000043 |
Previous | 7 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
6 ,
KANADSKI SINDIKATI I
ENERGETSKA POLITIKA
Ц;?ЛВ;едиМ,;1Г;цМ'.У.1ЦјЈ.'1ЈЈ.Ј]да11'1''ЈЈ1'ЈЈ1-Ј-г.'!1г.г-'Г'1!-'1'- Ј iw :гачн-л-ст-и.ц.'.1ииии.шцин.- '.и II 1
I 1Г I
Si
,
I u
S _"S- - S S Г iJ ffi
_ И KH ff. Mtl SS KiJ чаа_„use и_ш aa. fea-- Eja ид_ jhm t.4
1 F] Qn
El K! 1 "iTffl
.iSJL&ui 1_Ж1.С
□
И
Mi
1 Рч
Kanadani troSe najvise
energije u svijetu po stanov-nik- u.
Uglavnom zato sto zive
u "najvedoj i najsjevernijoj
zemlji na svijetu, koja je uz
to srazmjemo nedovoljno in-dustri- jski
razvijena", oc-jenju- ju
u Kanadskom kon-gres- u
rada (CLC).
Prijevoz robe i ljudi preko
ogromnih prostranstava, za-grijava- nje- domova i drugih
zgrada pri "hladnoj klimi,
. privreda ovisna o sirovinama
бјје koristerije zahtijeva veli-k- u
koliCinu energije — to su,
po miSljenju predstavnika
CLC, neki od uzroka narasle
potraznje i potrosnje ener-gije.
Stoga istiCu da pro-gram
i Stednje energije mo-raj- u
prvenstveno biti usred-srede- ni
na uvodenje pogo-dnij- e
tehnologije u oblasti
transporta, gradevinarstva i
industrije.
Kako se tvrdi u dokumentu
koji je Kanadski kongres
rada nedavno usvojio, Kana-da- ni
su danas mnogo svje-sni- ji
problema povezanih sa
energijom — ekonomskih,
politifikih, drustvenih — ne-g- o
Sto su bili prije desetak
godina. Pa ipak, kanadska
vlada nema obhvantu poli-tik- u
kad je rijeC o energiji. "U
nas se reagiranje od krize do
krize naziva politikom u ob-lasti
energije", primjecuju
predstavnici CLC.
Kanadski sindikati iznijeli
su kako, po njihovom gle-diSt- u,
treba da se uoblidi
- energetska politika u nji-hov- oj
zemlji. Prije svega,
istiCe se, neophodno je osi-gur- ati
dovoljne koli6ine za
grijanje, osvjetljenje i druge
potrebe domaiinstava, i za
normalno funkcioniranje pri- -
vrede i transporta. Sindikalni
predstavnici smatraju da se
"lo moze posti6i samo uko- -
liko Kanada uskoro dostigne
proizvodnju energije koja bi
zadovoljavala potrosnju u
zemlji. Opskrbljavanje ener--
getskim gorivom iz ino- -
zemstva je nesigurno, kazu
oni, a Kanada posjeduje
znatan energetski potencijal.
Dalekovida i efikasna
energetska politika nagla--
бији u CLC, mora voditi
,
габипа o ravnomjernoj ra--
spodjeli koristi i troSkova
razvoja energije Izmedu po- -
jedinaca, oblasti i genera--
cija. Neprihvatljivo je, na
primjer, da jedan sloj st-a-novnistva,
ili jedna genera--
cija podnese cjelokupan te--
ret troskova razvoja. Po--
I I y ГШ
!T"f Is iu
sebno se navodi da nijedna
grupa ne smije biti pri-mora- na
da pla6a ceh za
prilagodavanje drugim izvo-rim- a
energije. Pojedinci koji
izgube posao uslijed okre-tanj- a
ka novim izvorima
energije imali bi pravo na
pune zarade i placanje se-lidben- ih
troSkova zbog pro-mje- ne
mjesta zaposlenja, a
ako se steknu uvjeti i pravo
na raniji odlazak u mirovinu.
Tako bi se ublazili socijalni
potresi izazvani pro'mjenama
u energetskoj politici.
