Nase Novine, December 07, 1983

              SREDNJA AMERIKA
CIA vodi akcije protiv Nikaragve
Pilot-maj- or Roberto Amador Naravez, bivsi б1ап Somosine nacionalne
garde, potvrdlo da "prlpadnici CIA-- е rukovode ratom protiv Nikaragve,
zajedno s oficirima honduraske vojske"
Meksicki predsjednik De La Madrid vjeruje u mirovni plan kontadorske
grupe.
"Prlpadnici CIA-- е rukovode ratom protiv
'Nikaragve zajedno s oficirima vojske Hondu-rasa- ",
izjavio je na konferenciji za novinare u
Managvi bivsi Clan nacionalne garde So-mos- e,
pilot-maj- or Roberto Amador Naravez.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Nika-ragve
Nora Astorga rekla je da su izjave
trojice prezivjelih clanova posade (od ukup-n- o
sedam) najnovija potvrda "o sve vecem
anga2iranju Ameridke obavjestajne agen-cije'r- u
koordinaciji napada kontrarevolucio-narni- h
elemenata protiv Nikaragve. Ona je
potvrdila da je vlada u Managvi uputila
sluzbeni protest ameriCkom State Depart-ment- u
zbog takvih aktivnosti ClA-- e.
Pilot zajedno s jos dvojicom zarobljenih
clanova posade pripada kontrarevolucionar-no- j
grupaciji koja sebe naziva "Demokratske
snage Nikaragve", a 6ije se baze nalaze u
susjednom Hondurasu. Oni su bili Clanovi
nacionalne garde bivseg diktatora Anasta-zij- a
Somose, srusenog u sandinistickoj
revoluciji 1979. godine.
Naravez je izjavio da bombarderskim
napadima i akcijama opskrbljivanja kontra-revolucionarn- ih
grupa unutar Nikaragve
rukovode dvojica pukovnika Americke oba-vjestajne
slufbe. "Amerikanci nikad ne lete s
nama, oni samo nadgledaju operacije",
rekao je zarobljeni pilot koji je bio drugi po
rangu u eskadrili kontrarevolucionara.
Kako javljaju zapadne agencije, nikakvih
Kanadski radni6ki kongres skup-Ij- a
viSe od 2 milijuna kanadskog
radniStva. On stoji na braniku
radniSkih prava i interesa. AM kako
ih brani? ProSle konvencije Kong-res- a
donijele su dosta dobrih odlu-k- a.
AN one su uglavnom ostale na
' papiru. Kongresu nedostaje bor-beno- st.
Njegovo vodstvo se sporo
krece. Nema dovoljno otpora navali
poslodavaca i njihovih vlada. Sta
бека kanadsko radniStvo?
Nezadovoljstvo s ulogom Kong-res- a
робе1о je da zahvaca ne samo
Clanstvo pojedinih unija vec i nji-ho- va vodstva.
Garry Doer, predsjednik udruzenja
drzavnih uposlenika u Manitobi je
izjavio da je Kongres postao mjesto
za umirovljenje Kongresnih voda. To
je "klub staraca", rekao je on. On je
zatrazio promjenu u drzanju Kong-resno- g
vodstva.
Rekao je da bi glavni predsjednik
Kongresa Dennis McDermott trebao
da napusti svoju duznost.
Clanstvo Derove unije je nezado-voljn- o
Sto Kongres niSta ne podu-zim- a
u obranu radniStva.
A tako je i u drugim unijama.
Doer smatra da McDermott samo
ponavlja da radniStvo suo6avaju
ekonomski problemi koji traze poli-ti6- ka
rjeSenja. On je vezan za Novu
demokratsku partiju i misli da treba
najprije osigurati da ona dode na
vlast i onda робпе rjeSavati eko-noms- ke
probleme. A kada 6e NDP
doci do vlasti u Ottawi? Ona je
dosad bila na vlasti u Saskatchewa-nu- ,
Manitobi i Britanskoj Kolumbiji,
a sada samo drzi Manitobu.
