000713 |
Previous | 2 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I Mada federalnih izbora ne-d- e biti ove jeseni, vlada u Ottawi nam je reklada de se odriati na prolede$to tako-d- e nije sasvim sigurno, o sa-daSnj- em vremenu moiemo da govorimo kao o prediz-bornot- n. I kao Stojetodd sada bilo bez fzuzetaka,' kako postoje-6- a vlada tako fpolftidke opo-zicio- ne stranke, skoro nam svakodnevno slpaju razna obedanja. Maliene, da- - de Kanadom da potede med i mleko ako'rifih budemo iza-bra- li da- - uptavljaju zemljom. Pdslanici fetieralnog parla-ment- a, mnogi minist'ri, krs-tar- e Kanaddm, "drZ'e govore, daju izjave za dhdvnu §tam-o- u, radio i televiziju, obeda-vaj- u svaSta. U tim obedanjima'prednja 6i Progresivno-ko'nzervativn- a stranka, "diji' jeu Ш, Joe Clark, ved oostao- - notoran u svojim samohyalisanjima "da 6e sve da dovede u red", i da ako on dode' na vlast, u Kanadl 6e nestatl nezaposfe-nos- t kakva je danas, inflaci-j-a 6e se smanjiti, vrednost dolara popraviti, i tako dalje? Ono §to nam on obedava je nesprovodljivo i netadno. PoSto udara glasom na pot-reb- u za vellkim uStedama u drlavnlm izdaclma, sa isti-canje- m na smanjivanje raz-ni- h socijalnlh slutbi, otpuS-tanj- e driavnih zaposlenlka I na podsticanje rada prlvat-nf- h preduzeda, daudi im Jos' razne olakSice, tu nema ni-d-eg dobrog da se обекије. Privatna preduzeda, razne korporacije, uz pomod meni neshvatljive vfadine ekonom-sk- e polltlke, su glavnl dfnfo-c- l u privrednoj stagnacljl zemlje, nezaposlenosti, in-flac- iji, pa nagbveStena poli-tik- a Clarka, u stvari predsta-vlj- a nastavljanje neuspe&ne politike llberala. Llberalna stranka sa Tru-deau-o- m ?a 6eluf nema tako red! nikakv'og plana, nikakvih FOR AST ' S3 i' novih ideja, kako da se Kanada izvude Iz privrednih teSkoda. : Ujednom svom nedavnom govoru u Tru- - deau nam je rekao da bi sada bilo nuino da mi, Kanadanl, svi vladi u po-- mot, kako bi se! privreda i cela' zemlja postavile na zdrave noge. Covek mora da se zapita: a gde Je do sada bio? On je na vlasti punihO godina. Mnogo nam je obe- - davao, a u poslednje vreme zahtevao od nas irtye, spro-- vodio mere 'koje sir nam poskupefe iivotne prilike, doprinele Inflaciji, socijal- - noj i politidkoj neizvesnostl Cak i danas, njegov minister finansija, Jean Chretien, iz-jav- io je 27. septembra', poio-do- m pada dolara na 84, 72 c amerfdkih, najniia vrednost koja je postignuta za pos- - lednjih 40 godina, da on i vlada smatraju da nije potre- - bno Ша da se I ako bi nekim dutfom Liberali ponovo doSli na vlast, ne verujem da bl se prilike popravile. Verujem da bi se pogor§ale. Nova demokratska stran- - ka, preko svog Seta Eda Broadbenta I drug in dlanova i poslanika, obllazedi zem-lj- u, dried! govore u kojima oStro kritlkuje izvodenfe llbe-ral-ne vlade u Ottawi, obeda-nja njenih poslanika koja oni ллмлоо.па rovnlm h'actannl-- ma, dotidudi se I obedanja Joe Clarka, daleko je ozbilj- - nija i u svojim namerama i Шi~.~и inc„™iu, Bni,w~riso~?adлbenmJtLypwmrei d-U.