000607 |
Previous | 14 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
jila 21;968.000 stanovnika) procjenjuje Jugoslavenskl , zavod za statlstlku na osnovu prlrodnog prlraStaJa i poplsa stanovniStva od 1971,. godlne. Najvifie sta-novnika Ima SrbIJa — oko 9 mlllona, od toga na uzoj" terltorlji zivi 5,5 mlliona, u Vojvodini oko 2 miliona i na Kosovu oko 1,5milion stanovnika. U HrvatskoJ zivl oko 4,5 mlliona, u Bosnl I Hercegovlni oko 4,1 miliona, u'Makedonljl 1,823.000, Slovenijl 1,8 mlliona, Crnoj Gori 582.000. Ш U izdanju skopske izdavacke kuce "Ma-kedons- ka knjlga" izadi 6e uskoro poetska antologlja "Sloboda ill smrt" posvedena 75. godlSnjici llindenskog ustanka. Ova poetska antologlja, autora Georgl Starde-lov- a, u prvom dijelu donosi pet narodnih pjesama koje opjevaju slavne dane llin-denskog' ustanka, a u drugom dijelu pjes- - 4me petnaestak najpoznatijih makedonsklh pjesnlka kojl su takoder bili Inspirlsani Ilin-deno- m. SI Na svim univerzitetima u Jugoslavljido kraja juna ove godine diplomiralo je ukup-n- o 48.276 studenata, medu njima je 67 posto redovnih 1 33 posto vanrednih stude-nata. Istovremeno je na Jugoslavenskirri fakultetima I vlsim Skolama diplomiralo 399 studenata stranih drzavljana. Broj diplomlranlh studenata porastao je u svim jugoslavenskim republikama I pokrajina-ma- . To povedanje iznosi oko 6 procenata u . odnosu na proSlu godinu. BBBIizu 37 kilometara dugadka obilaznlca (put oko Zagreba) auto-put- a "Bratstvo-Je-dinstv- o" sa 45 ve6ih objekata, medu kojl-m- a su i dva mosta preko rljeke Save od po 1 .050 metara, bit ce zavrsena krajem 1979. godlne. U Strug) je odrzan seminar zajugoslo-vensk- e nastavnike koji drie nastavu na maternjem jeziku dec) Jugoslovena u 11 evropskih I prekookeansklm zemljama. Za dopunsko obrazovanje dece jugosloven-ski- h radnika na privremenom radu u inos-- . transtvu angazovano je 705 pedagoga iz Jugoslavije. Oni rade sa oko 73.000 dece Jugoslovena u Evropi I prekomorsklm zemljama, 'u kojima su osnovane male jugoslovenske Skole. Osnovnl cilj tih skola je da se razvije i neguje m'aternjl jezik i %acionalna kultura I da se deca pripreme za lakSe ukljudivanje u nastavni program u domovini. U Strug) je istovremeno odrzan I prvi struCni seminar za nastavnike koji rade na obrazovanju odrasllh. Na ovim skupovi-m- a obradeno je viSe aktuelnih pltanja iz. dosadadnje prakse dopunske nastave na maternjem jeziku. ' U Bihacu de bit! otvorena prva visa tekstilna Skola u Bosnl i Hercegovlni, koja lie u prvo vrijeme raditi pri vlsoj tehnidkoj -- Skoli. Ved od ove jeseni u novoosnovanu skolu bit ce upisana prva generacija stude-nata na tekstUni I kemijski smjer. Ш Orvni korribinat izXeskovca izvozi svoje prolzvode u Sjedinjene Driave, Francusku, i Saveznu Republiku Njemaiku. U prvom polugodiStu ove godine Izvezeno je namje-Staj- a i drvne grade u vrijednosti od milion I 600.000 dolara, do kraja godine treba da lzvezer robe za jos tri mlliona dolara, na konvertibllno podrufije. g,Na podruCju