Neophodno je pazljivo
prouCiti posljedice razvoja
energije (posebno nu-klear- ne)
po 6ovjekovu oko-lin- u,
zdravlje zaposlenih i
stanovnistvo opcenito. Sin-dikati
takoder smatraju da je
prelazak sa energetski h iz-vo- ra
koji se ne obnavljaju ka
onima koja se obnavljaju
neizbjezan, te je stoga po-treb- no
usmjeriti istrazivanja
i planove u torn pravcu.
Da bi koristi od razvoja
energije zaista dopirale do
Kanadana, mora se osigurati
kanadskb vlasniStvo i kon-tro- la
nad industrijom ener-gije.
To podrazumijeva i
ukidanje svemoci trans-nacionaln- ih
kompanija u in-dustry
i nafte. Stoga je ra-zumlj- ivo
sto Kanadski kon-gres
rada posvecuje po-seb- nu
pozornost drzavnoj
kampanji za preradu nafte,
"Petro-Kanadi- ". Predstavnici
sindikata zalazu se za pro-siren- je
djelatnosti ove kom-pani- je
ne samo u okviru
industrije nafte, ve6 i kad je
rije6 o koristenju drugih
energetskih izvora, prven-stveno
onih koji se obnav-ljaju.
Od "Petro-Kanad- e" se
ocekuje da osigura da se
cijena energije u Kanadi
zasniva na domacim tro-skovi- ma
proizvodnje, uklju-cuju- 6i
investicje neophodne
za razvoj' a ne na cijenama
nafte koje diktiraju zemlje
0PEK- - S.S.
NASI GOSTI
Dana 21. januara, posetili su
naSu redakciju detvorica 61a-no- va
KJKPK "Zavi6aj" iz
Windsora, koji su toga dana
poslovno boravili u Torontu.
To su na§i revnosni ditaoci i
saradnici: Milijan Petrovi'6,
Krsto Grbevski, Milisav Sa-vi- 6
i DuSan Davidovid.
U prijatnom razgovoru od
jednog sata, koliko je trajala
njihova poseta, vreme je
2iri komiteta
za mir 1960. godine
AMERICKA SCENA
Dolazak Ronalda Reagana
za predsjednika Sjedinjenih
Drzava je bez dvojbe pobjeda
financijskih i industrijskih
interesa. I dosad je bilo
izrabljivanja amerifikog pu-Canst- va,
osobito radniStva,
kao i prirodnih bogatstva
zemlje, a sada su pobijedili
oni interesi koji traze slo-bodn- ije
ruke za joS ve6u
рЈјабки — super profite.
Ronald Reagan je za vri-je- me
izborne kampanje do-s- ta
jasno izraiavao zelje
financijera i krupnih indu-strijskih
korporacija za slo-bodn- ije
ruke u njihovom
poslovanju. Govorio je da
treba ukinuti razne propise i
kontrole i dati porezne olak-5ic- e
industrijalistima i fi-nancij-erima,
pa 6e tako do6i
do rekonstrukcije i ekspan-zij- e
amerifike industrije i
uposlenja ve6eg broja rad-nik- a.
Nije to bila nikakva
nova teorija ve6 ponavljanje
stare republikanske politike
u nesto promijenjenom ob-li- ku
— tako-zvan- a "trickle--down- "
formula u novijem
ruhu.
Reakcionarna ustanova
"Heritage Foundation", s
uredom u Washingtonu, ob-javi- la
je nekokiko dana na-ko- n
izbora svoj "nacrt za
konstrukciju jedne konzer-vativn- e
vlade", koji ne-dvomisl- eno
trazi od-stranje- nje
svih zapreka koje
su do sada donekle smetale
industrijskim i financijskim
barunima u pljafikanju ze-mlje
i pufianstva. Evo nji-hov- ih
zahtjeva:
1) Do 1982. ukinuti De
IZ WINDSORA
brzo pro§lo. Najaktuelnija
tema je bila predstojedi re-cital
poezije u Windsoru koji
organizuje pesnik Pero Ko--
vadevid, sa ostalim dlano-vim- a
dramske sekcije kluba
"Zavidaj". Upravo smo ve-o- ma
obradovani ve§6u da 6e
pored dlanova udruienja pe-sni- ka
"Desanka Maksi-movi- 6"
iz Toronta, Windsora
Na§e
□
- Vjerujes li ti, da smo postali od
iz SAD dodijelio je ovoj karikaturi prvu
m I
partment of Energy (Mini-starstv- o
energije).
