Novosti, September 25, 1947

              STRANA 2 NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursday and Scturaa? by the
Novosti Publishing Corapany
In the Croatian Language
AuUttrtzod as Reeond CUsi Mail Tost Office Department Ottava
tdczi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the RegiEtry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi sa ne vraćaju
Govor Visinskog žestoko udario
po onima kojih se tiče
Današnjim izdanjem počimamo na ovo) stranici u nastav-ama
donašati historijski govor kojeg je vodja sovjetske dele-gacije
Andrej Visinski održao u četvrtak 18 septembra na
Generalnom zasjedanju Ujedinjenih Nacija u Flushingu New
York Kako rekosmo ćemo donašati u nastavcima jer Sjedinjenim Državama u nadi da
te DTilično ducračak a skratiti aa ne želimo pošto je u njemu ć"e pomoću Sjedinjenih Država mo
svaka riječ od naročite važnosti u današnjim vremenima Mi
stoga najtoplije preporučamo našim čitaocima da pomno i
strpljivo čitaju govor Visinskog i da ga dobro prouče
Visinski je govorio otvoreno i jasno On je miroljubivim
narodima svijeta pomogao da shvate današnju medjunarodnu
situaciju onakvu kakova u stvari i je Drugčije nije ni mogao
govoriti Borba za mir se ne može voditi zatvaranjem očiju pred
stvarnošću i prelazom preko činjenica koje svjedoče kako se
reakcionarne imperijalističke sile pripremaju za još jedan rat
Svijetu se mora reći istina mora se upozoriti na opasnost
i pozvati Ujedinjene Nacije da spriječe tu opasnost dok je još
vrijeme Podstrekače na ponovni rat mora se nazvati njihovim
pravim imenom i pokazati gdje su i što rade Dvoličnjake se
mora prikazati dvoličnjacima i sa njih skinuti masku njihove
tobožnje "miroljubivosti"
Narod mora znati da oni koji proizvode atomske bombe
i drugo najmodernije oružje ne misle o snižavanju naoružanja
prem su za to glasali nego misle o ratu da oni koji se danas
bore protiv veta ne misle o jačanju Ujedinjenih Nacija u borbi
za mir i sigurnost nego o potkopavanju suradnje medju Uje-dinjenim
Nacijama naročito medju velikim silama kako bi
pooštrili medjunarodnu situaciju i lakše proturavali svoje im-perijalističke
planove da oni koji imaju svoje planove za to-božnje
"pomaganje" ratom postradalih zemalja ne misle o
pomaganju nego o porobljavanju i nametanju svoje volje
drugima da oni koji pomažu reakcionarne režime i dostavljaju
im oružje i drugu vojnu opremu samo da bi se držali na vlasti
ne misle o slobodi i nezavisnosti naroda nego o prevlasti
nad tim narodom o podržavanju svojih pozicija i o iskonšća-vanj- u
prirodnih bogatstva za interese kapitalističkog mono-pola
da oni koji izgradjuju vojne baze na kanadskom sjeveru
i organiziraju zapadnu hemisferu pod izgovorom za "obranu"
ne misle o nikakvoj obrani jer znaju da im od nikud ne prijeti
opasnost nego se pripremaju za napad da oni koji prodavaju
oružje holandskim imperijalistima i Chiang Kai-shek- u nisu
zainteresirani u to da svaki narod živi onako kako si izabere
vlastitom voljom da oni koji podstrekuju anti-sovjets- ku histe-riju
i klevete ne misle o prijateljstvu i suradnji sa Sovjetskim
Savezom i drugim demokratskim zemljama u Europi nego o