Kraljeva6ke opStine u Srbiji u toku-s- u radovi na regulaciji re6nih korita Ribnice, Muslne reke I Zickog potoka. Do kraja, ove godine de bit) regulisano oko 6 kilometara vodotokova U ovaj poduhvat zastite od bujica i pop lava uloiice se oko 55 miliona dlnara. BOp6lne Prifep, Makedonski brod, Kldevo I Krusevo snabdjevat ce se vodom Iz zaje-dni£k- og vodovoda Studen6ida, gradnja ovog regionalnog vodovoda treba uskoro da робпе I trajat ce dvije godlne. Kada se dovrSI pomenute opdine ce problem snab-djevan- ja vodom -- rjeSIti za narednih 50 goclina. m Na dionicl PeruSld-Klanac-Smilj- an nas-tavlje- no je asfaitlranje ceste duge 17 kilo-metara, 'kojlm se stiie u rodno mjesto Nikole Teste. Za sada turisti u Smiljan stliu preko Gospica modernom asfaltnom cestom, da posjete Teslln memorijalnl 'muzej ureden u njegovoj rodnoj kudl jos --1950. godine. U posljednje dvije godlne - muzej' je obifilo preko 60.000 domadlh I stranih turlsta. wmm шш х&к&гтвжјж%хшкхл&жгшж'№тгрлж7?штштшштшж£ yv y'i'i Prljem kod Patrijarha Srpske pravoslavne crkve g. Germana Ovogodlsnja Iseljeniftka nedelja — koja je inace kultumo-informatlvn- o sportska manife8tacija — odrzana je u" povodu Julskih ustanaka naroda Jugoslavije, kao i u povodu 100-godlsnJ- ice oslobodenja ju2-ni- h krajeva Srbije od Turaka. U organized)! Matice Iseljenika Srbije i odbora u dotidnlm mjestlma, Iseljenika nedelja je jos odrzana pod pokrovlteljst-vo- m investbanke iz Beograda, te pojedlnlh privrednlh organlzacija. iz Nlsa, Pirota, Leskovca i Vranja. Svrha manlfestaclje — koja je odrzana od 1.do 8. jula — jest zblizavanje iseljenika I njihovih potomaka sa starom domovlnom, upoznavanje iselje-nika sa posljeratnlm napretkom u zemlji I gajenje opcirivveza I prijateljstva. Iseljenidkl karavan odrzava se svake godine u drugom dijelu Srbije, pri cemu iseljenicl imaju priliku da se upoznaju sa dotidnlm krajevlma, njlhovom hlstorijom, kulturnom bastlnom I ilvotom. To su Inace liCni, prisnl kontakti gostlju sa domadinl-m- a I naravno najbolji nafiln da manifestaci-jausplj- e I da zaista bude ono Sto jeste — da bude karavan prijateljstva, iskustva koje je neposredno, i u ' tome je .najveca vrljednost ovakylh posjeta. Na ovogodisnjem karavanu — koji !пабе datiraod 1954. godine — sudjelovalo je 180 Iseljenika iz Sjedlnjenih Drzava, Kanade, Ju2ne Amerike, Australlje, Novog Zelanda I Evrope. Pored brojnih delegata, InaCe predstavnlka raznih Iseljenifiklh drustava I ustanova, bilo je,i mnogo pojedinaca, a nekima to nije bio prvi put. Medu onima koji su viSe-man- je poznati nasim fiitaocima bili su Stevo Kovacevl& i Bozo Spacek, filanovi JugoslavenskoramerlCkQg kluba iz New Yorka, Goroge Zatezalo iz Detrolta, VlatkaZg'onc iz Pittsburgha, Sofija Palmer iz Long Beacha (Kal!), Luclja Juri6-Bogat- i6 iz Akrona, Ohio, Mlklca Ignjatov I Vera Filipovic, dlanice udruzenja "Majka I dete " Iz Toronta, Mike Wl6ev6 iz Toronta. Slavka Baranin zastupala je Jugoelovensko kanadski' klub Iz Hamiltona, a Stanka Drefiid