000178 |
Previous | 20 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
r
№
s2
I -
s
,.г
,s
'fl
haSa covjeka veb se tjednima bkrebu oko Ze-ml- je u .svojoj svemirskoj stanicl. Onl su se,
pov savjetu lijebnlka, dobro opskrbill knjlga-.m- aj Salama i anegdbtama za tako dugabko
putovanje. Ubrodu Imaju pravu malu knjiznl-c- u, zbirku gramofonskih plo6a i starlh filmo-v- a. Cak imaju ! saunu!
ч
Nase novlne: Da.ll Vam je bilo zao vratiti
se na.Zemlju?
Beregovoj: Kao Sto znate, svakl let Ima
svoj odredeni program kojeg se treba striktno
drzatl. Tu osjebajima nenria mjesta. Kozmo-na- ut mora u brpdu izvrSitl obimne prlpreme
za spuStanje na unaprijed odredeno mjesto i
nemogube je ucinitl bilo kakvu prelnaku u
planu. Upstalom, sve njegove aktlvnosti vrSe
se po uputstvlma zemaljskih stanica koje
Imaju potpunu kontroju. Za spuStanje se iivi-jekodabJrudn-evnl
satl, poSto bl nocno aterl-ran- je bilo mnogo teze i opasnlje.
- Na§e novlne: Jeste li (mall ikakvlh po-teSkp- ba
pri spuStanju?
f BeregoyoJ; Ne. Bilo je to rutinsko aterl-ranj- e.
7. NaSe novlne: Da li ste pall natvrdi teren
ill UVpidU?;
BeregoyoJ: NaSI se svemlrski brodovi
uvijek spiiStaju na kopno, Sto je ninogo teze
Izyesti nego padanje u ocean, kako to bine
Amerikanci. Pbsebnlm padobranom- - kapsula
se spusii.do ylsino od dva metra iznad zem-IJ- e, kada prbrade bet I ri male rakete Stoubla-z- e udarac b tip. MoSete zamislitl. koliko tocni
moraju blti naSI proracunl da se postigne
pvplika preclznost(u mom bloku za pisafije
ucrtan je dijagram spuStanja, s oznadenlm
trenutkbm paljenja raketa za kocenje).
Nase novlne: Koja je VaSa danaSnja ulo-g- a
u soyjetskom svemirskpm programu?
Beregovoj: Ja sam direktor centra za tre-niran- je kozmoriauta.
llllintljIIIIIIIIIIJIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIinilllllllllllllllllllinillllllllllllllllllllllllllllllH
Sudbury
JNastavak sa st. 1)
NekaiL danas sutra
, vala i opca situacija, pri Incou je 1942;-- orga--
nizirana unjja Mine.
:
and Smelter Wor--
kers Un)on. Za uniju su se tamoSnji radnicl
zalagali i ranije, gubill posao, bill premlaci-yari- lj
istjeriyanl iz mjesta, deportiranl u star!
kraj,"stradayali narazne na6ine, I tek je eto u
vrijeme' rata ufiinjen prodor kojim se obilje-zav- a
znadajna prekretnica u fivotu rudara
ovog kraja.
Putem unije radniStvo je bilo u stanju da
izbori razne poboljSice, od pla6e do
socijalriog osiguranja, penzije, boljih uvjeta
rata I Naosnovi svega toga, Sudbury
je kroz nekpliko posljeratnih godina Vazib
kab najnaprednijl grad u Kanadi u svakom
pogieu, anjefgovoradnitvo naoredno i bor-ben-o
— ai I valjano, vrljedho. To', nezria6i da
je sva uyijek bilo "med i mlijeko", all bilo
je bo'lje nego ikad i sve skupa je pred-stavija- lo
izvanredan uspjeh. Tokom tilt
godina blip Je J zastoja Ltrzavica, a пајуеба je
bilauperiodu'l 957-- 1 958. kad je Inco naveliko
btpuStapi Zatlm je do§lo i do jedne driige
pr6rnjen4e ppsljedice koje "se I
danas. Naime uprayozbog togaSto
unije ha pypnj.kontlnentu nisu jedinstvene,
Mo su mnoga yodstya kbrumpirana I pbtku-pljen- a
po. poslodaycima i raznim polltid'ari-m- a,
pri Incou je doSlo (kao i drugdje),, putem
razrilh manevara, o6itihl tajnih, a posebno
koriSterijem crvenog baiika, do pfeuzlmanja
uiiije podrugoj, p'p Steel Workers .of Ameri-ca.
