Nase Novine, December 20, 1978

              K (
SURADNJA S VISE OD
100 ZEMALJA
Jugostaveni suuvljek u toku kulturnih zbivanfa u svljetu, a
malo e zemalja u коЦта nije stlgla kultura naSlh naroda i
narodnosti. Suradnja na kulturnom planu ostvaruje se sa vi&e od
sto zemalja. Sa 44 zemlje postoje I redovno se obnavljaju program!
suradnje, a sa 68 zemala ta se suradnja razvla na osnovl
zakljudenih sporazuma.
Upoznavanje s kretanjlma u kul-tu- rl
i kulturnom bafitlnom uvljek je
bio nadln za uspostavljanje i razvi-janj- e
dobrlh odnosa medu narodi-m- a.
Gotovo I da noma boljeg
nafilna da se narodl zblife, shvate i
bolje razumiju. Nastojecl da sura-duj- e
sa Sto viSe zemalja, Jugosla-via
je profile godine profi'rlla svoje
kulturne veze sa svljetom — zaklju-6e- nl
su sporazumi sa Venezuelomj
Flllpinlma I Jordanom, a prlprema-- u
se odgovarajuci dokumentl sa
DNR Jemenom, Angolom, Maltom,
Malezljom, Somalijom, Sejfielskim
otoclma.'
Potplsan jei prvi program kultur-ne
suradnje sa SR Vljetnamom I
Portugalom, a dogovorena Izrada
programa sa Sri Lankom, Kenljom,
Etlopijom i Ma 1 1 Jem. Zahvaljujucl I
razmjenl kulturnih dostlgnuca u
.noyije vrijeme zbllJili smo se sa
narodom Kme I DNR Koreje. Profile
godine su obnovljenl programl
suradnje sa 27 zenialja, upravo ovlh
dana dogovoren je program kultur-ne
suradnje s joS jednom zemljom
— Spanjolskom.
Posebnu painju Jugoslavlja pos-veiu- je
njegovanju kulturnih veza sa
susjednim zemljama, evropsklm
zemljama u kojima privremeno 2ive
i rade nasi radnici i sa zemljama u
razvoju. Pokazalo se da sudjelova-nj- e
na medunarodnlm manifestacl-jam- a
koje se odrzavaju u naSoj
zemlji pridonosl afirmacljl kultur-no- g
stvaralaStva zemalja u razvoju I
povezivanju s drugim, kulturnim
centrima u Evropl I svljetu.
Suraduje se bezmalo na svim
podrufijima stvaralafitya.' Jugosla-vens- ki
mladl struCnjaci i umjetnlci
specijallzlraju se i usavrfiavaju na
stranim sveu6ilifi'tlma i institutima,
dok istodobno stotine djevojaka I
m lad Ida Iz cijeloga svljeta dolazl na
jugoslavenska sveu6lliSta. Ta prak- - овевФсоо tafewfesito
. U 1980-o- j godini bice proizveden
prvi 100% jugoslovenski automo-bi- l
u zavodima Crvena zastava,
Kragujevac, NovJ..model — Zastava
102 - su kons'truisall struCnjaci
Crvene zastave, najvedeg jugoslo
venskog prolzvodaCa automoblla.
Pofiela je; izgradnja prolzvodnlh
hala Iz ko'jlh ce godi§hje Izlaziti
50.000 automoblla. "' '
U 1985-o- J godlnl Crvena zastava
ce proizvoditl ukupno 400.000 mo-torn- ih
vozila-o- d беда.бе svaki'petl
bitiza Izvoz. Profile godine Crvena
zastava je prolzvela ukupno 178,-50- 0,
putnifikih automoblla' I preko
10,000 feretn I h vozlla.
©.© e '
Beograd je jedan od najmlrnljlh
gradoya u svetu kada je ret p Jrim-nal- u.
U glavnom gradu ugoslavije
sve je manje ubistava, silovanja i
razbojnICkih krada. ta6nlje, brbj
ovih dellkata u stalnom Je opadanju
јоб od 1973. godine. Ove godine su
u Beogradu, gradu od vifie od
mlllon. i 500 hiljada stanoynika,
izvrfiene samo fietirl razboJniCke
krade, zatirn pel ubtetava, 41
sllovanjeV 19 pokufiaja ubistava
103 , ponafianja. ф'@ 0
Karlovfianl se prlpremaju da
sve6anb obee2e 400. godifinjicu
nastanka grada. Manlfestaclje u
povddu te retke-godlfinjlc- e pocele
su proletoe qbelezavanjem 140.
M - %tiltmlti -- чh. jHj
sa ostvaruje se, dobrlm dijelom,
razmjenom stipendlja — sa 30
razvijenih zemalja stlpendije se
razmjenjuju, dok se za kadrove Iz
80 zemalja u razvoju daju stlpendije
bez reclprociteta.