Kanadsko-jugoslovens- ki klub iz Londona. "NaSe novlne" Iz, Toronta zastu-Ra- o J plsac ovlh redaka. Od kulturnlh IseljeniCklh drustava u, sastavu karavana nalazlli su folklornl ans'ambl "Pittsburgh Tamburitzans"',iz Pensylavlje i nogometni tlm "Banatul" iz New Yorka. U sastavu folklo.rnog ansambla bio je popularnl tamburaSki kvlntet "Trubadurl" Iz Pittsbur-gha. UBEOGRADU Program Iseljenlfike nedelje zapofieo je 1 .jula, u Beogradu, otvaranjem izlozbe sllka Arse Ivanovica, iseljenika iz Milwau-kee, Wisconsin, u galeriji Saveza inzenjera I tehnlfiara. Area Ivanovic je !пабе jedan od poznatijih naSih sllkara koji zive I rade u Inozemstvu. Roden je u Darillogradu, a skolovao se u Tuzli I Sarajevu. Od 1967. Ivanovid ilvi u Sjedlnjenlm Driavama, gdje je studirao llkovnu umjet-nos- t. Specljallzirao se je za tehnlku ulja I litografiju. U Milwaukee radl kao profesor na tamosnjem koledzu. Pored slikarstva bavi se i skulpturama. Motivi rodne grude -- veoma su uodljivl u'njegovim radovima. Prijemi ГЉ1 ' '~s Drugl dan, dok se karavan jos formirao I upotpunjavao, Iseljenlke je primio i odrfao im duhovnl govor patrijarh Srpske pravo-slavne crkve g. German. Patrijarh se torn prllikom sllkao sa Iseljenlcima i nekim predstavnlclma matice iseljenika. Jos u toku istog prijepodneva iseljenicl sfr poSli na razgledanje Beograda, pa su' izmeduostalog oblSII Kalemegdan, Muzej "Nikola Tesla" I Kongresni center "Sava". Odmah potom p'rlreden je svecani prijem u prostorijama Matice iseljenika Srbije, ko-jo- m prllikom je Dr. Коба Јопб!6, predsjed-ni- k matice, slu2beno otvorio ovu iseljen)6-k- u manifestaciju i u s'aletom govoru ocrtao гпабај iste. Prijemu, koji je potrajao oko dva sata, prisustvovali su i neki gostl izvan karavana, kao Walter Kolar I Steve Kova-che- v, umjetni6ki vode ansambla "Duques-n- e University Tamburltzans", .koji je tih dana bio na turneji po Jugoslavijl, zatlm predstavnici matlca iz Hrvatske i Vojvodi-n- e, a od nama poznatih predsjednik Ame-ri6ko-jugoslavens- kog kluba u Detrpitu drug Doko Oulvezan. Mnoge poznanike I prljatelje sreo je torn prllikom i bivSI iselje-ni- k iz Kanade Stevo Serdar, робавп! pred-sjednik Matice iseljenika Srbije, a sM6ne susrete I iznenadenja dozivjeli su I drugi. Jer, bilo nas je sa svih strana svijeta, pove-zani- h istim ciljem.pajesvetol razumljivo. U LAZAREVCU NaSi prvi domadini izvan Beograda bili sU јоб istog dana stan'ovnicl opdine Laza-reva- c, kamo smo krenuli poslije гибка u hotelu "Slavija". To je 1пабе rudarskl kraj, poznat po bogatom nalazistu llgnita. Oko 70% tamo-бпј- е privrede otpada na rudarsku industrl-ju- , a ostalo na poljoprlvredu. KiSa je !пабе omela plan karavana da'obide i vidl ропеб-t- o od toga, posebno otvorene kopove llgni-ta. Ovo je pak karakteristi6no za to podrud-j- e, jer se po vadenju ruda6e svi tereni GLOBE JOURS, 615 Selkirk. Ave. Winnipeg 4, Man. Phone: 586-188- 6 INTER-NATIO- N TRAVEL, 1605 Centre St. North, Calgary, Alta. Phone: 277-262- 6 ponovo иб!