Nase Novine, October 06, 1982

              M " ' '
4— NA§E NOVINE, August 25, 1982.
"l~l a s вв "I "1
'1 3 a ш en
ш ®
"Reaganomics" je nadimak kojim
su amerifiki novinari огпабШ eko-noms- ku
politiku predsjednika Rea-gan-a,
ali ve6 poprima Siri pojam i
oznaku fiitave njegove politike. Je-da- n
fiikaSki novinar pisao je nedav-n- o,
da je ta njegova filozof ija, ako ju
se moze tako nazvani, rezultat
njegova viSegodiSnjeg sluSanja jadi-kovan- ja
muSi6avih republikanaca za
"starim dobrim vremenima". I Rea-ganomi- ja nas'je, ka2e, dovela u
samo godinu i pol dana blize
"dobrim starim vremenima" Herber-t- a
Hoovera nego li bi ikoja razumna
osoba zeljela biti.
Dalje, kaze taj Cikazanin, ne
radnidke vec burzujske novinarske
profesije, da je пјеб "depression" do
prije nekoliko godina bila rabljena
samo kad je bio govor o proSlosti, a
sada covjek ne moze profiitati
poslovne stranice u novinama bez
da naide na nekog ekonomistu ili
biznismana rabe6i istu ' rije6 u
govoru o sadaSnjosti ili bliskoj
budu6nosti.
Citave industrije, napominje taj
novinar, poput stambeno-gradevn- e i
automobilske, kao i Stedionifcne i
zajmodavne ustanove nalaze se na
rubu bankrotiranja. On navodi i
cenzusne brojke koje pokazuju da
sada imamo viSe osoba ispod razine
siromaStva nego ikada od 1967. I
New York Times je smatrao da nije
uputno preci Sutke preko izvjeStaja
Cenzusnog Biroa, pa je u jednom
uvodniku od 26. jula pisao:
"Razmjer siromaStva lebdio je
godinama oko brojke od 11 posto; to
jest, jedan od devet Amerikanaca
imao je dohodak manji od sluzbene
razine siromaStva. Ali je ta brojka u
1980. i 1981. brzo porasla. Cenzusni
Biro sada javlja da je razmjer
siromaStva 14 posto, ili jedna osoba
od sedam. A samo medu djecom,
brojka je sada jedan od pet".
Times postavlja pitanje: "Da li
Reaganova vlada mari"? Neki casni-ci- ~
u Bijeloj Ku6i odgovaraju da
stvar nije tako loSa kako izgleda. Oni
drze da siromaSni nisu tako siro-maSni
jer u oznaiivanju siromaStva
nije toboze uzeta u obzir vrijednost
bolnifike potpore (Medicaid) ili preh-ramben- ih
biljega ili drugih potpor-ni- h
programa. Ali, sama Cinjenica
da im je ta pomoc potrebna dokazu-j- e
njihovo siromastvo.
IZBJEGAVANJE
ODGOVORNOSTI
Jedan politi6ki analiti6ar New
York Timesa pisao je da бак u samoj
Bijeloj Ku6i vlada "gmizavi pesimi-zam- "
o izgledima za dugoro6ni
ekonomski oporavak. Reagan je
izgledno svijestan te Cinjenice pa je
prihvatio odvracaju6u strategiju. Pu-tu- je
Sirom zemlje i prisustvuje
priredbama koje su namijenjene da
odvrate paznju puCanstva od nevolja
njegcvog ekonomskog programa. U
govorima izbjegava ekonomske pro-blem- e.
Analitifcarspominje nekoliko
takvih putovanja i govorancija. Na
primjer, putovanje u St. Louis je bilo
udeSeno da prisustvuje priredbi
Olimpijskog Odbora za prikupljanje
fonda. Tu je takoder posjetio Klub
cmafikih dje6aka, vjerojatno da se
prikaze kao 6ovjek koji ima osjecaja
I t t t I I I I t 1 t . л ' t ч e i li Ji 'i "t ' t Лч,Г .w i ,i i ,
za nevolje сгпабке mladezi, koja je
naro6ito teSko pogodena nezaposle-noSc- u
i neimaStinom.
JoS jedna diverzija je u6estalo
objavljivanje dobro promiSljenih iz- -
miSljotina o ekonomskim slabosti-maSovjetsk- og
Saveza. Reagan Ибпо
prednjafii u tome, a propagandistifi-k- i
aparati — Stampa, televizija,
6asopisi — svako toliko redovito
objavljuju razne protusovjetske blju-voti- ne
koje im se serviraju iz
Pentagona i drugih agencija specija-lizirani- h
u izmiSljanju propagandis-ti6ki- h
provokacija.