-. mnogome da doprinesu oz dravljenju privrede, i u vlada-judl- m prilikama u zemljf, meni se dini da bi to bila jedlna alternativa. No ni ovde ne bi trebalo da se odekuju 6uda, jer je Kana- - putem trebade zatrpani ameridkim iiniiiiiiiiiiii iiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiiiiiiiinii Unijsko clanstvo u poraslo je 4.1 posto u zadnjih godinu dana, kaze se u ministarstva To pak znaci u zemlji ima 3.1 mllijuna unionista, koji predstavljaju 31 .3 posto od ukupne radne snage. Ovo su, mozemo usput onl radnici koji imaju vede plade, a bilo bi ih vise da pokusaji osniva-nj- a unija u brojnim fabrlkama gotovo ne propadaju. yjiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiiiiiii Winnipegu, priteknemo preduzim'a? pianovima. svakodnevno SalidarnDit straikaiimti Sudbury ovih dana naro6iti,komltet, sastavljeri od gra-da- na mjesta, a Je da potpomaie radnlStvo koje Strajkuje protiv, nco-- a. ,toga Sto 6e znaditl moral-n- u podr§ku §trajka§e, komitet ce se brinutl to da se javnost pravilno infbrmira o dogadajlma vezanim za, Strajk; sakupljat 6e financljsku.. ротоб, he samo u ve6 u cljeloj zemlji, !Ш1111111111111111111Ш (Sudecl po nedavnoj izjavl Marca Lalondea, minlstra za federalno-provlncijsk- e veze, Provinclja Quebec bi brzo I efikasno bila ekonomski izo- - lirana i ugrozena u slu6aju otcjepljenja. To bi se, kaze Ge u Izjavl, desilo zato sto Quebec uvell- - ke ovlsi o trgovinskoj raz- - mjenl sa ostalih devet pro-- vincija koje bi u torn slucaju prekinule ekonomske i mo- - netarne veze sa Quebecom: Tako bi ova provinclja samo jednim potezom Izgubi- - la posla za 140 hlljada ljudi. Drugim rijedima, englesko govoreda Kanada nije za to da se Quebecu dade veca autonomija a da istovremeno ostane ekonomski vezan za Kanadu. referendum torn pitanju bi bio dovo- - lian se ovu provinciju boj- - kotlra ostalima. Medu- - tlm, voda Parti Quebecois, Rene Levesque, kaze da bl se englesko govore6a Kana- - da ipak predomlslila kad bi stanovnlStvo Quebeca u ve- - cini glasalo za prijedlog nje-- govog kablneta — da se ide na referendum i gotovo. m' — tugo паба! V Ottawhzasjeda federalna komlsijaza radio, televiziju telekomuntkacije (CRTC) i jedan odprvihgovornika bio & tTi' panie za radio i ___; irsrl,.~. Q„„W„ ting Corporation) A.W, Johnson. On je nalgasio da je tele-vizi- fa postala "najvainiji ins-trument za Sirenje kanadan-stv- a, all da nikad nije bila Zatim je naglasio da e k(ajnje vrijeme da se poduz-m- u mjere za poboljSanje, a to je duinost spomenute ko-misi- je, CBC, privatnih brod-kaste- ra i distributee, zatim kanadskog parlamenta. Johnson je iznio nekoliko dobrih prijedloga, a Sto se tide CBC, ona bi proizvodila i prikazivala bolje pro'grame ako bi imala vike novaca. iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii i ES E da I suviSe dugo iSIa pogreS- - та,?ЈкаРас!?к ; nim i dosta Jikri PW tetfvlztlski ek-vreme- na da se sa istog side. bUJoliko drugim stramm P- - Jovanovid programjma џ kaza0 je jonn. 1ANSTVA UMUSKOG mi ii Kanadi za izjavi rada. da dodati, i U je osnovan ovog svrha mu I . Pored za i za Sudburyju, - ' ovim Samo po da po Televizijo i I i , so kaie se u izjavi komiteta. Predsjednlk ovpg komiteta Ri-chard Pharand, ina6eadvokat, kaze da se ovim zell izbjedl situacija kakva je bila prlllkom §trajka 1958. godine, kad ' Je iokalna medija ' pruiala javnosti pogreSnu sliku o Strajku. . ' ihaftese обекије da ce