пе obradivim ill se posumljava-ju- . Inade, u sastavu tog kompleksa radl i poznata termoelektrana "Kolubara". Svi ti pogoni posjeduju najsuvremeniju tehnlku. Usput smo I pak vldjeli poneSto i биН da бе ovaj rudarskl bazen, kad se razvije do mak-slmum- a, proizvoditi 13 mllijuna tona uglja godiSnje. Ovaj rudarskl bazen svakako je 2ila kuca-vic- a tog podrudja i od velikog je гпабаја ne samo za SR Srbiju, ve6 za 6itavu zemlju. Tu rade, rekli su nam, ljudi, od кораба do najvlSlh strudnjaka, iz svih dijelova zemlje, prlpadnici svih narodnosli, pa se I na taj na6ln обИије i ostvaruje bratstvo i jedins-tv- o i 6uvaju tekovlne NOB. TJ'SSPfft'V?: Muzej i Spomen-kosturnic- a Sve smo ovo биМ i u Lazarevcu, gdje nas je takoder pratfla kisa, all nije nas omela, jer smo Ipak stigli da razgledamo tamoSnju umjetn!6ku galerlju, a zatlm jedinstvenu crkvu, Spomen-kosturnlc- u. Ta crkva, o kojoj nam je ргЈбао tamosnji svedenik, podignuta je u spomen na poznatu Kolu-barsk- u bitku u prvom svjetskom ratu. Bitka na rijeci Kolubari, izmedu austrougarskih I srpskih snaga trajala je mjesec dana, od 16. novembra do 15. decembra 1914. godi-ne. Austrijanci su izgubill tu bitku, u kojoj je izginulo preko 50 hiljada ljudi. U istoj su se istakli srpski vojskovode Pavle JuriSi6 I Zlvojln М1б)б. Crkva-kosturni- ca sagradena je izmedu 1934. i 1941 . godine, a u zidovl-m- a u podzemlju pohranjeno je 50 hiljada kostura (27 tona) — 20 hiljada austrougar-skih I 30 hiljada srpskih. Plan bitke, raznl detalji, kao I posvete ispisani su po zidovi-m- a kosturnice'l sluze kao svjedodanstvo na te strasne dogadaje i otpor male Srbije тобпој Austrougarskoj. Ljudi ovog kraja na isti su se паб!п oduprli okupatoru u vrijeme NOB, o Cemu takoder svjedodl jedan spomenik. Nekih sedam kilometara otuda nalazi se brdo'-Vrap6- e, gdje je, bore6i se protiv Austrijanaca, poglnuo poznati srpski socl-jalis- ta I revdlucionar Dimitrije Tucovlc. Koncert i vecera Po razgledanju ovlh objekata okuplli smo se s veCera u veoma lijepom i novom Domu kulture u Lazarevcu na zajednidki koncert ansambla iz Pittsburgha i doma-бе- д umjetnl6kog dru§tva. No, zbog nevre-men- a i nestanka struje — kISa je taj dan u lazareva6kom kraju ргоиггобИа stomilijun-sk- u Stetu poljoprivredi ,— drugi dio kon-cer- ta domablni su odrzali prilikom zajed-п!бк- е ve6ere u jednom motelu. Tom prili-kom su predstavnici optine Lazarevac pozdravili Iseljenlke, svakoga podarili ka-ranfllo- m, a po vederl je, uz obilje vina, zapo6elo veselje, pies, koje je potrajalo do kasno u поб. Veselo raspolozenje i dobre utiske nisu pokvarili ni ki§a ni umor i iseljenicl su se пебкаН I zaostajali kad je trebalo da se vratlmo u Beograd. ,c 6V r Za putovanje irJugoslaviju ill bilo koju drugu zemlju, obratite se na GLOBE TOURS, 1066 Bloor St. W. Toronto, Ont. Phone: 531-35- 93 EAST-WES- T TRAVEL, 10553-- A — 97 St. Edmonton, Alta. Phone: 424-990- 7 (NestaVitdh'se) _.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, October 11, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-08-23 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000079 |