2) Opozvati sve odredbe
federal ne vlade koje iziskuju
afirmativni postupak za pri-padni- ke
nacionalnih i rasnih
manjina u uposlivanju po
vladinim agencijama i u po-slovn- im
ugovorima ili kon-traktir- na.
3) Oduzeti mod Ureda za
povrsinsko rudarstvo (Sur-face
Mining) i "napravit
primjer" od te agencije.
4) Povratiti ve6inu duzno-st- i
Agencije-z-a zastitu oko-lin- a
(Enviromental Protec-tion
Agency) saveznim drza-vam-a
ili drugim drzavnim
uredima.
5) Upotrebljavati poljo-privred- ne
proizvode kao oru-zj- e
u vanjskoj politici.
6) Nametnuti 90-dnev- ni
moratorijum na izvoz u zem-lje
lsto6nog bloka (пјеб je o
zemljama socijalistiCke za-jedni- ce)
dok se trgovina
Preorijentira na politiku um-jes- to
ekonomije.
7) Povisiti vojni budzet
1981. za 120 milijardi, pro-izve- sti
novi strateski bom-ba§- ki
avion, stacionirati ne-utrons- ku
bombu u Evropi i
kroz slijede6ih pet godina
povisiti vojne izdatke za $35
milijardi godisnje.
8) Reorganizirati (izmje-nit- i)
"Occupational Safety
and Health Administration" i
"Mine Safety and Health
Administration".
Spomenuti zahtjevi odra-zavaj- u
drzovitu р1јабкабки
pohlepnost. Odjeljenje ili
ministarstvo energije trebalo
bi ukinuti, akoprem je i sada
manje vise pod kontrolom
i Montreala, recital u pri-sustvov- ati
i pesnici iz De-troi- ta
i Chicaga.
Kako su nam saopStili na§i
posetioci iz Windsora, in-teresov- anje
za ovaj recital je
izvanredno, jer takvu vrstu
kulturnog dogadaja u Wind-soru
jo§ nisu imali, a ima
dosta naSih ljudi koji vole da
duju poeziju na mater njem
jeziku.
' K.K.
. ' l Г '. '. f ' ,, '
novlne, January 28, ,1981 —7
ljudi?
nagradu na konkursu Karikotura u borfai
kompanijski orijentiranih li-6n- osti,
kako bi uljevni i
ugljevni baruni imali slo-bod- ne
ruke u svom poslo-vanju,
uklju6uju6i odredi-vanj- e
cijena po svojoj volji.
Agenciju za nadziranje po-vrSinsk- og
rudarstva trebalo
bi takoder osakatiti da ne
smeta plja6kaSima u nji-hovom
bezobzirnom po-slovanju
i nepoStivanju oko-liSni- h,
zdravstvenih i sigur-nosni- h
propisa.
Imperijalisti6ki ciljevi ta-koder
izbijaju u zahtjevi ma
za pove6avanje izdataka za
vojne svrhe. Reakcionami
ciljevi vide se i u zahtjevu za
ukinu6e svih propisa fe-derate
vlade koji su nami-jenje- ni da se diskriminiranim
pripadnicima nacionalnih i
rasnih manjina pomogne do-bi- ti
stanoviti postotak radnih
mjesta.
Jednostavno гебепо, Heri-tage
Foundation, iza koje
stoje bezobzirni financijski i
industrijski interesi, trazi od
Reaganove vlade da osigura
provodenje nesmiljene plja-бк- е
kod кибе i u svijetu.
Edwin J. FeulnerJr., pred-sjedn- ik
spomenute ustanove
izjavio je novinarima da je
Reaganov najblizi savjetnik
Edwin Meese, dao znati da
6e se pomo6nici izabranog
predsjednika znatno os-lanj- ati
na preporuke njegove
grupe.
Feulner je priznao da 6e
opozicija protiv preporuka
njegove Fundacije biti ve-lika.- To
je i razumljivo. Siro-mas- ni
slojevi pu6anstva na
6iji габип Reaganovci misle
sniziti izdatke federalne vla-de
da Sto viSe novca mogu
dobiti tvorni6ari raznih oru-zj- a
i municije, bit 6e teSko
pogodeni ako Kongres odo-b- ri
sve zahtjeve reakcio-narni- h
skupina. To бе bez
dvojbe izazvati ostre pro-tes- te
i moglo bi dovesti do
formiranja koalicije razno-vrsni- h
narodnih skupina koje
iz jednog ili drugog razloga
ne odobravaju р1јабкапје
zemlje i naroda.