DoSIb je, naime do spajanja, arezultat je
bib taj da je napredntf uniju potisnulaona
nazadna, IlljSto se zoye "kompanijska".unija.
A ista Upcayo oylh dana treba da se pbkaze I
da nau6i historijsku lekciju
Jom prilikom, 1967. bdrfao se je u oyom
,'kraju, a time ujedno u cijeloj Kanadi, samo
Jedan lokal Mine-Mil- l, Dnlje, I. to pnaj pri Fal-con
bridge kompanijL Isti je danas, kao i
Steel АЛorkersuni la orl! Incou, sdo6en sa veli- -
klm. "probiempm — bprbom da se sprijebi
NaSe novlne: Sovjetski Savez otvorio je
svemirsku eru svojlm Sputnikom joS 1957.
godine. Kako biste objasnill 6injenlcu da su
Amerikanci, unatob sovjetskom vodstvu u
svemirskoj trci, Ipak prvi stlgli na Mjesec?
Beregovoj: Tobno je da su Amerikanci
prvi poslali bovjeka na mjesebevu povrSinu.
Medutim, naSa automatska stanica Luna 2
bila je prvi ljudski objekt spuSten na Mjesec,
I to punih deset godina prije Amerlkanaca.
M smo prvi snimili strainju stranu Mjeseca I
prvi poslali mall traktor na njegovu povrSinu.
On je automatski vrSio buSenje I
Ispitivanje terena. Satelit Luna 16 donlo nam
je natrag na Zemlju uzorke mjesebevog tla.
Prije nego se poSalje covjeka u nepoznato,
mi smo htjeli da tamo najprije pode stroj.
je sigurno...
Nase novlne: Kakvl su VaSi utisci o Ka-nad- i?
Beregovoj: Primljetio sam da su ljudi
otvoreni i veseli. Vole§alu I blni se da su
dobro upoznati sa zbivanjima.
£laSe novlne: Kako Vam se svldaju sla-po- vi
Nljagare?
Beregovoj: Fantastl6noI Cak I sada,
zjmi, slika je nezaboravria. OsjebaS silnu
snagu A kakva mora da je tek Ijetil
2ao ml je da veb Iducl ponedjeljak moram
napustlti VaSu dlvnu Kanadu, ho'posao zove.
Na§e novlne: Mnogo Vam hvala naovom
razgoyoru. 2elim Vam svako dobro, sretan
put I mnogo uspjeha. Mo2da se jednom sret-nem- o
naMjesecu..,;
Beregovoj: Nikad se ne zna... Pozdraylte
Va5e ditaocel,
. .Srida6an stlsak juke. '
: "Sada mpzete zaustavitl svoj magneto-fon-"
— nabacl vragoljasto, otvarajudl ml vra-t- a hotelske sobe.
"Pohudio blh Vas бабЈсот za rastanak,
no u tome Imam s Varna lo§e Iskustvo..."
5
i
poviSice
drugog.
osje6aju
radnfdke
potpuno
Slgurno
prirode.
otpuStanjeyelikog broja radnika iztamoSnjih
rudnika i rafinerija nikla. OtpuStanja je vec
bilo, ali to je samo po6etak. Nekl radnicl su
ve6 napustill grad i обекије se јоб vecX praya
sebba, i 6itavpm problemu ne mo2e nitko da
sagleda krajj
— Sto da ka2em? — samoupltno ml je u
razgovoru rekao Jack Gignac, predsjednik
Mine-Mi- ll lokala 598 u SudburyJM. — Budud-no- st
ovog kraja zasad izgleda crna, nikakva.