Description
Title | 000607 |
OCR text | jila 21;968.000 stanovnika) procjenjuje Jugoslavenskl , zavod za statlstlku na osnovu prlrodnog prlraStaJa i poplsa stanovniStva od 1971,. godlne. Najvifie sta-novnika Ima SrbIJa — oko 9 mlllona, od toga na uzoj" terltorlji zivi 5,5 mlliona, u Vojvodini oko 2 miliona i na Kosovu oko 1,5milion stanovnika. U HrvatskoJ zivl oko 4,5 mlliona, u Bosnl I Hercegovlni oko 4,1 miliona, u'Makedonljl 1,823.000, Slovenijl 1,8 mlliona, Crnoj Gori 582.000. Ш U izdanju skopske izdavacke kuce "Ma-kedons- ka knjlga" izadi 6e uskoro poetska antologlja "Sloboda ill smrt" posvedena 75. godlSnjici llindenskog ustanka. Ova poetska antologlja, autora Georgl Starde-lov- a, u prvom dijelu donosi pet narodnih pjesama koje opjevaju slavne dane llin-denskog' ustanka, a u drugom dijelu pjes- - 4me petnaestak najpoznatijih makedonsklh pjesnlka kojl su takoder bili Inspirlsani Ilin-deno- m. SI Na svim univerzitetima u Jugoslavljido kraja juna ove godine diplomiralo je ukup-n- o 48.276 studenata, medu njima je 67 posto redovnih 1 33 posto vanrednih stude-nata. Istovremeno je na Jugoslavenskirri fakultetima I vlsim Skolama diplomiralo 399 studenata stranih drzavljana. Broj diplomlranlh studenata porastao je u svim jugoslavenskim republikama I pokrajina-ma- . To povedanje iznosi oko 6 procenata u . odnosu na proSlu godinu. BBBIizu 37 kilometara dugadka obilaznlca (put oko Zagreba) auto-put- a "Bratstvo-Je-dinstv- o" sa 45 ve6ih objekata, medu kojl-m- a su i dva mosta preko rljeke Save od po 1 .050 metara, bit ce zavrsena krajem 1979. godlne. U Strug) je odrzan seminar zajugoslo-vensk- e nastavnike koji drie nastavu na maternjem jeziku dec) Jugoslovena u 11 evropskih I prekookeansklm zemljama. Za dopunsko obrazovanje dece jugosloven-ski- h radnika na privremenom radu u inos-- . transtvu angazovano je 705 pedagoga iz Jugoslavije. Oni rade sa oko 73.000 dece Jugoslovena u Evropi I prekomorsklm zemljama, 'u kojima su osnovane male jugoslovenske Skole. Osnovnl cilj tih skola je da se razvije i neguje m'aternjl jezik i %acionalna kultura I da se deca pripreme za lakSe ukljudivanje u nastavni program u domovini. U Strug) je istovremeno odrzan I prvi struCni seminar za nastavnike koji rade na obrazovanju odrasllh. Na ovim skupovi-m- a obradeno je viSe aktuelnih pltanja iz. dosadadnje prakse dopunske nastave na maternjem jeziku. ' U Bihacu de bit! otvorena prva visa tekstilna Skola u Bosnl i Hercegovlni, koja lie u prvo vrijeme raditi pri vlsoj tehnidkoj -- Skoli. Ved od ove jeseni u novoosnovanu skolu bit ce upisana prva generacija stude-nata na tekstUni I kemijski smjer. Ш Orvni korribinat izXeskovca izvozi svoje prolzvode u Sjedinjene Driave, Francusku, i Saveznu Republiku Njemaiku. U prvom polugodiStu ove godine Izvezeno je namje-Staj- a i drvne grade u vrijednosti od milion I 600.000 dolara, do kraja godine treba da lzvezer robe za jos tri mlliona