Promatra6
4 ' .1
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, April 15, 1981 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1981-01-28 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000099 |
Description
| Title | 000043 |
| OCR text | 6 , KANADSKI SINDIKATI I ENERGETSKA POLITIKA Ц;?ЛВ;едиМ,;1Г;цМ'.У.1ЦјЈ.'1ЈЈ.Ј]да11'1''ЈЈ1'ЈЈ1-Ј-г.'!1г.г-'Г'1!-'1'- Ј iw :гачн-л-ст-и.ц.'.1ииии.шцин.- '.и II 1 I 1Г I Si , I u S _"S- - S S Г iJ ffi _ И KH ff. Mtl SS KiJ чаа_„use и_ш aa. fea-- Eja ид_ jhm t.4 1 F] Qn El K! 1 "iTffl .iSJL&ui 1_Ж1.С □ И Mi 1 Рч Kanadani troSe najvise energije u svijetu po stanov-nik- u. Uglavnom zato sto zive u "najvedoj i najsjevernijoj zemlji na svijetu, koja je uz to srazmjemo nedovoljno in-dustri- jski razvijena", oc-jenju- ju u Kanadskom kon-gres- u rada (CLC). Prijevoz robe i ljudi preko ogromnih prostranstava, za-grijava- nje- domova i drugih zgrada pri "hladnoj klimi, . privreda ovisna o sirovinama бјје koristerije zahtijeva veli-k- u koliCinu energije — to su, po miSljenju predstavnika CLC, neki od uzroka narasle potraznje i potrosnje ener-gije. Stoga istiCu da pro-gram i Stednje energije mo-raj- u prvenstveno biti usred-srede- ni na uvodenje pogo-dnij- e tehnologije u oblasti transporta, gradevinarstva i industrije. Kako se tvrdi u dokumentu koji je Kanadski kongres rada nedavno usvojio, Kana-da- ni su danas mnogo svje-sni- ji problema povezanih sa energijom — ekonomskih, politifikih, drustvenih — ne-g- o Sto su bili prije desetak godina. Pa ipak, kanadska vlada nema obhvantu poli-tik- u kad je rijeC o energiji. "U nas se reagiranje od krize do krize naziva politikom u ob-lasti energije", primjecuju predstavnici CLC. Kanadski sindikati iznijeli su kako, po njihovom gle-diSt- u, treba da se uoblidi - energetska politika u nji-hov- oj zemlji. Prije svega, istiCe se, neophodno je osi-gur- ati dovoljne koli6ine za grijanje, osvjetljenje i druge potrebe domaiinstava, i za normalno funkcioniranje pri- - vrede i transporta. Sindikalni predstavnici smatraju da se "lo moze posti6i samo uko- - liko Kanada uskoro dostigne proizvodnju energije koja bi zadovoljavala potrosnju u zemlji. Opskrbljavanje ener-- getskim gorivom iz ino- - zemstva je nesigurno, kazu oni, a Kanada posjeduje znatan energetski potencijal. Dalekovida i efikasna energetska politika nagla-- бији u CLC, mora voditi , габипа o ravnomjernoj ra-- spodjeli koristi i troSkova razvoja energije Izmedu po- - jedinaca, oblasti i genera-- cija. Neprihvatljivo je, na primjer, da jedan sloj st-a-novnistva, ili jedna genera-- cija podnese cjelokupan te-- ret troskova razvoja. Po-- I I y ГШ !T"f Is iu sebno se navodi da nijedna grupa ne smije biti pri-mora- na da pla6a ceh za prilagodavanje drugim izvo-rim- a energije. Pojedinci koji izgube posao uslijed okre-tanj- a ka novim izvorima energije imali bi pravo na pune zarade i placanje se-lidben- ih troSkova zbog pro-mje- ne mjesta zaposlenja, a ako se steknu uvjeti i pravo na raniji odlazak u mirovinu. Tako bi se ublazili socijalni potresi izazvani pro'mjenama u energetskoj politici. Neophodno je pazljivo prouCiti posljedice razvoja energije (posebno nu-klear- ne) po 6ovjekovu oko-lin- u, zdravlje zaposlenih i stanovnistvo opcenito. Sin-dikati takoder