KRUTE ClNJENICE POBIJAJU
OBMANJIVACKU PROPAGANDU
Usprkos zagluSne protusovjetske
histerije.obmanjivafiki propagandis-tiCk- i
aparati nisu u stanju stiSati
rastuce nezadovoljstvo i zabrinutost
"medu Sirokim slojevima puCanstva.
Masovno otpuStanje radnika i zatva-ranj- e
tvornica i raznih drugih podu-ze6- a,
ne pogada samo izba6ene
radnike i njihove obitelji ve6 i
raznorazne biznise. Bankrotiranja su
tako reci dnevna pojava. To potvrdu-j- u
svjedofianstva struCnjaka pred
kongresnim odborima. Prema izjavi
je.dnog profesora financija na New
York University, po postojedim po-daci- ma
predvida se da 6e ove godine
bankrotirati 25.000 poduze6a. To bi
bio najvedi broj od vremena velike
depresije u 1932. godini kad je
propalo 31.000 poduzeda.
Otpori Reaganovoj ekonomskoj i
socijalnoj politici kod kuce pojavlju-j- e
se u sve Sirim slojevima рибап-stv- a.
Pored radnika izbaCenih s
posla i onih koji zive u strahu da ce i
na njih do6i red ili su pak natjerani
pristati na ustupke poslodavcima, tu
su i farmeri medu kojima mnogi
zaduZeni bankama za maSineriju i
gnojivo ne mogu podmirivati pozaj-mi6n- e
otplate, pa padaju pod ste6aj
BEjiHSjnacEssazssaaii вшгшшошхштзв;
SSSR НВбВ
DOZVOLSTI
SJED. DRZAVA
MOSKVA, (Tanjug) - Sovjetski
Savez je potvrdio odludnost da ne
dozvoli Washingtonu da ga pretekne
u trci u atomskom naoruzavanju. Ta
poruka, kao vec uobicajeni odgovor
na americke poteze u toj oblasti,
obrazlozena je nedavnom odlukom
predsjednika Reagana da SAD ne
obave trojne pregovore o potpunoj i
opcoj zabrani ispitivanja atomskog
oruzja i da ne ratificiraju sovjetsko-americk- e
ugovore o ogranicavanju
tih eksperimenata i o nuklearnim
eksplozijama u miroljubive svrhe.
"Pravda" upozorava Washington da
je iluzorno da ce se SAD domoci
nadmoci u proizvodnji novih nukle-arni- h
naboja, tvrdeci da ce SSSR
uvijek raspolagati odgovarajucom
protutezom. "Pravda" je postavila
pitanje da li su SAD uopce zaintere-siran- e
za dogovore o atomskom
oruzju.
"More quarters! quarters!"
Pot Oliphont
Universal Press Syndicate
i prisilnu prodaju svqjih zemljiSnih
posjeda i neotpla6ene maSinerije.
Tu je takoder viSe od dva milijuna
organiziranih u6itelja koji su izazva-n-i
Reaganovim favoriziranjem prih-vatn- ih
Skola na uStrb рибкод Skol-sko- g
sistema. Velika opozicija Rea-ganovSt- ini
nalazi se takoder u
ekoloSkim i zdravstvenim krugovima
zbog sabotiranja i ukidanja propisa
za zaStitu okoliSa i radnih ljudi
izvrgnutim zdravstvenim i opcezi-votni- m
opasnostima na poslu. Tu je
joS velika vojska starijeg svijeta,
стабкод puianstva i gradske siro-tinj- e,
koja je izvrgnuta snizavanju
socijalnog osiguranja, bolnicke i
Нјебтбке oskrbe i zivotne potpore.
Otpor raste i medu nezaposlenim
radnicima kojih ve6 ima oko 13
milijuna, a djelimi6no uposlenih
barem polovicu toliko. Medu neza-posleni- ma
u pojedinim industrijama
pojavljuju se odbori i organizacije za
produzenje besposleni6ke kompen-zacij- e
i borbu za uposlenje.
Cak i fekeri na 6elu unijske
srediSnjice AFL-CI-O prisiljeni su
silom okolnosti protestirati protiv
favoriziranja bogatih na Stetu siro-maSn- ih.