Ono najgore tektreba da dode,. da se osjeti.
Jer, i ovi ljudi kojl su nedayno otpuSteni јоб
su u neku ruku §okirani, јоб ne yjeruju da su
zauyijek izgubili svoj posao: u ovom gradu.
Onl su takoder јоб pri novcu. JoS ce jedno
vrijeme stizati 6ekpyl, besposleni6kapomo6l
kojekakva oslgurnina, za neke i gradska po-m- bc ltd. No, jednom kadjye to presahne,
kad bude trebalo placati razne racune a nece
se imati odakle, osjetit be se styanie poslje--
xdice nezaposlenostl. i
Gignac, mlad, energi6an Covjek koji je do
nedavno radio u raflneriji nikla, zastaje na
trenutak, razmahujudl rukama, pa niadovezu- -
--je: , -
— Stvar,jervidite, u tomeStogubitak pos-l- a
povlafei za sobom mnogobrojne probleme I
poslJedlcerkako,ll6ne tako i dru§tvene. Cl-njen-ica
je da 6e mnogi od,onlh.5to su otpuS-te- ni
prije ill kasnije bltl prisiljeni da prodaju
svoje kuce ,j;krenu nekamo u potragu za pos-lom- ...
u nadj da ce ga ;na6i. Ginjenlca je,
takoder, dabni пебе mob! prodati svoje kuce
po pristojnoj cljenj,tda'6e blti prinudeni da ih
daju budzaSto. A to jesamprjedna cma"mrlja
St'6 pada na ovakvu sltuaciju. Jen,, najgore u
, svemu tome je saznanje date kube пебе mociv
kupiti drCigi radnicl vec razni- - pekulantl,
iskbriStavajuci nevojju:otpu§tenlh rOdara.
— Osim toga, —'naglasip je Glgnac — u
meduvremenu ce se deSavatl brojne libne,
objteljske j druStyene drame i tragedije.
rRaosdplatedlajljusisee upooryoadklvciem, asijstvueactiojaumjeadnsovadaju, . prezi-vljava- ju
i djeca na koju be tegpbe-- ostavlti
TRAVEL SERVICE 1
562 KING STREET, EAST . P.O. BOX 2216
KITCHENER, ONTARIO
CANADA
Complete Travel Service
CHARTERS — GROUPS - INDIVIDUALS
Phone (519) 743-026- 9
1 ,(519) 743-026- 0
1 VASAARDELEAN After Hours (519) 886-268- 5
i [ж
Fbarry %аш
Real Estate Ltd.
Buy Real estate
The only tax-fr- ee investment
In Canada
KUCA ZA IZDAVANJE
$700.— meseCno, киба na idealnom me:
8tu, bljzu Skole, crkve, slnagoge, samou-elug- e
i Subway-a- . Ogromna ogradena ba-fi- ta sa garaiom i privatnlm parklngom. Iz-da- je se na 2 godine, po zelji sa komplet-nl- m
nameStaJem.
57 BOWOOD AVENUE
Sa $6.000. — u gotovom, mozete se od-m- ah usellti u Sestosobnu kucu sa 2 kuhl-nj- e,
kamlnom, velikom baStom, pogodna
za jednu vedu Hi 2 manje famllije. Pored
Subway-a- . Yonge-Lawrenc- e, bllzu Skole i
samousluge. Obezbeduje'm'o najpovoljril-j- e
finanslranje.