razdvajanju svijeta na blokove i spriječavanju bilo kakvog
prijateljskog dodira sa onima koji žele živjeti slobodno i ne
zavisno da oni koji govore kako tobože žele blagostanje u
svijetu niti najmanje ne misle o tome jer se njihov vlastiti
narod pored svih bogatstva suočuje velikim ekonomskim po-teškoćama
i naglo dolazećom krizom itd
Sve su to stvarne i neoborive činjenice koje do srži raz-golićuju
lažno rodoljublje i miroljubivost Kad je Andrej Visin-ski
rekao da ima onih koji šire ratnu propagandu koji se
pripremaju za rat i prijete upotrebljavanjem sile protiv onih
koji se neće podčinjavati on je rekao i tko su ti ljudi gdje se
nalaze što govore i što rade Visinski je po imenu spomenuo
nekoje predstavnike američkog Kongresa bivše diplomate i
generale On je pozvao Ujedinjene Nacije da usvoje rezoluciju
po kojoj treba osuditi i kazniti kao zločin sve one koji šire
ratnu propagandu i koji se pripremaju za rat Reakcionarne
sile u raznim zemljama a na prvom mjestu u Sjedinjenim
Državama plaše javno mijenje sa neizbježivoiću još jednog
rata dok se u isto vrijeme te sile same pripremaju za rat i
porobljavanje
Propagandiste o ponovnom ratu Visinski je predstavio ka
predstavnike američkog kapitalističkog monopola naivcr
američkih poduzeća te vodećih grupa bankira i industriji i
koji su izvukli ogromne profite iz drugog svjetskog rata k
što je bio slučaj i u prvom svjetskom ratu
'Trumanovu doktrinu' i "Marshallov plan" Višm k -- '
spomenuo kao primjer narušavanja principa Ujedinjenih Na
dja i ignoriranja ove organizacije "Marshallov pkm" nagla
sto { Visinski povrijedio je rezoluciju Generalnog zasjedama
Ujedinjenih Nacija od prošlog decembra u kojoj je rečeno da
se pomoć drugim članicama nesmije davati kao politička
oružje "Marshallov plan" prisiljava europske zemlje da sv
ekonomska bogatstva i svoju nezavisnost stave na raspolaaa
wjw uuvrosuuu umericKog monopolu koji zu zaurzan aoiazoi j
krizu izvozom svoje nagomilane robe i kapitala u Europi'
Visinski je takodjer spomenuo da su Sjedinjene Države i -- r
rirale rezoluciju Generalnog zasjedanja o općem snižava- -
naoružanja i usprkos toga nastavile proizvodnjom atom !:
bombi i drugog modernog oružja On je ponovio želju Sv rt
skog Saveza za efikasnu medjunarodnu kontrolu atc~ r
energije i za uništenje proizvedenih zaliha atomskih t-- rr
kao dijela općeg snižavanja naoružanja
Govor Visinskog pred Generalnim zasjedanjem Ujed r
nih Nacija izrazio je ono što sumnjaju i predvidjaju mi!
naroda u raznim krajevima svijeta tj da anglo-američ- ki bLic
želi sačuvati i proširiti svoju imperijalističku prevlast pa ma
kat se zato narušio svjetski mir i povelo još jedan strašni rat
AH što misle imperijalisti to ne misli narod A kako bi se
spriječilo imperijalističke planove na vrijeme miroljubive sile
svijeta moraju stojati na straži i još više zbiti svoje redove u
borbi za mir i sigurnost
W
ZA MIR
tFŠ
u
Privredna i financijska kriza u
Velikoj Britaniji u središtu je po-zornosti
čitave svjetske javnosti
Njeni uzroci i sam njen tok pred
met je pažnje iz više razloga Izbi-janje
krize u toj zemlji neposredan
je plod ekspanzivnosti vanjske po