ovaj Strajk," zbog velikih zallha nikla u zemlji, trajati dugo vremena. H y i ш ,- - Nego, u kojoj su mjeri dvije strane udaljene jedna od druge vidi se I po dinjeni-c- i da se sada govori samo o mjerama koje bi se poduzele protiv Quebeca i potpuno se zaobilazi ono najvaznije, na-im- e, razlozi koji su doveli do ideje o separatizmu. A upra-v- o bl o tome trebalo voditi габипа I promijeniti stav, a ne raspirivati plamen sepa-ratizm- a ppomenama koje bl mogle imati dalekosezne po-sljedf- ce. Kampanja U jeku izjava o mjerama koje 6e se poduzeti protiv Quebeca u slucaju otcjepjje-nj- a, kabinet premijera Leves-que- a zapoceo je kampanju za referendum, do kojeg bi moglo doci u jesen 1979. godine. "Kanadski federalni sis-ter- n je zastarjela stvar", re-kao je u jednom govoru Rene Levesque, braneci odluku vlade Quebeca da pode na referendum i izbori autono-mlj- u. On Je dodao da je suradnja moguca i poslije eventualnog otcjepljenja, i da su, na kraju krajeva, kanadski Francuzi ipak gos-poda- ri u svojoj kuci. Nedavnim glasanjem ame-rlfiko- g Senata копабпо je "skoro" zajamcena izgradnja gigantskog plinovoda kroz Aljasku. Plinovod ce zaje-dnid- ki postavljati Kanada i SJedinjene Drzave, a isti 6e se protezati 2,000 milja sa-mo preko kanadskog terito-rij- a. Ukupan troiak 6e iznositi deset i pol milijardi dolara. Dalje se tvrdi da 6e priprem-n-i radovi, ukljuclv f izgradnju potrebnfh puteva, zapoceti 1981. godine, a vet naredne godine podet ce se s polaga-nje- m cijevi. Navodi se i po-dat- ak da de se na ovaj nacin zaposliti tisude Kanadana, u vise provinclja, dok ce se cijevi — ina6e 56 In6a prom-jer- a — pravitl u Wei land u, Ontario, i u Reglni, Saska-tchewan. Cljena plinovoda je ravna cijeni poSiljanja 6ovjeka na Mjesec. Nego, to Jos nije sve. Ovoj se idejl, naime, ved duze vre-mena odupiru Indijanci AlJa-sk- e i Brltanske Kolumbije kao i mnogi drug! — ekolozl, pa i neki ekonomisti, jer svi u tome vide veliku Stetu a mlnimalnu korist. Posla 6e biti za jedno vrijeme, a kasnije ce biti potrebno ma-lobroj- no osoblje za odrzava-nj- e plinovoda. Osim toga, unistlt 6e se neki od najljep-Sl- h dijelova zemlje koji su ujedno posljednje utocl§te t " дДКИјч w i --ww4lr"445MWW KT'sa S 'f ; Plinovod kroz Aljasku ШШШтШм i Izmedu federalnog Odjela za indijanska - i eskimska pitanja a posebno Indijana-c-a I Metisa, koji naseljavaju dolinu rijeke Mackenzie, vo-d- e se pregovori koji su upra-v- o zapeli pa je ministar tog Odjela Hugh Faulkner obus-tavi- o financiranje pregovora. Kao razlog Hugh Faulkner navodi razilazenje dviju gru-p- a po pitanju potraznji, sto je fiktivno, jer Indijanci (ple-m- e Dene) naprostd traze samoupravu, domorodacko pravo na svoju zemlju, a to je upravo ono sto im Ottawa odbija da prizna. Federalna vlada im, naprotiv, nudi is-pla- tu u novcu i neke 'privil-ege. Indijanci plemena Dene nece vise da pregovaraju sa vladom upravo zbog stava koji ona zauzima'po za njih tako vitalnom pitanju, dok se istovremeno moze reel da taj stav nije baziran na osnovu opseznog izvje§taja suca Be-rge-ra od proSle godine, koji je, ako nlsta drugo, barem iznio gole 6injenlce i pred-lozi- o da se svlm ljudima sjevera dade deset godina da odluce o svojoj