ZA SVE INFORMACUE NANASEM JEZIKU,
OBRATITE SENA TEL
535-310- 3
MILAN
JQJKIC
representative . 1111!1ј!!НШ
ruzne-utiske- , voditi do согетебаја. Jedan
dio mladih ljudi upuStase u ovakvim priiika-ma- u
krlminal, bilo kakav, a nitko. od tih i tak-vi- h
ljudi nije upoznat sa stvarnim uzrokom
njihovih problema... Ljude se danas ovdjp
odgaja na taj пабт da nisu u stanju niti da
prate druStveno-politifiko-ekonoms- ka zbiva-nj- a
i kretanja. Ovdje se, naime, zeli stvoriti
dojam kako smo svi ravnopravni, kako smo
jednoklasno druStvo, i tek kad covjek ostane
bez sredstava za ziyot uvidi da je sve to sas-vi- m ne§to drugo. Zato stoji do nas, da kao
svjesni ljudi djelujemo suprotrib, da ukaze-m- o
radnlku na potrebu fazumijevanja svega
onoga §to se deSava. To je jedini nabin.
r-- Pa, da li se Sto poduzima po tim pita-njim- a?
— upitap sam.
Gignac se najprije psmjehnuo, pa ozbilj-n- o
rekao:;
— Ne, he blni se mnogo. Svakako ne u
dovoljnoj. mjeri. Zasad se, sve svodi na
govore, psude i pismene prbteste, a ono §tb
nedostaje jest prava i svestfana dru§tvena
akcija. Organiziraha akcija. Potrebni su pro-fes- ti
koji bi bili ubjedljivi, a za to je potrebna
ujedinjena frbnta ne samo radnika veb i
gradana s drugim .pozivima. Potrebni sU
mitinzi, §trajkoyi, bojkotj. Vladu i poslpdavce
treba uvjeriti da je stvar ozbiljna, da mi
imamo pravo na ono Sto trazimo. A potrebna
je i politicka akcija, bit '6e potrebno glasati za
one ljude koji be ozbiljno shvacati пабе pro-bleme
i svoje duznostl. Bez svega ovoga,
jasno je, ne moze se mnogo postibi...
Gignac je zatim nabrojio niz razloga za
ovakvu u6malbst i neaktivnost radniStva, a
sUStina svega je politika vladajude klase da
putem propagande, svestrane i uporne, prije
svega za --sve probleme okrivi radni6tvo, da ih,
vJe6to bptuzi za inflaciju i којебЦа drugo U
tome su bogati uvijek uspjevali: To je ujedno
i dio makartizma i besto nevidljive borbe pro-ti- v
organiziranog radni6tva koje se do sada
nije dovoljno branllo I borllp.
(Nastavlja se)
liiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii niiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiimiiiiiiiiiiiii
it
si
ml JS
II
Bu3
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, April 19, 1978 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1978-03-01 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000058 |
Description
| Title | 000178 |
| OCR text | r № s2 I - s ,.г ,s 'fl haSa covjeka veb se tjednima bkrebu oko Ze-ml- je u .svojoj svemirskoj stanicl. Onl su se, pov savjetu lijebnlka, dobro opskrbill knjlga-.m- aj Salama i anegdbtama za tako dugabko putovanje. Ubrodu Imaju pravu malu knjiznl-c- u, zbirku gramofonskih plo6a i starlh filmo-v- a. Cak imaju ! saunu! ч Nase novlne: Da.ll Vam je bilo zao vratiti se na.Zemlju? Beregovoj: Kao Sto znate, svakl let Ima svoj odredeni program kojeg se treba striktno drzatl. Tu osjebajima nenria mjesta. Kozmo-na- ut mora u brpdu izvrSitl obimne prlpreme za spuStanje na unaprijed odredeno mjesto i nemogube je ucinitl bilo kakvu prelnaku u planu. Upstalom, sve njegove aktlvnosti vrSe se po uputstvlma zemaljskih stanica koje Imaju potpunu kontroju. Za spuStanje se