litike Sjedinjenih Američkih Drža-va
koje i u odnosu prema svom
"mladjem partneru" — Engleskoj
— primjenjuju metode svojstvene
kapitalističkoj neobzirnosti u bor-bi
za osvajanjem svjetskih tržišta
kao i za otklanjanje privredne kri-ze
u vlastitoj zemlji Isto tako
ova je kriza prouzrokovana služ-benim
kursom politike vodstva la
burističke stranke koja je pošla
putem ustupanja važnih poziciji
govor
ći prebroditi krizu
Privredna kriza u Engleskoj po-kazala
je svu protivurječnost ang-loameričkih
ekonomskih odnosa
Ropski uslovi američkog zajma
Engleskoj nametnuli su toj zemlji
obavezu da kupuje robu u SAD i
isto tako da robu kupljenu u dru-gim
zemljama i u svojim dominio-nima
plaća dolarima Zajam koji
je Engleska dobila od SAD u iz-nosu
od 3 milijarde i 7C0 milijuna
dolara pao je u vrijednosti skoro
za polovicu jer je u Americi na-stao
veliki porast cijena osobito
nakon ukidanja kiTitrolc cijena
Unatoč takvom stanju kapitalisti
Wall Streeta zahtijevaju od Veli-ke
Britanije da ispuni uslove zaj
ma Ta hotimična prevara ameri-čkih
monopolista pospješila je kri-zu
u Velikoj Britaniji Da bi se
donekle ublažili uMovl zajma odr-žana
je kako je poznato u Va-shingto- nu
anglo-američ- ka konfe-rencija
o promjeni klauzula ugo-vora
o zajmu ah i medjutim
doživjela neuspjeh Poslije toga
Velika Britanija ie donijela odluku
o ograničenju konvertibilnosti fun--
ŽIVOT-NIH
USLOVA RUDARA
Beograd — Savccnj vlada do-nijela
je niz mjera u cilju pobolj-šanja
materijalnog položaja ruda-ra
Pored socijalnog osiguranja
godišnjeg odmora i penzije za sta-ro
rudare koje pogodnosti uživa
cjelokupna radnička klasa nove
Jugoslavije Savezna vlada je s
obzirom na veliku važnost rudar-ske
proizvodnje u ostvarenju Peto-godišnjeg
plana donijela niz mjera
o poboljšanju položaja rudara
Vlada je pored povišenja plaće '
kopačima za 10 posto donijela od-luku
da rudari dobivaju dnevno po
1 kg kruha Koliki značaj ima ova
mjera najbolje pokazuje činjenica
da se u Francuskoj Engleskoj i
ostalim zemljama u Europi dnevni
NOVOSTI
I PRIJATELJSTVO NARODA
OTIV POTPALJIVAČA fOVOG RATA
Kriza Engleskoj
POBOLJŠANJE
te u dolare prema čemu će Engle-ska
smanjiti na najmanju mjeru
plaćanje uvoza u dolarima U vezi
s tim pojavljuju se sve češće u
engleskoj Štampi glasovi o potrebi
preokreta u vanjskoj trgovini tj
pokretanja pregovora sa zemljama
Istočne i Srednje Europe gdje bJ
Engleska mogla plasirati svoje
proizvode a i dobivati prehram-bene
artikle bez ucjenjivačkih i
ropskih uslova
Medjutim kriza u Engleskoj i
katastrofalno privredno i financij-sko
stanje nisu uslovljeni samo
vanjskom politikom laburističke
vlade koja se povodi za receptima
Winstona Churchilla Ona je i unu-trašnje-politič- kog karaktera Prije
svega u Engleskoj postoji kriza
proizvodnje koja vodi do smanje-nja
standarda života britanskog
naroda U najvažnijim industrij-skim
granama britanska proizvod-nja
u poredjenju s predratnim go
dinama pokazuje stalno opadanje
Zbog tehničke zaostalosti postro-jenja
i pomanjkanja radne snage
britanski proizvodi ne mogu kon-kurirati
proizvodima Amerike ko-ja
je uspjela kvalitetom i množi
nom svojih proizvoda ovladati trži-štima