sudbini. kanadskih Indijanaca, kao i nadin zivota ovih ljudi, dok 6e glavnu I veliku korist imati samo modne korporacije (in-vestito- ri), prvenstveno one americke. Kad se konacno s ovim krone naprijed, svakako ce biti otpora, jer za sada prev-lada- va misljenje da se plino-vod polozi samo u slucaju stvarne potrebe. ЈШ£ МЈШ Published every Wednesday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC 10 St. Mary Streol. Room 505, Malljng address Box 522, Station F. Toronto, Ontario— - , Telephone 961-801- 8, Area Code 416 Urednlk — Editor Anton Kostelac Tehnlcko obllkovtnje — Technical assembly Graphic Line, Toronto Second Class Mail Registration No 0378 Pretplata S15 OOgodisnje pojedinl prlmoraMOcenll, avionska posta fprckomorske zemlje) $40 00 godlSnJe, redovnom postom (u kuverti) S25 00 godisne Novcane doznake samo cekom i poStanskom (ill bankovnom) doznatlcom (Money Order) na Imo llsta Г Na5o novine' ) Hi izdavaia (Yugoslav Canadian Publishers Inc ) Subscription J15 00 per year single copy 40 cent. Air Mail (Overseas) S40 00 per yoar, by First Class Mall J25 00per yoar Advertising ratos on request Monoy should bo sent by chequo or Money Order in name ol Na&o novine" or Yugoslav Canadian Publishers Potpisani clancl sad rJo mislono njihovih autora Rukopisi so no vrocaiu Naso novine su naslednik, u Kanadl "Jedlnstva", ' Novostl ', Srpskog Glasnika", "Edlnosll", "Slobodne Misll' I ' Borbe", u Scd DrJavama 'Narodnog Glasnika' I listova Koji su mu prelhodlll. V fcwv ( I 1 w t Ћ1 m9 Af v
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, November 22, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-10-11 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000085 |
Description
Title | 000713 |
OCR text | I Mada federalnih izbora ne-d- e biti ove jeseni, vlada u Ottawi nam je reklada de se odriati na prolede$to tako-d- e nije sasvim sigurno, o sa-daSnj- em vremenu moiemo da govorimo kao o prediz-bornot- n. I kao Stojetodd sada bilo bez fzuzetaka,' kako postoje-6- a vlada tako fpolftidke opo-zicio- ne stranke, skoro nam svakodnevno slpaju razna obedanja. Maliene, da- - de Kanadom da potede med i mleko ako'rifih budemo iza-bra- li da- - uptavljaju zemljom. Pdslanici fetieralnog parla-ment- a, mnogi minist'ri, krs-tar- e Kanaddm, "drZ'e govore, daju izjave za dhdvnu §tam-o- u, radio i televiziju, obeda-vaj- u svaSta. U tim obedanjima'prednja 6i Progresivno-ko'nzervativn- a stranka, "diji' jeu Ш, Joe Clark, ved oostao- - notoran u svojim samohyalisanjima "da 6e sve da dovede u red", i da ako on dode' na vlast, u Kanadl 6e nestatl nezaposfe-nos- t kakva je danas, inflaci-j-a 6e se smanjiti, vrednost dolara popraviti, i tako dalje? Ono §to nam on obedava je nesprovodljivo i netadno. PoSto udara glasom na pot-reb- u za vellkim uStedama u drlavnlm izdaclma, sa isti-canje- m na smanjivanje raz-ni- h socijalnlh slutbi, otpuS-tanj- e driavnih zaposlenlka I na podsticanje rada prlvat-nf- h preduzeda, daudi im Jos' razne olakSice, tu nema ni-d-eg dobrog da se обекије. Privatna preduzeda, razne korporacije, uz pomod meni neshvatljive vfadine ekonom-sk- e polltlke, su glavnl dfnfo-c- l u privrednoj stagnacljl zemlje, nezaposlenosti, in-flac- iji, pa nagbveStena