara jugoslavije Olga Dejanovic, da ve-ci- na kozmetickih preparata, bez obzira na ugled koji uziva firma, mozedaizazovealerglju. Medutim, isto tako kao Sto su ljudi svesni da alkohol Steti pa ga ipak piju, ili Sto znaju da duvan, mozda, izaziva rak — pa ipak puSe, tako i zene ne raz-miSlja- ju o Stetnosti I opasnosti od kozmetickih preparata. Na Svetskom kongresu kozmeti-баг- а u Londonu, pre tri godine, dva lekara prikazala su naucni film o Stetnosti Sminke, posebno one za oci. Razne maskare, "ajlajneri" ili senke, izazivaju kod mnogih zena glaukom (teSko oboljenje oka). I u naSoj zemlji je pre nekoliko godina pisano o Stetnosti jedne vrste "aj-lajne- ra" "Helene RublnStajn", koji prouzrokuje otecenost i crvenilo ocnih kapaka. Industrija je na fa-lo- st, £esto јаба od sanitetskih pro-pis- a, pa je tako bilo i ovoga puta. — Svi kozmeticki preparati sadr-z- e Stetne boje — kaze Olga Dejano-vic. — N ije tacno da su to neki spe-cijal- ni sastojei koji nisu Stetni za kozu. Trebalo bi da kozmetiiki pre-parati, isto kao i lekovi, imaju na kutiji utisnut datum proizvodnje i rok trajanja. Jer, vitaminski kremo-v- i, na primer, gube svoja hranljiva svojstva posle Sest meseci. U na-Si- m, i ne samo naSim prodavnica-ma- , oni su, ponekad, stajali u ma-gacini- ma I po Cetiri godine. Vecer-nj- a Sminka koja sadrfi sedef, joS je opasnija za zdravlje, poSto sedef sadrzi razne otrovne materije. Neke su zene cak osetljive ili alergicne na boju za kosu. Ukoliko lekar kon-statu- je da je pacijentkinja alergifina na Smlnku, trebalo bi da ona pres-tan- e da je upotrebljava ili da je, bar, promeni. Medutim, mnoge ze-ne nastavljaju da koriste iste prepa-rate, a to vrlo brzo moze da ih odve-d- e u bolnicu. 2ivot i djelo bra5e Seljan U Zagrebu je ovih dana otvorena izlozba na temu "Zivot i djelo brace Seljan". Ova izlozba prikazuje oko trecinu materijala koji su braca Seljan, istrazivaCi svjetskog glasa, poslali zagrebackom narodnom muzeju pocetkom ovog stoljeca sa svojih putovanja tada neispitanim krajevima Afrike i Juzne Amerike. Od oko 400 predmeta primjeraka materijalne kulture, oruzja, nakita i upotrebnih predmeta plemena juz-ne Etiopije i Juzne Amerike — na Izlozbi su prikazane originalne fotografije zivota i obicaja tih naroda, dnevnici s istrazivanja kao i drug! predmeti. Braca Seljan, svestrano obrazo-van- i kao geografi, kartografi I etnografl na prvi istrazivaCki pot-hvat krenuli su krajem proSlog stoljeca. U Etiopiji su sproveli geomorfoloSka, klimatoloSka I et-nograf- ska Istrazivanja. Nakon Eti-opije, 1903. godine krenuli su u Juznu Ameriku gdje su u nepro-hodni- m praSumama prikupljali po-dat- ke I foto-dokumentac- iju o 2ivotu tamoSnjih plemena koja su tada prvi put stupila u dodir s civllizaci-jo- m. O svojim su radovlma brafia Seljan objavlla na mnogim jezlcima putoplsne crtlce. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000203