dolara, na konvertibllno podrufije. g,Na podruCju Kraljeva6ke opStine u Srbiji u toku-s- u radovi na regulaciji re6nih korita Ribnice, Muslne reke I Zickog potoka. Do kraja, ove godine de bit) regulisano oko 6 kilometara vodotokova U ovaj poduhvat zastite od bujica i pop lava uloiice se oko 55 miliona dlnara. BOp6lne Prifep, Makedonski brod, Kldevo I Krusevo snabdjevat ce se vodom Iz zaje-dni£k- og vodovoda Studen6ida, gradnja ovog regionalnog vodovoda treba uskoro da робпе I trajat ce dvije godlne. Kada se dovrSI pomenute opdine ce problem snab-djevan- ja vodom -- rjeSIti za narednih 50 goclina. m Na dionicl PeruSld-Klanac-Smilj- an nas-tavlje- no je asfaitlranje ceste duge 17 kilo-metara, 'kojlm se stiie u rodno mjesto Nikole Teste. Za sada turisti u Smiljan stliu preko Gospica modernom asfaltnom cestom, da posjete Teslln memorijalnl 'muzej ureden u njegovoj rodnoj kudl jos --1950. godine. U posljednje dvije godlne - muzej' je obifilo preko 60.000 domadlh I stranih turlsta. wmm шш х&к&гтвжјж%хшкхл&жгшж'№тгрлж7?штштшштшж£ yv y'i'i Prljem kod Patrijarha Srpske pravoslavne crkve g. Germana Ovogodlsnja Iseljeniftka nedelja — koja je inace kultumo-informatlvn- o sportska manife8tacija — odrzana je u" povodu Julskih ustanaka naroda Jugoslavije, kao i u povodu 100-godlsnJ- ice oslobodenja ju2-ni- h krajeva Srbije od Turaka. U organized)! Matice Iseljenika Srbije i odbora u dotidnlm mjestlma, Iseljenika nedelja je jos odrzana pod pokrovlteljst-vo- m investbanke iz Beograda, te pojedlnlh privrednlh organlzacija. iz Nlsa, Pirota, Leskovca i Vranja. Svrha manlfestaclje — koja je odrzana od 1.do 8. jula — jest zblizavanje iseljenika I njihovih potomaka sa starom domovlnom, upoznavanje iselje-nika sa posljeratnlm napretkom u zemlji I gajenje opcirivveza I prijateljstva. Iseljenidkl karavan odrzava se svake godine u drugom dijelu Srbije, pri cemu iseljenicl imaju priliku da se upoznaju sa dotidnlm krajevlma, njlhovom hlstorijom, kulturnom bastlnom I ilvotom. To su Inace liCni, prisnl kontakti gostlju sa domadinl-m- a I naravno najbolji nafiln da manifestaci-jausplj- e I da zaista bude ono Sto jeste — da bude karavan prijateljstva, iskustva koje je neposredno, i u ' tome je .najveca vrljednost ovakylh posjeta. Na ovogodisnjem karavanu — koji !пабе datiraod 1954. godine — sudjelovalo je 180 Iseljenika iz Sjedlnjenih Drzava, Kanade, Ju2ne Amerike, Australlje, Novog Zelanda I Evrope. Pored brojnih delegata, InaCe predstavnlka raznih Iseljenifiklh drustava I ustanova, bilo je,i mnogo pojedinaca, a nekima to nije bio prvi put. Medu onima koji su viSe-man- je poznati nasim fiitaocima bili su Stevo Kovacevl& i Bozo Spacek, filanovi JugoslavenskoramerlCkQg kluba iz New Yorka, Goroge Zatezalo iz Detrolta, VlatkaZg'onc iz Pittsburgha, Sofija Palmer iz Long Beacha (Kal!), Luclja Juri6-Bogat- i6 iz Akrona, Ohio, Mlklca Ignjatov I Vera Filipovic, dlanice udruzenja "Majka I dete " Iz Toronta, Mike Wl6ev6 iz Toronta. Slavka Baranin zastupala je Jugoelovensko