poli-tik- a Clarka, u stvari predsta-vlj- a nastavljanje neuspe&ne politike llberala. Llberalna stranka sa Tru-deau-o- m ?a 6eluf nema tako red! nikakv'og plana, nikakvih FOR AST ' S3 i' novih ideja, kako da se Kanada izvude Iz privrednih teSkoda. : Ujednom svom nedavnom govoru u Tru- - deau nam je rekao da bi sada bilo nuino da mi, Kanadanl, svi vladi u po-- mot, kako bi se! privreda i cela' zemlja postavile na zdrave noge. Covek mora da se zapita: a gde Je do sada bio? On je na vlasti punihO godina. Mnogo nam je obe- - davao, a u poslednje vreme zahtevao od nas irtye, spro-- vodio mere 'koje sir nam poskupefe iivotne prilike, doprinele Inflaciji, socijal- - noj i politidkoj neizvesnostl Cak i danas, njegov minister finansija, Jean Chretien, iz-jav- io je 27. septembra', poio-do- m pada dolara na 84, 72 c amerfdkih, najniia vrednost koja je postignuta za pos- - lednjih 40 godina, da on i vlada smatraju da nije potre- - bno Ша da se I ako bi nekim dutfom Liberali ponovo doSli na vlast, ne verujem da bl se prilike popravile. Verujem da bi se pogor§ale. Nova demokratska stran- - ka, preko svog Seta Eda Broadbenta I drug in dlanova i poslanika, obllazedi zem-lj- u, dried! govore u kojima oStro kritlkuje izvodenfe llbe-ral-ne vlade u Ottawi, obeda-nja njenih poslanika koja oni ллмлоо.па rovnlm h'actannl-- ma, dotidudi se I obedanja Joe Clarka, daleko je ozbilj- - nija i u svojim namerama i Шi~.~и inc„™iu, Bni,w~riso~?adлbenmJtLypwmrei d-U.-. mnogome da doprinesu oz dravljenju privrede, i u vlada-judl- m prilikama u zemljf, meni se dini da bi to bila jedlna alternativa. No ni ovde ne bi trebalo da se odekuju 6uda, jer je Kana- - putem trebade zatrpani ameridkim iiniiiiiiiiiiii iiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiiiiiiiinii Unijsko clanstvo u poraslo je 4.1 posto u zadnjih godinu dana, kaze se u ministarstva To pak znaci u zemlji ima 3.1 mllijuna unionista, koji predstavljaju 31 .3 posto od ukupne radne snage. Ovo su, mozemo usput onl radnici koji imaju vede plade, a bilo bi ih vise da pokusaji osniva-nj- a unija u brojnim fabrlkama gotovo ne propadaju. yjiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiiiiiii Winnipegu, priteknemo preduzim'a? pianovima. svakodnevno SalidarnDit straikaiimti Sudbury ovih dana naro6iti,komltet, sastavljeri od gra-da- na mjesta, a Je da potpomaie radnlStvo koje Strajkuje protiv, nco-- a. ,toga Sto 6e znaditl moral-n- u podr§ku §trajka§e, komitet ce se brinutl to da se javnost pravilno infbrmira o dogadajlma vezanim za, Strajk; sakupljat 6e financljsku.. ротоб, he samo u ve6 u cljeloj zemlji, !Ш1111111111111111111Ш (Sudecl po nedavnoj izjavl Marca Lalondea, minlstra za federalno-provlncijsk- e veze, Provinclja Quebec bi brzo I efikasno bila ekonomski izo- - lirana i ugrozena u slu6aju otcjepljenja. To bi se, kaze Ge u Izjavl, desilo zato sto Quebec uvell- - ke ovlsi o trgovinskoj raz- - mjenl sa ostalih devet pro-- vincija koje bi u torn slucaju prekinule ekonomske i mo- - netarne veze sa Quebecom: Tako bi ova provinclja samo jednim potezom Izgubi- - la posla za 140 hlljada ljudi. Drugim rijedima, englesko govoreda Kanada nije za to da se Quebecu dade veca autonomija a da istovremeno ostane