U nafioj kulturnoj razmjenl sa
svljetom posebno mjesto Ima usa-vrfiava- nje
Jezlka. Svake godine oko
500 jugoslavenskih profesora kori-s- ti
stlpendije za Jezifino usavrfiava-nj- e
u druglm zemljama. Istodobno,
na jugoslavensklm sveucillfitima
sve su vece mogubnostl da pored
"vellkih svjeteklh Jezika'', usavrfia-vaj- u
I jezlci drugih naroda: arapskl,
fipanjolski, bugareki, 6e5ki, slovaC-k- i,
svedski, rumunjski, turskl, kl-nes- kl,
poljskl, madarskl, ukrajln-sk- l.
Lektorl I predavaCi hrvatsko-srpsko- g,
slovenakog i makedon-sko- g
jezlka rade na sveucillfitima u
23 zemlje.
U ielji da se jugoslavenskom 6i-tao- cu
prlbllze knjlzevna djela naro-da
iz zemalja u razvoju, zajednlc-kl- m
naporlma viSe Izdava6klh ku6a
realiziraju se uspjefino dva dugo-rocn- a
projekta - stalne ediclje
"Cljeli svljet" i "Poezija naroda".
Reprezentativni pogledl Jugosla-vensk- e
llkovne umjetnosti videnl
su u vise od 70 zemalja, a raznolika
je i razgranata suradnja u kazallfi-no- j,
muzlckoj I filmskoj umjetnos-ti.
Tjednl I danl jugoslovenskog fll-- ma odrzani su u trldesetak zemalja.
Na§a zemlja Je i domabln za oko
300 redovnllfmedunarodnlh kultur-nih
manlfestaclja.
oeeeeeoeeee en 0oooGG®oeeeoeooo9O9@
8lu6ajatakozvanognasilnl6kog
Brojke i 6lnjenice, nekada, do- -
voljno llustratlvnl svjedoCe o obi- -
mu I bogatstvu jedne aktivnosti.
Ono sto one kazu, a sto Iza svakog
susreta ostane I pomaie suradnjl I
razumijevanju, jofi je dragocjenije i
znaci mnogo vise.
("Vjesnik")
aeeceoooooeeoo
godiSnjIce osnlvanja gradske bibli-otek- e
"Ivan-Gora- n Kovacid". a pre-ma
zvanlCnom programu, sveiano- -
sti ce trajati cele idude godine,
kada I pada ova godlSnJIca. Oslm
simpozljuma, koji ce se pod pokro- -
viteljstvom Jugoslovenske akade-mij- e
znanosti I umjetnosti odrzati
sredinom idiideg meseca, odr2a£e
se Jofi 6etlrl паибпа Г strufina
savetovanja, posvecena osvetljava- -'
nju I Istrailvanju starije til novije
Istorije grada, pojedlnlh delatnostl
i sluzbl u njemu, Snimanje doku-mentarn- og
dugometraznog flima o
Karlovcu povereno je Dufianu Vu-kotlc- u,
a prlprema ,se Stampanje
'dva zbornlka I jedne foto-monogr- a- '
fii0- - Ae
U Jugoslavlji se godifinje odrzl
50 knjievnih manlfestaclja,
svake nedeljepo jedna (prl torn Je
геб samo o bnlm znaCalnlllm).
RazllClto su rasporedene: 11 se
odriava u Bosnl I Hercegovinl, 10,u
Vojvodlnl, 8 na Kosovu, 7'u Crnoj
Gori, 6 u Makedoniji I po 3 u
Hrvatskoj i Srblji I 2 u Slovenljl. U
Crnoj Gori su u pripremi jofi tri
knjizevne manlfestaclje.
U zemlji godifinje se dodele 63
knjizevne nagrade (takode, sabrane
su samo znafcajnlje): 15 u Makbdo-nlj- l,
13 u Vojvodlnl,.1l u.SrbiJi, 8 u
Crnoj Gori, 6 u siovenijl, 5 u Bosnl
I Hercegovinl I po 3 u Hrvatskoj i na
Kosovu. '
Ispod NieaoSeva madzolela na Lovcenu, 6lja Je gradnia prema projektu Ivana
Mestrovl6a zavrsena 1974. godine, privcde sa kraju radovl na gradnji okruglog
restorana s vidikovcem (na slici).
Rijec je o izuzetno atraktivnom zdanju ukopanom u okolno stijenje od kojeg do
samog mauzoleja vodi 461 stepenica.