RadniStvo je suo6eno s nezapos-lenoSc- u,
inflacijom i raznim drugim
problemima. Privreda je робе1а da
se oporavlja. AN kako? Nezaposleni
se sporo vracaju na posao. Kompju-te- ri
su nova proizvodna snaga. To
патебе nove probleme. DruStvo se
mora reorganizirati. Kongres bi tre-bao
da se hvata u koStac s nastalim
problemima.
Doer smatra da Kongres zaostaje
u zauzimanju stavova u vezi tehno- -
trenutnih komentara nema ni u Hondurasu
ni u Washingtonu o tim izjavama. Medutim,
obavijeSteni izvori u Washingtonu potvrdili
su agenciji AP da je CIA isporucila
kontrarevolucionarnim snagama u Nikaragvi
"najmanje jedan avion" koji je upotrebljen
proslog mjeseca prilikom bombardiranja
nekih strateskih ciljeva u toj srednjoameric-ko- j
zemlji.
Usprkos znakovima јабапја napetosti u
Srednj6j Americi, Meksiko vjeruje da bi
mirovni plan koji je kontadorska grupa
predlozila vladama tog podrucja proSloq
mjeseca na sastanku u Panami, jos mogao
spasiti mir, izjavio je predsjednik te zemlje
Miguel de la Madrid.
De la Madrid je rekao da je potrebna
politicka spremnost svih zemalja za prego-varan- je
o miru, dodajuci da bi poslije
neutraliziranja ratne opasnosti uslijedilo
traienje osnova za dugoroinu stabilnost
regije.
Izjava meksickog predsjednika uslijedila
je poslije nekoliko dogadaja koji su naglo
ројабаМ opasnost od izbijanja rata, u prvom
redu poslije odluke reiima detiriju srednjo-amerifiki- h
zemalja da ujedine akcije radi
obrane od "marksisticke subverzije", Sto je
shvaceno kao formalno obnavljanje zloglas-no- g
Srednjoamerickog obrambenog saveza
(CONDECA), ovog puta izravno uperenog
protiy Nikaragve.
loSkih promjena, koje pogadaju
radniStvo.
Kongres je na muku stvorio
komitet koji treba da prouci promje-n- e
koje патебе tehnologija i da
podnese izvjeStaj slijededoj kon-venc- iji
koja 6e se odrzati u maju
iduce godine.
Dick Martin, predsjednik Federa-cij- e
rada u Manitobi, u koju ulazi i
Doerova unija drzavnih uposlenika je
kazao da je iznenaden Doerovom
kritikom ali je razumije.
"Osjeca se da je Kanadski rad-ni6- ki
kongres nemocan da neSto
u6ini", rekao je Martin.
Doerova kritika vodstva Kanad-skog
radnifikog kongresa smatra se
kao po6etak ozbiljne diskusije u
redovima Kongresa o tome Sta
Kongres treba da radi.
Situacija je vrlo ozbiljna i ako
Kongres ne postane aktivniji radnici
ce bivati sve nezadovoljniji, a neza-dovoljstvo
бе dobro do6i konzerva-tivcim- a
koji se spremaju da preuzmu
vlast od lidera na idudim izborima.
Mnogo zavisi od iduce konvencije
Kongresa. Zato sva paznja Clanstva
unija koje ulaze u Kongres treba biti
usmjerena na pripreme za konven-cij- u.
S. MIOSlC
NIKARAGVA
Antisandinisti
ubili 46 civile
PANPASMA (Reuter) — Antivla-din- e
snage ubile su 46 ljudi i uniStile
gotovo sve privredne objekte i javne
ustanove u nikaragvanskom gradu
Panpasmi, u blizini granice s Hon-duraso- m.
Napad je trajao punih 11 sati i
jedan je od najzeScih u nizu sli6nih
којф su u posljednje vrijeme podu-ze- li antisandinisti. Navodi se da u
mjestu nije bilo pripadnika regular-n-e
sandinistiCke vojske i da su
stanovnici bili prepuSteni na milost i
nemilost antivladinim snagama.