ekonomski vezan za Kanadu. referendum torn pitanju bi bio dovo- - lian se ovu provinciju boj- - kotlra ostalima. Medu- - tlm, voda Parti Quebecois, Rene Levesque, kaze da bl se englesko govore6a Kana- - da ipak predomlslila kad bi stanovnlStvo Quebeca u ve- - cini glasalo za prijedlog nje-- govog kablneta — da se ide na referendum i gotovo. m' — tugo паба! V Ottawhzasjeda federalna komlsijaza radio, televiziju telekomuntkacije (CRTC) i jedan odprvihgovornika bio & tTi' panie za radio i ___; irsrl,.~. Q„„W„ ting Corporation) A.W, Johnson. On je nalgasio da je tele-vizi- fa postala "najvainiji ins-trument za Sirenje kanadan-stv- a, all da nikad nije bila Zatim je naglasio da e k(ajnje vrijeme da se poduz-m- u mjere za poboljSanje, a to je duinost spomenute ko-misi- je, CBC, privatnih brod-kaste- ra i distributee, zatim kanadskog parlamenta. Johnson je iznio nekoliko dobrih prijedloga, a Sto se tide CBC, ona bi proizvodila i prikazivala bolje pro'grame ako bi imala vike novaca. iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii i ES E da I suviSe dugo iSIa pogreS- - та,?ЈкаРас!?к ; nim i dosta Jikri PW tetfvlztlski ek-vreme- na da se sa istog side. bUJoliko drugim stramm P- - Jovanovid programjma џ kaza0 je jonn. 1ANSTVA UMUSKOG mi ii Kanadi za izjavi rada. da dodati, i U je osnovan ovog svrha mu I . Pored za i za Sudburyju, - ' ovim Samo po da po Televizijo i I i , so kaie se u izjavi komiteta. Predsjednlk ovpg komiteta Ri-chard Pharand, ina6eadvokat, kaze da se ovim zell izbjedl situacija kakva je bila prlllkom §trajka 1958. godine, kad ' Je iokalna medija ' pruiala javnosti pogreSnu sliku o Strajku. . ' ihaftese обекије da ce ovaj Strajk," zbog velikih zallha nikla u zemlji, trajati dugo vremena. H y i ш ,- - Nego, u kojoj su mjeri dvije strane udaljene jedna od druge vidi se I po dinjeni-c- i da se sada govori samo o mjerama koje bi se poduzele protiv Quebeca i potpuno se zaobilazi ono najvaznije, na-im- e, razlozi koji su doveli do ideje o separatizmu. A upra-v- o bl o tome trebalo voditi габипа I promijeniti stav, a ne raspirivati plamen sepa-ratizm- a ppomenama koje bl mogle imati dalekosezne po-sljedf- ce. Kampanja U jeku izjava o mjerama koje 6e se poduzeti protiv Quebeca u slucaju otcjepjje-nj- a, kabinet premijera Leves-que- a zapoceo je kampanju za referendum, do kojeg bi moglo doci u jesen 1979. godine. "Kanadski federalni sis-ter- n je zastarjela stvar", re-kao je u jednom govoru Rene Levesque, braneci odluku vlade Quebeca da pode na referendum i izbori autono-mlj- u. On Je dodao da je suradnja moguca i poslije eventualnog otcjepljenja, i da su, na kraju krajeva, kanadski Francuzi ipak gos-poda- ri u svojoj kuci. Nedavnim glasanjem ame-rlfiko- g Senata копабпо je "skoro" zajamcena izgradnja gigantskog plinovoda kroz Aljasku. Plinovod ce zaje-dnid- ki postavljati Kanada i SJedinjene Drzave, a isti 6e se protezati 2,000 milja sa-mo preko kanadskog terito-rij- a. Ukupan troiak 6e iznositi deset i pol milijardi dolara. Dalje se tvrdi da 6e priprem-n-i radovi, ukljuclv f izgradnju potrebnfh puteva, zapoceti 1981. godine, a vet naredne godine podet ce se s polaga-nje- m cijevi. Navodi se i po-dat- ak da de se na ovaj nacin zaposliti