kanadski' klub Iz Hamiltona, a Stanka Drefiid Kanadsko-jugoslovens- ki klub iz Londona. "NaSe novlne" Iz, Toronta zastu-Ra- o J plsac ovlh redaka. Od kulturnlh IseljeniCklh drustava u, sastavu karavana nalazlli su folklornl ans'ambl "Pittsburgh Tamburitzans"',iz Pensylavlje i nogometni tlm "Banatul" iz New Yorka. U sastavu folklo.rnog ansambla bio je popularnl tamburaSki kvlntet "Trubadurl" Iz Pittsbur-gha. UBEOGRADU Program Iseljenlfike nedelje zapofieo je 1 .jula, u Beogradu, otvaranjem izlozbe sllka Arse Ivanovica, iseljenika iz Milwau-kee, Wisconsin, u galeriji Saveza inzenjera I tehnlfiara. Area Ivanovic je !пабе jedan od poznatijih naSih sllkara koji zive I rade u Inozemstvu. Roden je u Darillogradu, a skolovao se u Tuzli I Sarajevu. Od 1967. Ivanovid ilvi u Sjedlnjenlm Driavama, gdje je studirao llkovnu umjet-nos- t. Specljallzirao se je za tehnlku ulja I litografiju. U Milwaukee radl kao profesor na tamosnjem koledzu. Pored slikarstva bavi se i skulpturama. Motivi rodne grude -- veoma su uodljivl u'njegovim radovima. Prijemi ГЉ1 ' '~s Drugl dan, dok se karavan jos formirao I upotpunjavao, Iseljenlke je primio i odrfao im duhovnl govor patrijarh Srpske pravo-slavne crkve g. German. Patrijarh se torn prllikom sllkao sa Iseljenlcima i nekim predstavnlclma matice iseljenika. Jos u toku istog prijepodneva iseljenicl sfr poSli na razgledanje Beograda, pa su' izmeduostalog oblSII Kalemegdan, Muzej "Nikola Tesla" I Kongresni center "Sava". Odmah potom p'rlreden je svecani prijem u prostorijama Matice iseljenika Srbije, ko-jo- m prllikom je Dr. Коба Јопб!6, predsjed-ni- k matice, slu2beno otvorio ovu iseljen)6-k- u manifestaciju i u s'aletom govoru ocrtao гпабај iste. Prijemu, koji je potrajao oko dva sata, prisustvovali su i neki gostl izvan karavana, kao Walter Kolar I Steve Kova-che- v, umjetni6ki vode ansambla "Duques-n- e University Tamburltzans", .koji je tih dana bio na turneji po Jugoslavijl, zatlm predstavnici matlca iz Hrvatske i Vojvodi-n- e, a od nama poznatih predsjednik Ame-ri6ko-jugoslavens- kog kluba u Detrpitu drug Doko Oulvezan. Mnoge poznanike I prljatelje sreo je torn prllikom i bivSI iselje-ni- k iz Kanade Stevo Serdar, робавп! pred-sjednik Matice iseljenika Srbije, a sM6ne susrete I iznenadenja dozivjeli su I drugi. Jer, bilo nas je sa svih strana svijeta, pove-zani- h istim ciljem.pajesvetol razumljivo. U LAZAREVCU NaSi prvi domadini izvan Beograda bili sU јоб istog dana stan'ovnicl opdine Laza-reva- c, kamo smo krenuli poslije гибка u hotelu "Slavija". To je 1пабе rudarskl kraj, poznat po bogatom nalazistu llgnita. Oko 70% tamo-бпј- е privrede otpada na rudarsku industrl-ju- , a ostalo na poljoprlvredu. KiSa je !пабе omela plan karavana da'obide i vidl ропеб-t- o od toga, posebno otvorene kopove llgni-ta. Ovo je pak karakteristi6no za to podrud-j- e, jer se po vadenju ruda6e svi tereni GLOBE JOURS, 615 Selkirk. Ave. Winnipeg 4, Man. Phone: 586-188- 6 INTER-NATIO- N TRAVEL, 1605 Centre St. North, Calgary, Alta. Phone: 277-262- 6 ponovo иб!