i istisnuti Veliku Britaniju
Ta kriza proizvodnje dala se me-djutim
riješiti efikasnim zahvati-ma
laburističke vlade U stvari
nado koje jo engleski narod pola-gao
u laburističko vodstvo izjalo-vile
su se Prije svega laburisti
čka vlada pokazala je svoju ljubav
prema magnatima i odugovlačila
nacionalizaciju industrije povodeći
se za sugestijama Sjedinjenih Dr-žava
Za "nacionalizirana" podu-zeća
koja su zaostala u tehni-čkom
i organizacionom pogledu
engleski magnati dobili su visoke
sume Isto tako laburistička vlada
nije poduzela ništa da smanji pre-komorske
oružane snage da dobije
više radne snage i da dolare koje
troši za izdržavanje tih snaga
upotrebi u svrhu privrednog podi-zanja
zemlje
Engleska u sadašnjoj krizi mora
pribjeći povećanju proizvodnje i
izvoza kako bi postigla ozdrav-ljenje
svoje privrede Medjutim
plan laburističke vlade kojim se
predvid ja povećanje proizvodnje uz
cijenu snižavanja životnih uvjeta
stanovništva i prebacivanja sveg tereta privredne izgradnje na ple-ća
radnih slojeva ne nailazi na
podršku naroda ba zbog toga što
se promagnatskom politikom vod-stva
laburističke stranke poveća-vaju
profiti kapitalista U današ-njoj
situaciji pod sve Jačim priti
skom SAD i njihovim otvorenim I nocu
miješanjem u unutrašnji život ze-mlje
pred Engleskom --stoje dva
puta za borbu protiv krize — kako
Ističe časopis "Nev Statesman and
Nation": "Alternativa američkom
obroci kruha smanjuju na 250 i zajmu je ograničenje vojnih i im-15- 0
grama Pored toga rudari koji perijalnih obveza Velike Britanije
rade u jamama dobivati će dnevno i sporazum sa Sovjetskim Save-jeda- n
besplatan obrok hrane Snab- - zom" Unutar zemlje Velika Bri-djeva- nje tekstilom biti će takodjer ' tanija će morati da reorganizira
poboljšano Izmedju ostalog rudari svoju metalurgiju i industriju stro-ć- e
dobiti besplatno jedno radno Jeva da bi obnovila svoj industrij-odijel- o
jednu uniformu kako je ski uredjaj U stvari to znači pot-t- o
saopćio ministar rud:ir-t- a Sa- - pun preokret cjelokupne unutraš-vezn- e
vlado Bane --Vndrpiev u vnn nje i vanjske politike Na ovaj put
govoru na rhk m crmnjoj u rud- - gurat će vladu široki slojevi de-ni- ku Kakan' o Borri i mokrathke javnosti zemlje
TEKST ZNAČAJNOG HISTORIJSKOG GOVORA
VISINSKOG
Niie donosimo tekst značaj-nog
historijskog govora Andre-j- a
Visinskog predsjednika sov-jetske
delegacije na zasjedanju
generalne skupštine Ujedinjenih
nacija kojeg je održao pred
skupštinom 18 septembra u Flu-shin- g
Nevv York Pošto Je go-vor
dosta opširan donašati će-mo
ga u nastavcima Govor je
objavljen u Nevv York Timesu
preveden sa niskog a ml ga
prevodimo sa Engleskog Taj
značajni govor glasi:
I
1 Prošla je godina dana od
prvog zasjedanja Generalne
skupštine Potrebno je baciti
pogled ria put koji se prošao od
tada analizirati rad koji je iz-vršen
u toku tog vremena od
strane Ujedinjenih Nacija su-mirati
izvjesne rezultate i izlo-ži- ti
moguće perspektive
Svaka delegacija svaki član
Ujedinjenih Nacija ima za duž-nost
da izvrši svoje obavezo bez
predrasuda i sa shvaćanjem ito-j- e
velike odgovornosti u ovoj
stvari koja zahtjeva potpunu
jasnoću objektivnost i poštiva-nje