iivi-jekodabJrudn-evnl satl, poSto bl nocno aterl-ran- je bilo mnogo teze i opasnlje. - Na§e novlne: Jeste li (mall ikakvlh po-teSkp- ba pri spuStanju? f BeregoyoJ; Ne. Bilo je to rutinsko aterl-ranj- e. 7. NaSe novlne: Da li ste pall natvrdi teren ill UVpidU?; BeregoyoJ: NaSI se svemlrski brodovi uvijek spiiStaju na kopno, Sto je ninogo teze Izyesti nego padanje u ocean, kako to bine Amerikanci. Pbsebnlm padobranom- - kapsula se spusii.do ylsino od dva metra iznad zem-IJ- e, kada prbrade bet I ri male rakete Stoubla-z- e udarac b tip. MoSete zamislitl. koliko tocni moraju blti naSI proracunl da se postigne pvplika preclznost(u mom bloku za pisafije ucrtan je dijagram spuStanja, s oznadenlm trenutkbm paljenja raketa za kocenje). Nase novlne: Koja je VaSa danaSnja ulo-g- a u soyjetskom svemirskpm programu? Beregovoj: Ja sam direktor centra za tre-niran- je kozmoriauta. llllintljIIIIIIIIIIJIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIinilllllllllllllllllllinillllllllllllllllllllllllllllllH Sudbury JNastavak sa st. 1) NekaiL danas sutra , vala i opca situacija, pri Incou je 1942;-- orga-- nizirana unjja Mine. : and Smelter Wor-- kers Un)on. Za uniju su se tamoSnji radnicl zalagali i ranije, gubill posao, bill premlaci-yari- lj istjeriyanl iz mjesta, deportiranl u star! kraj,"stradayali narazne na6ine, I tek je eto u vrijeme' rata ufiinjen prodor kojim se obilje-zav- a znadajna prekretnica u fivotu rudara ovog kraja. Putem unije radniStvo je bilo u stanju da izbori razne poboljSice, od pla6e do socijalriog osiguranja, penzije, boljih uvjeta rata I Naosnovi svega toga, Sudbury je kroz nekpliko posljeratnih godina Vazib kab najnaprednijl grad u Kanadi u svakom pogieu, anjefgovoradnitvo naoredno i bor-ben-o — ai I valjano, vrljedho. To', nezria6i da je sva uyijek bilo "med i mlijeko", all bilo je bo'lje nego ikad i sve skupa je pred-stavija- lo izvanredan uspjeh. Tokom tilt godina blip Je J zastoja Ltrzavica, a пајуеба je bilauperiodu'l 957-- 1 958. kad je Inco naveliko btpuStapi Zatlm je do§lo i do jedne driige pr6rnjen4e ppsljedice koje "se I danas. Naime uprayozbog togaSto unije ha pypnj.kontlnentu nisu jedinstvene, Mo su mnoga yodstya kbrumpirana I pbtku-pljen- a po. poslodaycima i raznim polltid'ari-m- a, pri Incou je doSlo (kao i drugdje),, putem razrilh manevara, o6itihl tajnih, a posebno koriSterijem crvenog baiika, do pfeuzlmanja uiiije podrugoj, p'p Steel Workers .of Ameri-ca. DoSIb je, naime do spajanja, arezultat je bib taj da je napredntf uniju potisnulaona nazadna, IlljSto se zoye "kompanijska".unija. A ista Upcayo oylh dana treba da se pbkaze I da nau6i historijsku lekciju Jom prilikom, 1967. bdrfao se je u oyom ,'kraju, a time ujedno u cijeloj Kanadi, samo Jedan lokal Mine-Mil- l, Dnlje, I. to pnaj pri Fal-con bridge kompanijL Isti je danas, kao i Steel АЛorkersuni la orl! Incou, sdo6en sa veli- - klm. "probiempm — bprbom da se sprijebi NaSe novlne: Sovjetski Savez otvorio je svemirsku eru svojlm Sputnikom joS 1957. godine. Kako biste objasnill 6injenlcu da su Amerikanci, unatob sovjetskom vodstvu u svemirskoj trci, Ipak prvi stlgli na Mjesec? Beregovoj: Tobno je da su Amerikanci prvi poslali