Stanje je takvo da bi se
Sutnjom kompromitirali бак i medu
nedovoljno svijesnim dijelom rad-niSt- va.
STANOVlSTE INDUSTRIJALACA
Veoma znafiajna je cinjenica da je
i u redovima krupnog kapitala doSlo
do protesta Reaganovoj politici na
polju vanjske trgovine. Dekret kojim
je zabranio sudjelovanje domadih
вшввшпшшш
More
(Karikatura iz lista Frankfurter Allgemeine Zeitung)
U Sovjetskom Savezu je bila
partijska i driavna delegacija Grena-de,
koju je predvodio premijer
Morris Bishop; on je na kraju
posjete dao novinarima ovu izjavu:
"Za vrijeme posjeta na§e dvije
bratske partije i vlade potpisale su
povijesne sporazume o prijateljstvu i
suradnji, dogovorile se udvrstiti i
pros' iriti bilateralne odnose i pomodi
na§im pokuSajima konsolidacije na-cionalno-demok- ratske
etape gre-nads- ke
revolucije, izgraditi ekonom-sk- u
infrastrukturu za na§ predstojedi
socijalni razvitak. Kao drfava koja se
pridrtava nezavisnog, principijelnog
antiimperijalistidkog kursa u vanj-sk- oj
politici, u svom razvoju Grena-da
smatra od prvorazredne vainosti
industrijskih poduzeba u izgradnji
Sovjetskog plinovoda od Sibirije do
srednje Evrope, izazvao je nezado-voljstvo
medu zainteresiranim kom- -
panijama. Kad je pak protegnuo
zabranu i nazapadno-evropskefirm- e
koje se sluze s tehnoloSkom opre-mo- m
ameri6kih korporacija, izazvao
je proteste s obje strane Atlantika.
Trgovacka Komora i Udruga tvorni-баг- а
ulozile su proteste za koje se
moze re6i da nisu табјј kaSalj.
Od posebne je vaznosti reagiranje
u drzavnim krugovima zapadno-evropski- h
zemalja i Evropskoj eko-nomskoj
zajednici. Na zaprepaS6e-nj- e
Reagana i njegovih savjetnika,
umjesto savijanja Sije, vlade Fran-cusk- e,
Italije, Britanije i Zapadne
Njema6ke pokazale su otpor. Najpri-j- e
je vlada Francuske naredila
nacionaliziranoj firmi koja ima kon-tra- kt
za snabdijevanje nekih dijelova
plinovodnih postrojenja, da proslije-d- i
s izvrSavanjem svoje obaveze
uporabom zabranjene атепбке teh-nologi- je.
Sli6no je postupila vlada
Italije. Zatim je vlada Britanije izjavi-l- a
da su Reaganove sankcije "pog-reSn- e,
neprincipijelne i neprihvatlji-ve- ".
Zapadnonjema6ke firme su
same odluile proslijediti s izvrSava-njem
kontrakta, a vlada je izjavila da
podrzava njihovu odluku.
Bi la je to gorka pilula za Reagana i
njegove savjetnike. Svijet se ne
krece kako bi oni zeljeli i ne zeli
njih ova tutorstva.
M. Mirkovic
New York
вЈГМДЧ
ZEMLJA NASILJA
Vedina Kanatiana vjeruje da ilvi u
zemlji velikog nasiIja.
Taj podatak objavio je federalni
minister pravde Jean Chretien na
osnovu Gallupove ankete.
Molda je to pretjerano, ali je
dinjenica da se nasilje povedava.
KEESBSE 5E5ECEE33
proSirivanje odnosa sa socijalistid-ki- m
svijetom".
U nastavku Bishop je jo$ izjavio:
"U Sovjetskom Savezu mi smo se
uvjerili u goleme uspjehe socijaliz-m- a
u svim oblastima iivota. Namaje
sada postala viSe jasna zlobna
antisovjetska propaganda koja ima
vlada јибе mjesto u imperijalistidkim
sredstvima masovnih informacija
na§e regije. Oni lazu, izvrdu dinjeni-c- e
o SSSR-u- , kako bi od naSih
naroda sakrili goleme prednosti koje
milijuni sovjetskih ljudi koriste u
svim oblastima dru§tvenog, eko-nomskog,
politidkog i kulturnog
zivota. No, oni uzaludno pokuSavaju
sakriti od svijeta dinjenicu da su ti
uspjesi mogudi samo u uvjetima
socijalizma".