istine koja se mora staviti
iznad svega
Bacajući svoj retrospektivan
pogled (gledajući u nazad) so-vjetska
delegacija mora izjaviti
da je u toku ovog vremena koje
obuhvaća ovaj Izvještaj bilo oz-biljnih
nazadovanja u aktivno-stima
Ujedinjenih Nacija Ova
nazadovanja moraju se istaći i
imenovati sa svom odlučnošću I
dosljednošću
Ona su u velikoj mjeri rezu-ltat
tendencije tako upllvnih čla-nova
Organizacijo Ujedinjenih
Nacija kao što su Sjedinjene
Američke Države i Velika Bri-tanija
da iskorištavaju Organi-zaciju
u interesu njihovo male
grupe bez poklanjanja pažnje
pojačanju medjunarodne surad-nje
na osnovi principa Povelje
Politika upotrebljavanja Or-ganizacije
od strane pojedinih
država u svrhu postizavanja nji-hovih
vlastitih sebičnih i usko
zamišljenih interesa dovodi do
potkopavanja prestiža Organiza-cijo
jednako kao što se dogodilo
sa žalosnom uspomenom Lige
Nacija
Na drugu ruku nezadovolja-vajuće
stanje stvari u Organi-zaciji
Ujedinjenih Nacija koje
negativno djeluje na njezin pre-stiž
je rezultat Ignoriranja Or-ganizacije
od strane gore spo-menutih
država koje pokušavaju
da izvadjaju niz praktičnih mje-ra
izvan okvira Organizacije
Ujedinjenih Nacija i sa odsut- -
njoj
potrebnih obzira prema
Potrebno je skrenuti pažnju
na ozbiljnu opasnost koja Je
stvorena za Organizaciju
Nacija takvom politikom
koja nije u suglasnosti sa prin-cipima
Povelje i sa ciljevima i
svrhom odredjenim od strane
Ujedinjenih Nacija kada su us-postavljale
Organizaciju
2 Medju najvažnija nazado-vanja
u aktivnostima Organiza-cije
Ujedinjenih nacija mora se
na prvom mjestu spomenuti ne-zadovoljavajuće
shvaćanje odlu-ke
Generalne skupštine od 14
decembra 194G o općem sniza- -
Andrej Visinski (u sredini) u razgovoru sa jugoslavenskom delegacijom na Generalnom zasjedanju
l'jedinjenih Nacija Lijevo Ales Bebler pomoćnik ministra vanjskih poslova FNIJJ i desno Stanoje
Simić ministar vanjskih poslova FNUJ
ANDREJA
Ujedi-njenih
vanju naoružanja
Rezolucija o sveopćem sniža-vanju
naoružanja koja je usvo-jena
jednoglasno od strane Ge-neralne
skupštine odgovarala je
vitalnim interesima milijuna
naroda koji usprkos svršetka
drugog svjetskog rata još uvjek
nosi breme vojnih troškova i te-ška
bremena u vezi sa nepre-kidnim
povećanjem naoružanja
Odluka o općem naoružanju
usvojena od strane Skupštine je
u isto vrijeme izraz težnja i za-htjeva
slobodoljubivih naroda za
uspostavu trajnog mira i medju-narodne
sigurnosti izraz zahtje-va
diktiranih patnjama tih na-roda
koje su oni pretrpjeli i žrt-vama
koje su oni dali
Zbog ovog naročitog razloga
gore spomenuta odluka naišla
je na duboko odobravanje kod
naroda cijelog svijeta koji se
je nadao njezinoj potpunoj reali-zaciji
(ostvarenju) Ipak te na-de
nisu ostvarene
Predstavnici Sjedinjenih Ame-ričkih
Država i Veliko Britani-je
za vrijeme kada su učinjeni
pokušaji da se izloži u okviru
Vijeća sigurnosti i u komisiji
za konvencionalno naoružanje
praktične mjere za ostvarenje
odluke Generalne skupštine o
općoj regulaciji i snižavanju
naoružanja predložili su takve
uslove za snižavanje u naoru-žanju
koji nisu mogli nego svr-šiti
neuspjehom da se ostvari
gore spomenutu odluku Skup-štine