Njegosev mauzolj na vrhu Lovcena kao i kulturno-povljesn- e spomenike u
Cetinju posjeduje godiSnje vise od stotlnu tisuda domaclh i inozemnih turista. ,
Tanjug proslavio 35. godisnjicu
ndaniBcIeodomrugStvreansod-apomll—tidokl-uSph vreadvannlhomorsgjoaer------ kSvluajevReJzeoapsuikpboulimkBeunrIoispztraueTdlsJtjuuegdodnsoilkdai-u--- prdaoozdvdroSajunkaeso.dagpernvcihijirautninhjednaonma
JkgmugagimneoizsalnuacovlvjeaBenmesokTbgeraarnajdunjugeaaro,usdvnpeDeodo6ameantro-u--- jpрt'aeгolаSfseбtnpoеaoпvvaјZеnelljajaotrnmaaIdaszupazohnmvI aaeklpnnlrojupuslltbaiaaknvezjl-e,a- pdTriaroOneSjkulrtigaohdrPu35eniroogravozIidvvniaosn6jkaiu6e.gToaavngoj.erunigocaijjeeu uunjezena JO-gooisnj- ica po- - stojanja i rada te agencie.
Sve6anostl 8Ц prisustvo- -
val 6Jan?vl atne edak--
c,'e Tanjuga, delegacija rod- -
nog grada novinske agencije
Tanjug — Jajca, zatim pred--
stavnici druS tveno-politidk- ih
orgamzacia, republlka, po-kraji- na
I federaclje te direk-to- ri
i glavni urednici listova,
radija, televlzije i drugI gos-t- l.
Na podetku sjednice glav-ni
I odgovornl urednik novin-ske
agencie Tanjug Mihajlo
Saranovid proditao Je brzojav
kojl je Predsjednlk Republl- -
ke uputlo dlanovima kolekti
va u povodu njihova jubileja.
Na sjednici je predsjedni- -
skole
Skoplje — U Makedoniji je
proslavljena 35. godiSnjica
od form I ranja prve Skole na
makedon8kom Jeziku, koja je
radila syega 12 dana u
kl6evskom selu Podvls, na
prvoj slobodnoj teritoriji u
Makedoniji.
lako Jo §kola radila veoma
kratko, u6esnici ovih zbiva-nja
su ponosno proslavill
njen jubllej, jer pna pred- -
stavlja svetlu stranlcu u kul- -
turnoj Istorljl makedonskoo
naroda. Redovna nastava na
makedonskom jeziku u ovoj
republic! otpodela je po zavr-§etk- u
narodnooslobodllad-ko- g
rata u okviru nove jugo-slovenske
zajednice.
--WXrW-Xfr
№M4fMlMUtaRMQI
50 CHARTER LIJETOVA U 1978.
ZAGREB, LJUBLJANA,
BEOGRAD I SKOPJE
BORAVAK OD 3 NEDELJE 3 MJESECA
CIJENE OD $419. DO $499.
SA JET AVIONIMA BEZ PRESJEDANJA
Uslijcd ATC propisa, rezervacije primaju najkasnije do 45
dana prije polaska aviona. Javite Vase rezervacije pra- -
vovremeno, dok jos ima slobodnih mjesta.
Za dolazak Vase rodbine u posjeti Zagreba, imamo veliki
izbor jeftinih charter iijetova boravkom u Kanadi od do
mjeseci.
INCOME TAX
Avionskokartena redovitim linijama, APEX Youth Fares.
Rentanjb automobila. Pravljenje pasosa viza.
Javno biljeinidki ured.
B. Cosulich, Notary Public
s
i
S
I
! V --f— ' HI J)7?5!J
Otvoreno radnim danom od J 2.00 p.m.
yVXVVXfWHr{r
Za putovarje u Jugoslavlju Hi bllo
W3 %'] - Ј=Л
GLOBE TOURS,
615 Selkirk Ave.
Winnipeg 4, Man.
Phone: '586-- 1 886
INTER-NATIO- N, TRAVEL,
1605 Centre St. North,
Calgary, Alta..
Phone: 277-262- 6
G jxt&dzrx"™ —'Ч pV, - 14 'V ff f"rf;
- DO
se
se za
iz
sa 1 6
—
, i
f
i
t
-,-
£. ;
!
$
s:
!
!
TRAVEL SERVICE LTD.
1140 IIOOI ST. W.
lOiONTO. OMtj CANADA МИ IN]
9.30 do 6.00 p.m., subotom do
i j
koju drugu zomlju, obratite se na
GLOBE TOURS,
1066 BloorSt. W.
Toronto, Ont.
Phone: 531-359- 3
EAST-WES- T TRAVEL,
10553-- A - 97 St.
Edmonton, Alta.
Phone: 424-990- 7
J11JJZ££M
iffiai M