bovjeka na mjesebevu povrSinu. Medutim, naSa automatska stanica Luna 2 bila je prvi ljudski objekt spuSten na Mjesec, I to punih deset godina prije Amerlkanaca. M smo prvi snimili strainju stranu Mjeseca I prvi poslali mall traktor na njegovu povrSinu. On je automatski vrSio buSenje I Ispitivanje terena. Satelit Luna 16 donlo nam je natrag na Zemlju uzorke mjesebevog tla. Prije nego se poSalje covjeka u nepoznato, mi smo htjeli da tamo najprije pode stroj. je sigurno... Nase novlne: Kakvl su VaSi utisci o Ka-nad- i? Beregovoj: Primljetio sam da su ljudi otvoreni i veseli. Vole§alu I blni se da su dobro upoznati sa zbivanjima. £laSe novlne: Kako Vam se svldaju sla-po- vi Nljagare? Beregovoj: Fantastl6noI Cak I sada, zjmi, slika je nezaboravria. OsjebaS silnu snagu A kakva mora da je tek Ijetil 2ao ml je da veb Iducl ponedjeljak moram napustlti VaSu dlvnu Kanadu, ho'posao zove. Na§e novlne: Mnogo Vam hvala naovom razgoyoru. 2elim Vam svako dobro, sretan put I mnogo uspjeha. Mo2da se jednom sret-nem- o naMjesecu..,; Beregovoj: Nikad se ne zna... Pozdraylte Va5e ditaocel, . .Srida6an stlsak juke. ' : "Sada mpzete zaustavitl svoj magneto-fon-" — nabacl vragoljasto, otvarajudl ml vra-t- a hotelske sobe. "Pohudio blh Vas бабЈсот za rastanak, no u tome Imam s Varna lo§e Iskustvo..." 5 i poviSice drugog. osje6aju radnfdke potpuno Slgurno prirode. otpuStanjeyelikog broja radnika iztamoSnjih rudnika i rafinerija nikla. OtpuStanja je vec bilo, ali to je samo po6etak. Nekl radnicl su ve6 napustill grad i обекије se јоб vecX praya sebba, i 6itavpm problemu ne mo2e nitko da sagleda krajj — Sto da ka2em? — samoupltno ml je u razgovoru rekao Jack Gignac, predsjednik Mine-Mi- ll lokala 598 u SudburyJM. — Budud-no- st ovog kraja zasad izgleda crna, nikakva. Ono najgore tektreba da dode,. da se osjeti. Jer, i ovi ljudi kojl su nedayno otpuSteni јоб su u neku ruku §okirani, јоб ne yjeruju da su zauyijek izgubili svoj posao: u ovom gradu. Onl su takoder јоб pri novcu. JoS ce jedno vrijeme stizati 6ekpyl, besposleni6kapomo6l kojekakva oslgurnina, za neke i gradska po-m- bc ltd. No, jednom kadjye to presahne, kad bude trebalo placati razne racune a nece se imati odakle, osjetit be se styanie poslje-- xdice nezaposlenostl. i Gignac, mlad, energi6an Covjek koji je do nedavno radio u raflneriji nikla, zastaje na trenutak, razmahujudl rukama, pa niadovezu- - --je: , - — Stvar,jervidite, u tomeStogubitak pos-l- a povlafei za sobom mnogobrojne probleme I poslJedlcerkako,ll6ne tako i dru§tvene. Cl-njen-ica je da 6e mnogi od,onlh.5to su otpuS-te- ni prije ill kasnije bltl prisiljeni da prodaju svoje kuce ,j;krenu nekamo u potragu za pos-lom- ... u nadj da ce ga ;na6i. Ginjenlca je, takoder, dabni пебе mob! prodati svoje kuce po pristojnoj cljenj,tda'6e blti prinudeni da ih daju budzaSto. A to jesamprjedna cma"mrlja St'6 pada na ovakvu sltuaciju. Jen,, najgore u , svemu tome je saznanje date kube пебе mociv kupiti drCigi radnicl vec razni- - pekulantl, iskbriStavajuci nevojju:otpu§tenlh rOdara. — Osim toga, —'naglasip je Glgnac — u meduvremenu ce se deSavatl brojne libne, objteljske j druStyene drame i tragedije. rRaosdplatedlajljusisee upooryoadklvciem, asijstvueactiojaumjeadnsovadaju, . prezi-vljava- ju i djeca na koju be tegpbe-- ostavlti TRAVEL SERVICE 1 562 KING STREET, EAST . P.O. BOX 2216 KITCHENER, ONTARIO CANADA Complete Travel Service CHARTERS — GROUPS - INDIVIDUALS Phone (519) 743-026- 9 1 ,(519) 743-026- 0 1 VASAARDELEAN After Hours (519) 886-268- 5 i [ж Fbarry %аш Real Estate Ltd. Buy Real estate The only tax-fr- ee investment In Canada KUCA ZA IZDAVANJE $700.