Čitava aktivnost američke I
britanske delegacije u Komisiji
za konvencionalno naoružanje
svjedoči da Sjedinjeno Američ-ke
Države i Velika Britanija ni-su
voljne da se razoružaju nego
da stave kočnicu na ostvarenje
razoružanja što daje razloga
za zabrinutost medju slobodo-ljubivim
narodima
Bevinova izjava koju je dao
u Southportu da on neće ići da-lje
u razoružavanju služi kao
uvjerljiv odgovor na pitanje o
razlozima za nezadovoljavajuće
stanje stvari u pogledu ostva-renja
odluke donošene na Skup-štini
o snižavanju naoružanja
O tome govori nedavna izjava
od strane Trumana u Petropoli-s- u
u kojoj je predsjednik na-glasio
da vojne snage Sjedinje-nih
Država imaju da se održava-ju
dok nije rekao ni jedne riječi
o obavezama da se učini sniženje
oružanih snaga koje su na sebe
preuzele Ujedinjene nacije u su-glasnosti
sa odlukom Generalne
skupštine
Takva pozicija koju su zauzele
Sjedinjene Države i Velika Bri-tanija
u pogledu snižavanja na-oružanja
i odsutnosti pozitivnih
rezultata u riješavanju proble-ma
označenih u rezoluciji od 14
decembra 194G daje povoda kao
što smo spomenuli opravdanoj
zabrinutosti i uzbudjenju obzi-rom
na mogućnosti uspješnog
ispunjenja preuzetog zadatka:
ubrzavanju naoružanja uključiv
atomsko i vojnoj pripremi nekih
vojno i ekonomski moćnih drža-va
naročito prouzročava širenje
osjećanja uzbudjenosti i zabri-nutosti
To potkopava vjeru u iskre-nost
miroljubivih deklaracija i
izjava o odlučnosti da se buduće
generacije učine slobodnim od
' teškoća rata
I Nezadovoljavajuće stanje stva- -
n sa stavljanjem izvan zakona
atomskog i drugih glavnih tipo-va
oružja masovnog uništava-nja
podiže naročitu zabrinutost
kod milijuna običnog naroda
Zabrinutost je utoliko vie
opravdana zbog razloga što je
atomsko oružje oružje napada i
agresije Poslije godinu i pol
dana rada Atomske komisije ni-jedan
od zadataka koji su joj
postavljeni u rezoluciji General-ne
skupštine od 14 decembra
194fi ne samo da nije bio izvr-šen
nego nije bilo ni najmanjeg
progresa u ispunjavanju tih za-dataka
Sovjetska vlada sa svoje stra-ne
poduzela Je niz koraka sa ci-ljem
da doprinese pozitivnom
nje5nju toga pitanja Osim to-ga
i u dodatku svojim pred-lorm- ia
o zaključenju medjuna-rodne
konvencije za stavljanje
izvan zakona atomsko i druge
tipove glavnog oružja za masov-no
uništavanje Sovjetska vlada
je podnijela na razmatranje
atomskoj komisiji predlog koji
se odnosi na glavne odredbe za
medjunarodnu kontrolu nad a-toms- kom
energijom
Ipak predlog je naišao na ot
- KpIM" t
Četvrtak 25 septembra 1947
por u glavnom ođ strane Sje-dinjenih
Država Sjedinjene
Američke Države vjerujući da
će one nastaviti da vrle mono-pol
nad atomskim oružjem odu-piru
se svakom pokušaju da 6e
uništi postojeće zalihe atomskih
borba i da se njihova daljna
proizvodnja stavi izvan zakona
U isto vrijeme Sjedinjene Ame-ričko
Države sistematski pove
ćavaju proizvodnju takvih bom-ba
Nesuglasnost medju članovi-ma
Komisije u tom pogledu
otežava rad Komisije i parali-zira
sve napore uperene ka us-pješnom
rijeienju zadataka po- stavljenih Komisiji
U isto vrijeme nema nikakve
sumnje da su mnoge od ovih
nesuglasica moglo biti odstra-njene