smatraju da je prelazak sa energetski h iz-vo- ra koji se ne obnavljaju ka onima koja se obnavljaju neizbjezan, te je stoga po-treb- no usmjeriti istrazivanja i planove u torn pravcu. Da bi koristi od razvoja energije zaista dopirale do Kanadana, mora se osigurati kanadskb vlasniStvo i kon-tro- la nad industrijom ener-gije. To podrazumijeva i ukidanje svemoci trans-nacionaln- ih kompanija u in-dustry i nafte. Stoga je ra-zumlj- ivo sto Kanadski kon-gres rada posvecuje po-seb- nu pozornost drzavnoj kampanji za preradu nafte, "Petro-Kanadi- ". Predstavnici sindikata zalazu se za pro-siren- je djelatnosti ove kom-pani- je ne samo u okviru industrije nafte, ve6 i kad je rije6 o koristenju drugih energetskih izvora, prven-stveno onih koji se obnav-ljaju. Od "Petro-Kanad- e" se ocekuje da osigura da se cijena energije u Kanadi zasniva na domacim tro-skovi- ma proizvodnje, uklju-cuju- 6i investicje neophodne za razvoj' a ne na cijenama nafte koje diktiraju zemlje 0PEK- - S.S. NASI GOSTI Dana 21. januara, posetili su naSu redakciju detvorica 61a-no- va KJKPK "Zavi6aj" iz Windsora, koji su toga dana poslovno boravili u Torontu. To su na§i revnosni ditaoci i saradnici: Milijan Petrovi'6, Krsto Grbevski, Milisav Sa-vi- 6 i DuSan Davidovid. U prijatnom razgovoru od jednog sata, koliko je trajala njihova poseta, vreme je 2iri komiteta za mir 1960. godine AMERICKA SCENA Dolazak Ronalda Reagana za predsjednika Sjedinjenih Drzava je bez dvojbe pobjeda financijskih i industrijskih interesa. I dosad je bilo izrabljivanja amerifikog pu-Canst- va, osobito radniStva, kao i prirodnih bogatstva zemlje, a sada su pobijedili oni interesi koji traze slo-bodn- ije ruke za joS ve6u рЈјабки — super profite. Ronald Reagan je za vri-je- me izborne kampanje do-s- ta jasno izraiavao zelje financijera i krupnih indu-strijskih korporacija za slo-bodn- ije ruke u njihovom poslovanju. Govorio je da treba ukinuti razne propise i kontrole i dati porezne olak-5ic- e industrijalistima i fi-nancij-erima, pa 6e tako do6i do rekonstrukcije i ekspan-zij- e amerifike industrije i uposlenja ve6eg broja rad-nik- a. Nije to bila nikakva nova teorija ve6 ponavljanje stare republikanske politike u nesto promijenjenom ob-li- ku — tako-zvan- a "trickle--down- " formula u novijem ruhu. Reakcionarna ustanova "Heritage Foundation", s uredom u Washingtonu, ob-javi- la je nekokiko dana na-ko- n izbora svoj "nacrt za konstrukciju jedne konzer-vativn- e vlade", koji ne-dvomisl- eno trazi od-stranje- nje svih zapreka koje su do sada donekle smetale industrijskim i financijskim barunima u pljafikanju ze-mlje i pufianstva. Evo nji-hov- ih zahtjeva: 1) Do 1982. ukinuti De IZ WINDSORA brzo pro§lo. Najaktuelnija tema je bila predstojedi re-cital poezije u Windsoru koji organizuje pesnik Pero Ko-- vadevid, sa ostalim dlano-vim- a dramske sekcije kluba "Zavidaj". Upravo smo ve-o- ma obradovani ve§6u da 6e pored dlanova udruienja pe-sni- ka "Desanka Maksi-movi- 6" iz Toronta, Windsora Na§e □ - Vjerujes li ti, da smo postali od iz SAD dodijelio je ovoj karikaturi prvu m I partment of Energy (Mini-starstv- o energije). 