November 2, 1983, NA$E NOVINE --7
NA VIJEST 0 SMRTI MIHAILA S. PETROVA
PIONBR SRPSKE GRAFIK
Kad god u ispitivanju modemog
srpskog slikarstva pokuSavamo doci
do N6no'sti бјје je djelo pionirsko za
daljnji razvoj i cijelu gradevinu,
ishodi su negativni, jertakve N6nos-t- i
nema. Temelji modernog srpskog
slikarstva podivaju na stupovima, a
njih ima mnogo. Naprotiv, srpska
grafika ima svog pionira i rodo-nafielnik- a.
To je Mihailo S. Petrov
(rod. 1902.). JoS za njegova zivota
rodena je sintagma "otac moderne
srpske grafike", i ona ce prije6i u
nasljede.
Prvi rad (ako se izuzmu dijela iz
studentskog skicenbloka) Petrov je
objavio u 6asopisu "Zenit", 1921. Te
je godine on ve6 napustio Umjetni6-k- u
Skolu, okrenuo leda svojim
pedagozima (M. Milovanovid i Lj.
Ivanovic) i naSao se u matici ideja
koje su гпабПе negiranje svega Sto
pruzaju Skola i pedagogija. Samo
godinu kasnije, sa 20 godina, izlaze
na 5. jugoslavenskoj izlozbi, koja je
priredena u Beogradu. Njegova su
se djela naSIa pored korifeja svjet-sk- e
avangarde. Cak, ako se i ne
zanemari izuzetna klima koja tih
godina pogoduje mladima, Petrov je
kao rijetko tko uSao u umjetnost na
velika vrata, kao 6ist Evropljanin. I
odmah u po6etku, kao da je u
jednom skoku zelio da svlada jaz Sto
je odvajao doma6i ukus i mjerila s
vokacijama svjetskih metropola, da
o6isti oko sebe sav talog provincija-lizm- a,
nastao kroz vjekove i deceni-je- ,
6inio je to zivom i pisanom rijeci,
olovkom, kistom i iglom, kao slikar i
дгаЛбаг, кгШбаг, prevodilac i pjes-ni- k,
s egzaltacijom devetnaestogo-diSnjak- a,
dinamikom svoje eksplo-zivn- e
prirode.
Iz ranih dvadesetih godina potje6e
jedan cjeloviti grafidki opus, viSe
crteza, medu njima portret Lj.
Micica i akvarel "Kompozicija 77"
(radena kao ilustracija za roman
Branka Ve Poljanskog "77 samou-bica"- ),
djela koja predstavljaju naj-vi- Si
ton, zenitnu tacku naSe avan-garde
treceg decenija, simultana
najnaprednijem Sto se u to vrijeme
stvaralo u okvirima umjetnosti. Gra-fike
su objavljene u "Zenitu", neSto
manje u "Dada-tank- " i "Ut", i moze
se slobodno reci da su "Zenit" i
"zenitizam" odlu6ni za ovakvu ori- -
AUSTRIJA
Pobjeda narodnjaka
na pokrajinskim
izborima
BEC, Tanjug — Opozicijska Na-rod- na stranka izvojevala je uverljivu
pobjedu na pokrajinskim izborima u
Donjoj Austriji, oduzevSi socijalis-tim- a
tri mandata tako da sada u
pokrajinskom parlamentu ima 32
poslanika prema 24 socijalistiCke
stranke.
To je najuverljivija pobjeda na-rodnjaka
poslije 1945. godine i
mnogi komentatori su je spremni
ocijeniti kao simptomati6an znak
raspolozenja u Austriji. Rije6 je,
naime, o prvom odmjeravanju snaga
izmedu socijalista i narodnjaka pos-lije
op6ih izbora od travnja ove
godine, pa je pobjeda u Donjoj
Austriji prezentirana kao daljnji
uspon i uspjeh stranke dr Mocka
koja, табе, ima snazne ambicije da
zamijeni sadaSnju vladu "male koa-licij- e"
socijalista i liberala. Kao
glavni element u dobrom plasmanu
Narodne stranke komentatori smat-raj- u
nepopularnost sadaSnje koali-cijsk- e
vlade u toj pokrajini.
jentaciju Petrova. Jer, sve Sto se
javlja paralelno a izvan spomenutih
avangardnih revija, umjerenije i od
manjeg je гпабепја za treci decenij.