da se pokazalo više objek-tivnosti
u pristupu k pitanju od
strane nekih delegacija medju
koje spada Američka delegacija
Na primjer moglo se odstra-niti
nesuglasnost koja je izbila
u vezi sa prcdlogom Sovjetsko
delegacije o uništenju zaliha
atomskih bomba kada stupi na
snagu konvencija o stavljanju
izvan zakona atomskog oružja
Kao što je poznato većina u Ko-misiji
složila se u principu da
je potrebno uništiti zalihe atom-skog
oružja i upotrebiti njihovu
atomsku energiju samo za mir-ne
svrhe
Delegacija Sjedinjenih Ame-ričkih
Država sama nastavlja
da prigovara uništenju zaliha
atomskih bomba onemogućava-jući
tako donošenje odluke po
pitanju odobrenom od strane
većine u Komisiji
Pažnju čovjeka privlači situa-cija
koja je stvorena u vezi sa
pitanjem inspekcije Američka
delegacija pridavala je naročit
značaj inspekciji U predlozima
sovjetske delegacije Inspekcija
takodjer zauzinia važno mjesto
iza stavljanja izvan zakona
atomskog oružja
Sada medjutim američka de-legacija
je počela neočekivano
da umanjuje važnost inspekcije
stavljajući na prvo mjesto dru-ga
pitanja kao što jo prenošenje
atomskih poduzeća u posjed me-djunarod- nog tijela upravljanje
izdavanje dozvola itd
U isto vrijeme američka dele-gacija
neće da uzme u obzir mi-šljenja
autoritativnih ljudi iz
nauke koji su na primjer izja-vili
u memorandumu Britanskog
udruženja atomskih naučnika u
kome se nalaze tako Istaknuti
naučenjaci kao što su IJudolf
Pirels Oliphant Moon i drugi
gdje se prigovara posjedovanju
sredstava proizvodnje atomske
energije od strane medjunarod-no- g
kontrolnog tijela
Kao što Je poznato britanski
naučenjaci naglašavaju u tom
memorandumu da bi prenošenje
na ovo medjunarodno kontrolno
tijelo sredstava za proizvodnju
"u njegovo puno vlasništvo u
običnom smislu te riječi stvo-rilo
teškoće jer bi to posjedo-vanje
dalo kontrolnom tijelu
pravo da odlučuje dali ova ili
ona zemlja ima pravo da izgra-djuj- e
fabrike za atomsku ener-giju
i pravo da spriječi upotre-bu
energije proizvedene u tak-vim
fabrikama kao i da odre-djuj- u
uslove snabdijevanja sa
takvom energijom"
Britanski naučenjaci kritizi-rajući
teze koje brani američka
delegacija Još od vremena Baru-ehov- ih aktivnosti spravom iz-javljuju:
"Takve restrikcije uči-nile
bi mogućim interveniranje
u ekonomski život svake zemlje
do razmjera nepotrebnih za spri-ječavan- je
upotrebljavanja atom-ske
energije u distruktivne svr- he"
To je glas ljudi nauke koji
gledaju na ovaj problem sa gle-dišta
interesa naučnog progresa
koje nije u suglasnosti sa neog-raničenom
kontrolom provadja-no- m
od strane nekog centraliso-vano- g
medjunarodnog tijela nad
naučnim i istraživačkim radom
usmjerenom ka postignuću mir-nih
ciljeva u otkrićima i pove-ćanju
vrela energije
To Je zašto memorandum bri-tanskih
atomskih naućenjaka
govori u prilog plana koji bi
bio garancija protiv nagomila-van
ja opasnog materijala bez
sankcije (odobrenja) organa sa
kontrolu atomske energije 1 da-lo
u isto vrijeme svim nacijama
mogućnost ila poduzmu izgrad-nju
na svojim teritorijalna fab-rika
za proizvodnju atomske
energije u dodatku drugim izvo-rima
energije
(Nastavit će sr)
r- -!
f