2) Opozvati sve odredbe federal ne vlade koje iziskuju afirmativni postupak za pri-padni- ke nacionalnih i rasnih manjina u uposlivanju po vladinim agencijama i u po-slovn- im ugovorima ili kon-traktir- na. 3) Oduzeti mod Ureda za povrsinsko rudarstvo (Sur-face Mining) i "napravit primjer" od te agencije. 4) Povratiti ve6inu duzno-st- i Agencije-z-a zastitu oko-lin- a (Enviromental Protec-tion Agency) saveznim drza-vam-a ili drugim drzavnim uredima. 5) Upotrebljavati poljo-privred- ne proizvode kao oru-zj- e u vanjskoj politici. 6) Nametnuti 90-dnev- ni moratorijum na izvoz u zem-lje lsto6nog bloka (пјеб je o zemljama socijalistiCke za-jedni- ce) dok se trgovina Preorijentira na politiku um-jes- to ekonomije. 7) Povisiti vojni budzet 1981. za 120 milijardi, pro-izve- sti novi strateski bom-ba§- ki avion, stacionirati ne-utrons- ku bombu u Evropi i kroz slijede6ih pet godina povisiti vojne izdatke za $35 milijardi godisnje. 8) Reorganizirati (izmje-nit- i) "Occupational Safety and Health Administration" i "Mine Safety and Health Administration". Spomenuti zahtjevi odra-zavaj- u drzovitu р1јабкабки pohlepnost. Odjeljenje ili ministarstvo energije trebalo bi ukinuti, akoprem je i sada manje vise pod kontrolom i Montreala, recital u pri-sustvov- ati i pesnici iz De-troi- ta i Chicaga. Kako su nam saopStili na§i posetioci iz Windsora, in-teresov- anje za ovaj recital je izvanredno, jer takvu vrstu kulturnog dogadaja u Wind-soru jo§ nisu imali, a ima dosta naSih ljudi koji vole da duju poeziju na mater njem jeziku. ' K.K. . ' l Г '. '. f ' ,, ' novlne, January 28, ,1981 —7 ljudi? nagradu na konkursu Karikotura u borfai kompanijski orijentiranih li-6n- osti, kako bi uljevni i ugljevni baruni imali slo-bod- ne ruke u svom poslo-vanju, uklju6uju6i odredi-vanj- e cijena po svojoj volji. Agenciju za nadziranje po-vrSinsk- og rudarstva trebalo bi takoder osakatiti da ne smeta plja6kaSima u nji-hovom bezobzirnom po-slovanju i nepoStivanju oko-liSni- h, zdravstvenih i sigur-nosni- h propisa. Imperijalisti6ki ciljevi ta-koder izbijaju u zahtjevi ma za pove6avanje izdataka za vojne svrhe. Reakcionami ciljevi vide se i u zahtjevu za ukinu6e svih propisa fe-derate vlade koji su nami-jenje- ni da se diskriminiranim pripadnicima nacionalnih i rasnih manjina pomogne do-bi- ti stanoviti postotak radnih mjesta. Jednostavno гебепо, Heri-tage Foundation, iza koje stoje bezobzirni financijski i industrijski interesi, trazi od Reaganove vlade da osigura provodenje nesmiljene plja-бк- е kod кибе i u svijetu. Edwin J. FeulnerJr., pred-sjedn- ik spomenute ustanove izjavio je novinarima da je Reaganov najblizi savjetnik Edwin Meese, dao znati da 6e se pomo6nici izabranog predsjednika znatno os-lanj- ati na preporuke njegove grupe. Feulner je priznao da 6e opozicija protiv preporuka njegove Fundacije biti ve-lika.- To je i razumljivo. Siro-mas- ni slojevi pu6anstva na 6iji габип Reaganovci misle sniziti izdatke federalne vla-de da Sto viSe novca mogu dobiti tvorni6ari raznih oru-zj- a i municije, bit 6e teSko pogodeni ako Kongres odo-b- ri sve zahtjeve reakcio-narni- h skupina. To бе bez dvojbe izazvati ostre pro-tes- te i moglo bi dovesti do formiranja koalicije razno-vrsni- h narodnih skupina koje iz jednog ili drugog razloga ne odobravaju р1јабкапје zemlje i naroda. Promatra6 4 ' .1 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000043