Kasniji raskid sa "Zenitom", i nje-govi- m
urednikom, to otkriva.
Tih godina Petrov prevodi za
Letopis Matice srpske fragmente
traktata "O duhovnom u umetnosti"
Vasilija Kandinskog. Da li je taj
podatak bio presudan za neke autore
da i grafiCki opus Petrova dovedu u
vezu s ocem apstraktne umjetnosti?
Danas, kad se sve bolje vidi i zna,
o6ito je da Petrovljeve grafike, u
rasponu od kubizma do apstrakcije,
niSta ne duguju ni Kandinskom ni
ma kome drugom evropskom maj-sto- ru
tih godina. U tome je njihova
vrlina.
Kasnije, tridesetih godina, Pet-rov
postepeno gubi korak i zaostaje
za onima koji u novoj etapi daju
snazniji pedat naSoj umjetnosti.
Njegovom inventivno-avangardno- m duhu nije odgovaralo vrijeme eklek-ticizm- a
i resinteze, obrafcuna s
revolucionarnom umjetnoScu avan-garde.
I tek sredinom Sestog dece-nija,
poslije odlufcnog raskida sa
socijalistiCkim realizmom, Petrov
ponovo ulazi u prvi plan. Njegovi
"Ribarski signali" i "Noktumo",
izveden u duhu apsolutnog shva6a-nj- a
boje i li nije, spajaju ga sa
danima mladosti.
Ako kritika i historija umjetnosti
nisu, mozda, uvijek pokazivale pravi
sluh za ova slikarska ostvarenja i
dale im pravo mjesto, grafiSki opus
(ciklus "Svetlost — prostor —
materija") na prelasku iz Sestog u
sedmi decenij naiSao je na nepodi-jeljen- o
priznanje. U Sezdesetoj go-di- ni
Petrov je ispoljio izuzetnu
vitalnost. Ponovo se naSao na 6elu,
a ono Sto nazivamo enformei u
grafici poistove6uje se sa njegovom
N6noS6u.
U trenutku kad se rastajemo sa
"ocem srpske grafike" i jednim od
posljednjih bardova jugoslovenske
moderne umjetnosti, osjedaj tuge
mijeSa se s osje6ajem ponosa.
Duboko smo potreseni smr6u 6ov-je- ka
s kojim smo toliko decenija
drugovali u zivotu i umjetnosti, a
ponosni Sto on za sobom ostavlja
najdublju brazdu. Zoran MARKU§
grCka
Atinatraii odgodu
ATENA, Tanjug — Gr6ka пебе
odustati od svog prijedloga da se
rok za instaliranje novih nukleamih
raketa srednjeg dometa u Zapadnoj
Evropi produlji za Sest mje.seci,.
neovisno o tome Sto se toj njenoj
inicijativi protivi komanda Atlant-sko- g
pakta.
Kako se saznaje u Ateni, to je
suStina odgovora дгбкод premijera
Papandreua na poruku, koju je
predsjednik Reagan nedavno uputio
svim Sefovima vlada zemalja 6lanica
zapadnog vojnog bloka.
PRIJATELJSTVO DO SMRTI
Dok je bio u Веби na studijama, pedesetih
godina proSlog veka Jovan Jovanovid Zmaj
se upoznao sa Ourom Jaksidem i sa njim
sklopio cvrsto prijateljstvo, koje je trajalo
sve do Ourine smrti. O tome svedode i ovi
Zmajevi stihovi, posveceni Ouri:
"Se6aS li se kad smo ono
Jedne no6i jedno snili,
Tom se nismo zadudili,
Mi smo onda jedno bili.
SedaS li se kad se nismo
Ni pitali: Kako ', brate?
Dosta }' bilo da pogledaS,
Ti na mene a ja na te".