пе obradivim ill se posumljava-ju- . Inade, u sastavu tog kompleksa radl i poznata termoelektrana "Kolubara". Svi ti pogoni posjeduju najsuvremeniju tehnlku. Usput smo I pak vldjeli poneSto i биН da бе ovaj rudarskl bazen, kad se razvije do mak-slmum- a, proizvoditi 13 mllijuna tona uglja godiSnje. Ovaj rudarskl bazen svakako je 2ila kuca-vic- a tog podrudja i od velikog je гпабаја ne samo za SR Srbiju, ve6 za 6itavu zemlju. Tu rade, rekli su nam, ljudi, od кораба do najvlSlh strudnjaka, iz svih dijelova zemlje, prlpadnici svih narodnosli, pa se I na taj na6ln обИије i ostvaruje bratstvo i jedins-tv- o i 6uvaju tekovlne NOB. TJ'SSPfft'V?: Muzej i Spomen-kosturnic- a Sve smo ovo биМ i u Lazarevcu, gdje nas je takoder pratfla kisa, all nije nas omela, jer smo Ipak stigli da razgledamo tamoSnju umjetn!6ku galerlju, a zatlm jedinstvenu crkvu, Spomen-kosturnlc- u. Ta crkva, o kojoj nam je ргЈбао tamosnji svedenik, podignuta je u spomen na poznatu Kolu-barsk- u bitku u prvom svjetskom ratu. Bitka na rijeci Kolubari, izmedu austrougarskih I srpskih snaga trajala je mjesec dana, od 16. novembra do 15. decembra 1914. godi-ne. Austrijanci su izgubill tu bitku, u kojoj je izginulo preko 50 hiljada ljudi. U istoj su se istakli srpski vojskovode Pavle JuriSi6 I Zlvojln М1б)б. Crkva-kosturni- ca sagradena je izmedu 1934. i 1941 . godine, a u zidovl-m- a u podzemlju pohranjeno je 50 hiljada kostura (27 tona) — 20 hiljada austrougar-skih I 30 hiljada srpskih. Plan bitke, raznl detalji, kao I posvete ispisani su po zidovi-m- a kosturnice'l sluze kao svjedodanstvo na te strasne dogadaje i otpor male Srbije тобпој Austrougarskoj. Ljudi ovog kraja na isti su se паб!п oduprli okupatoru u vrijeme NOB, o Cemu takoder svjedodl jedan spomenik. Nekih sedam kilometara otuda nalazi se brdo'-Vrap6- e, gdje je, bore6i se protiv Austrijanaca, poglnuo poznati srpski socl-jalis- ta I revdlucionar Dimitrije Tucovlc. Koncert i vecera Po razgledanju ovlh objekata okuplli smo se s veCera u veoma lijepom i novom Domu kulture u Lazarevcu na zajednidki koncert ansambla iz Pittsburgha i doma-бе- д umjetnl6kog dru§tva. No, zbog nevre-men- a i nestanka struje — kISa je taj dan u lazareva6kom kraju ргоиггобИа stomilijun-sk- u Stetu poljoprivredi ,— drugi dio kon-cer- ta domablni su odrzali prilikom zajed-п!бк- е ve6ere u jednom motelu. Tom prili-kom su predstavnici optine Lazarevac pozdravili Iseljenlke, svakoga podarili ka-ranfllo- m, a po vederl je, uz obilje vina, zapo6elo veselje, pies, koje je potrajalo do kasno u поб. Veselo raspolozenje i dobre utiske nisu pokvarili ni ki§a ni umor i iseljenicl su se пебкаН I zaostajali kad je trebalo da se vratlmo u Beograd. ,c 6V r Za putovanje irJugoslaviju ill bilo koju drugu zemlju, obratite se na GLOBE TOURS, 1066 Bloor St. W. Toronto, Ont. Phone: 531-35- 93 EAST-WES- T TRAVEL, 10553-- A — 97 St. Edmonton, Alta. Phone: 424-990- 7 (NestaVitdh'se) _. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000607