tisude Kanadana, u vise provinclja, dok ce se cijevi — ina6e 56 In6a prom-jer- a — pravitl u Wei land u, Ontario, i u Reglni, Saska-tchewan. Cljena plinovoda je ravna cijeni poSiljanja 6ovjeka na Mjesec. Nego, to Jos nije sve. Ovoj se idejl, naime, ved duze vre-mena odupiru Indijanci AlJa-sk- e i Brltanske Kolumbije kao i mnogi drug! — ekolozl, pa i neki ekonomisti, jer svi u tome vide veliku Stetu a mlnimalnu korist. Posla 6e biti za jedno vrijeme, a kasnije ce biti potrebno ma-lobroj- no osoblje za odrzava-nj- e plinovoda. Osim toga, unistlt 6e se neki od najljep-Sl- h dijelova zemlje koji su ujedno posljednje utocl§te t " дДКИјч w i --ww4lr"445MWW KT'sa S 'f ; Plinovod kroz Aljasku ШШШтШм i Izmedu federalnog Odjela za indijanska - i eskimska pitanja a posebno Indijana-c-a I Metisa, koji naseljavaju dolinu rijeke Mackenzie, vo-d- e se pregovori koji su upra-v- o zapeli pa je ministar tog Odjela Hugh Faulkner obus-tavi- o financiranje pregovora. Kao razlog Hugh Faulkner navodi razilazenje dviju gru-p- a po pitanju potraznji, sto je fiktivno, jer Indijanci (ple-m- e Dene) naprostd traze samoupravu, domorodacko pravo na svoju zemlju, a to je upravo ono sto im Ottawa odbija da prizna. Federalna vlada im, naprotiv, nudi is-pla- tu u novcu i neke 'privil-ege. Indijanci plemena Dene nece vise da pregovaraju sa vladom upravo zbog stava koji ona zauzima'po za njih tako vitalnom pitanju, dok se istovremeno moze reel da taj stav nije baziran na osnovu opseznog izvje§taja suca Be-rge-ra od proSle godine, koji je, ako nlsta drugo, barem iznio gole 6injenlce i pred-lozi- o da se svlm ljudima sjevera dade deset godina da odluce o svojoj sudbini. kanadskih Indijanaca, kao i nadin zivota ovih ljudi, dok 6e glavnu I veliku korist imati samo modne korporacije (in-vestito- ri), prvenstveno one americke. Kad se konacno s ovim krone naprijed, svakako ce biti otpora, jer za sada prev-lada- va misljenje da se plino-vod polozi samo u slucaju stvarne potrebe. ЈШ£ МЈШ Published every Wednesday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC 10 St. Mary Streol. Room 505, Malljng address Box 522, Station F. Toronto, Ontario— - , Telephone 961-801- 8, Area Code 416 Urednlk — Editor Anton Kostelac Tehnlcko obllkovtnje — Technical assembly Graphic Line, Toronto Second Class Mail Registration No 0378 Pretplata S15 OOgodisnje pojedinl prlmoraMOcenll, avionska posta fprckomorske zemlje) $40 00 godlSnJe, redovnom postom (u kuverti) S25 00 godisne Novcane doznake samo cekom i poStanskom (ill bankovnom) doznatlcom (Money Order) na Imo llsta Г Na5o novine' ) Hi izdavaia (Yugoslav Canadian Publishers Inc ) Subscription J15 00 per year single copy 40 cent. Air Mail (Overseas) S40 00 per yoar, by First Class Mall J25 00per yoar Advertising ratos on request Monoy should bo sent by chequo or Money Order in name ol Na&o novine" or Yugoslav Canadian Publishers Potpisani clancl sad rJo mislono njihovih autora Rukopisi so no vrocaiu Naso novine su naslednik, u Kanadl "Jedlnstva", ' Novostl ', Srpskog Glasnika", "Edlnosll", "Slobodne Misll' I ' Borbe", u Scd DrJavama 'Narodnog Glasnika' I listova Koji su mu prelhodlll. V fcwv ( I 1 w t Ћ1 m9 Af v |
Tags
Comments
Post a Comment for 000713