— meseCno, киба na idealnom me: 8tu, bljzu Skole, crkve, slnagoge, samou-elug- e i Subway-a- . Ogromna ogradena ba-fi- ta sa garaiom i privatnlm parklngom. Iz-da- je se na 2 godine, po zelji sa komplet-nl- m nameStaJem. 57 BOWOOD AVENUE Sa $6.000. — u gotovom, mozete se od-m- ah usellti u Sestosobnu kucu sa 2 kuhl-nj- e, kamlnom, velikom baStom, pogodna za jednu vedu Hi 2 manje famllije. Pored Subway-a- . Yonge-Lawrenc- e, bllzu Skole i samousluge. Obezbeduje'm'o najpovoljril-j- e finanslranje. ZA SVE INFORMACUE NANASEM JEZIKU, OBRATITE SENA TEL 535-310- 3 MILAN JQJKIC representative . 1111!1ј!!НШ ruzne-utiske- , voditi do согетебаја. Jedan dio mladih ljudi upuStase u ovakvim priiika-ma- u krlminal, bilo kakav, a nitko. od tih i tak-vi- h ljudi nije upoznat sa stvarnim uzrokom njihovih problema... Ljude se danas ovdjp odgaja na taj пабт da nisu u stanju niti da prate druStveno-politifiko-ekonoms- ka zbiva-nj- a i kretanja. Ovdje se, naime, zeli stvoriti dojam kako smo svi ravnopravni, kako smo jednoklasno druStvo, i tek kad covjek ostane bez sredstava za ziyot uvidi da je sve to sas-vi- m ne§to drugo. Zato stoji do nas, da kao svjesni ljudi djelujemo suprotrib, da ukaze-m- o radnlku na potrebu fazumijevanja svega onoga §to se deSava. To je jedini nabin. r-- Pa, da li se Sto poduzima po tim pita-njim- a? — upitap sam. Gignac se najprije psmjehnuo, pa ozbilj-n- o rekao:; — Ne, he blni se mnogo. Svakako ne u dovoljnoj. mjeri. Zasad se, sve svodi na govore, psude i pismene prbteste, a ono §tb nedostaje jest prava i svestfana dru§tvena akcija. Organiziraha akcija. Potrebni su pro-fes- ti koji bi bili ubjedljivi, a za to je potrebna ujedinjena frbnta ne samo radnika veb i gradana s drugim .pozivima. Potrebni sU mitinzi, §trajkoyi, bojkotj. Vladu i poslpdavce treba uvjeriti da je stvar ozbiljna, da mi imamo pravo na ono Sto trazimo. A potrebna je i politicka akcija, bit '6e potrebno glasati za one ljude koji be ozbiljno shvacati пабе pro-bleme i svoje duznostl. Bez svega ovoga, jasno je, ne moze se mnogo postibi... Gignac je zatim nabrojio niz razloga za ovakvu u6malbst i neaktivnost radniStva, a sUStina svega je politika vladajude klase da putem propagande, svestrane i uporne, prije svega za --sve probleme okrivi radni6tvo, da ih, vJe6to bptuzi za inflaciju i којебЦа drugo U tome su bogati uvijek uspjevali: To je ujedno i dio makartizma i besto nevidljive borbe pro-ti- v organiziranog radni6tva koje se do sada nije dovoljno branllo I borllp. (Nastavlja se) liiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii niiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiimiiiiiiiiiiiii it si ml JS II Bu3 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000178
